ELEKTROENERGETIKA |
Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. |
|||||||||||
|
VESTI SVET |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
||||||||||
| NAZAD | ||||||||||||
| Građani u EU ekstremno štede kako bi izbegli velike račune za struju | 23 Jul 2026 - politika | |||||||||||
Najnovije vesti svet :
2 Sep 2026 Nemačka ulaže do 35 milijardi evra - Grade nove gasne elektrane
Povezane vesti :
2 Sep 2026 Nemačka ulaže do 35 milijardi evra - Grade nove gasne elektrane |
||||||||||||
| Energetsko siromaštvo postalo je jedan od najvećih socijalnih i ekonomskih izazova u Evropi, piše Euraktiv. Dok Evropska unija postavlja ambiciozne ciljeve za elektrifikaciju do 2040. godine, a Evropska centralna banka podiže kamatne stope zbog novih energetskih šokova, postavlja se ključno pitanje: kako sprovesti tranziciju a da najranjiviji građani ne ostanu zapostavljeni? Trenutni pristup se mora promeniti jer tradicionalne mere – poput kratkoročnih finansijskih subvencija za račune – više nisu dovoljne za rešavanje strukturnih problema. Energetsko siromaštvo se definiše kao situacija u kojoj domaćinstvo ne može da priušti adekvatno grejanje, hlađenje, osvetljenje i energiju za rad uređaja. Procenjuje se da više od 40 miliona Evropljana ne uspeva da adekvatno zagreje svoje domove, a glavni uzročnici su visoke cene energenata, niski prihodi domaćinstava i izuzetno loša energetska efikasnost stambenih objekata. Problem je najizraženiji u zemljama Istočne i Južne Evrope, gde je infrastruktura starija, a primanja niža. Dosadašnji fokus bio je na kriznom menadžmentu (subvencionisanje računa tokom zime). Novi fokus mora biti na trajnim, strukturnim rešenjima u sklopu zelene tranzicije, navode uAgenciju za energetiku Srbije AERS. Bogatija domaćinstva lakše prelaze na toplotne pumpe, solarne panele i električna vozila jer imaju početni kapital. Siromašnija domaćinstva ostaju zarobljena u starim tehnologijama i plaćaju visoke poreze na ugljen-dioksid (CO2). Širenje sistema trgovine emisijama na sektore zgradarstva i drumskog saobraćaja direktno utiče na cenu grejanja i goriva za građane. Mnogi građani ekstremno štede i žive u hladnim stanovima kako bi izbegli velike račune, što se ne prikazuje uvek tačno u zvaničnim statistikama duga za struju. Državni budžeti su opterećeni, a visoke kamatne stope ECB-a poskupljuju zaduživanje za velike infrastrukturne projekte. Komplikovane procedure za dobijanje subvencija za renoviranje često odbijaju upravo one građane kojima je pomoć najpotrebnija. Stanodavci nemaju interes da investiraju u izolaciju jer račune plaćaju stanari (problem podeljenih podsticaja), navodi Euraktiv. |
||||||||||||
|
||||||||||||