ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti svet:

 

VESTI SVET

     











    NAZAD  
Solarne elektrane na krovovima mogle bi da obezbede 40 odsto struje u EU   22 Feb 2026 - danas

Najnovije vesti svet :

7 Maj 2026 Obnovljivi izvori električne energije po prvi put prestigli ugalj na globalnom nivou
7 Maj 2026 Baterija radi 16 godina bez pada snage, a jeftinija od litijuma
5 Maj 2026 Evropa pojačava nuklearne kapacitete
5 Maj 2026 Usporava gradnja novih solarnih kapaciteta u Njemačkoj
5 Maj 2026 Belgija preuzima kontrolu: Kupuje sve nuklearke energetskog giganta
29 Apr 2026 Kazahstan u velikom projektu vjetroelektrana i skladištenja s TotalEnergiesom
23 Apr 2026 Četiri decenije posle Černobilja

 

Povezane vesti :

7 Maj 2026 Obnovljivi izvori električne energije po prvi put prestigli ugalj na globalnom nivou
7 Maj 2026 Baterija radi 16 godina bez pada snage, a jeftinija od litijuma
5 Maj 2026 Usporava gradnja novih solarnih kapaciteta u Njemačkoj
15 Apr 2026 Kako Indija snabdeva strujom 1,4 milijardi ljudi
8 Apr 2026 Vetar i sunce srušili cenu električne energije u Nemačkoj ispod nule
22 Mar 2026 EU proizvela 47,3 odsto električne energije iz OIE
22 Mar 2926 Kvantne baterije postaju stvarnost
22 Mar 2026 Obnovljiva energija donela svetu ogromne uštede
6 Mar 2026 Skoro tri petine struje u Nemačkoj prošle godine generisano iz OIE
6 Mar 2026 Američki tehnološki giganti se obavezali da proizvode struju za svoje potrebe
1 Mar 2026 Kina: Vodena baterija bi mogla trajati mnogo duže od litijum-jonskih
22 Feb 2026 Solarne elektrane na krovovima mogle bi da obezbede 40 odsto struje u EU
6 Feb 2026 Data centri i veštačka inteligencija troše 1,5 odsto svetske električne energije
4 Feb 2026 Kina ne odustaje od uglja!
25 Jan 2026 U EU prvi put dobijeno više struje iz vetra i sunca nego iz fosilnih goriva

Solarne elektrane na krovovima zgrada u Evropskoj uniji mogle bi da obezbede 40 odsto potrošnje električne energije, pokazala je prva studija o proceni potencijala krovova bazirana na zgradama.

Kako prenosi Balkan Green Energy News, na krovove 271 miliona zgrada u Evropskoj uniji mogli bi da se postave solarni paneli snage oko 2,3 teravata vršnog kapaciteta (TWp), koji bi proizvodili 2.750 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje sa trenutnom PV tehnologijom, pokazala je najnovija studija Zajedničkog istraživačkog centra EU.

Te fotonaponske elektrane obezbedile bi 40 odsto električne energije potrebne u budućim scenarijima neto nultih emisija u EU.

Krovne solarrne elektrane mogli da igraju odlučujuću ulogu u ispunjavanju kratkoročnih i dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva EU, smatraju autori analize.

Studija, objavljena u časopisu Nature Energy, zasnovana je na prvoj analizi na nivou cele EU koja procenjuje potencijal krovnih fotonaponskih sistema za stambene i nestambene objekte odvojeno, na nivou pojedinačnih zgrada.

Oslanja se na najnovije izdanje Evropskog digitalnog modela fonda zgrada (DBSM R2025), geoprostornog skupa podataka visoke rezolucije koji pokriva 271 milion zgrada u EU.

Takođe uzima u obzir nedavna poboljšanja u PV tehnologiji, koja je dovela do skoka efikasnosti konverzije energije sa 18 odsto u 2018. na 22 odsto u 2025. godini, i veću gustinu snage moguću na ravnim krovovima tipičnim za velike komercijalne zgrade.

Studija je pokazala da ukupan potencijalni kapacitet krovnih fotonaponskih sistema u EU iznosi približno 2,3 TWp, što je podeljeno na sledeći način:
stambene zgrade: 1.800 GWp
nestambene zgrade: 500 GWp

Velika neiskorišćena prilika

Inače, dosad je samo oko 10 odsto krovova opremljeno fotonaponskim sistemima. Uprkos tome ovi krovni solarni sistemi predstavljaju većinu solarnih kapaciteta EU ili 61 odsto od ukupno instaliranih 339 GWp kapaciteta fotonaponskih sistema u 2024. godini.

Zgrade su odgovorne za oko 42 odsto potrošnje energije u EU i 36 odsto emisija gasova sa efektom staklene bašte povezanih sa energijom, što ih čini centralnim fokusom za klimatske akcije, navodi se u studiji.

S obzirom na to da se očekuje da će većina današnjeg fonda zgrada ostati u upotrebi do 2050. godine, integracija krovnih fotonaponskih sistema tokom renoviranja nudi snažnu priliku za smanjenje emisija i računa za energiju, kao i podršku elektrifikaciji toplotnim pumpama i punjenjem električnih vozila.

Obaveza za solarnu energiju u Direktivi o energetskim performansama zgrada ubrzaće primenu solarnih instalacija u novim i renoviranim stambenim i nestambenim zgradama.
 
Web Analytics