 ELEKTROENERGETIKA |
 Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. |
|||||||||||
|
VESTI SVET |
      |
||||||||||
| NAZAD | ||||||||||||
| Nova studija pokazuje ogroman potencijal gradnje SE i VE na svetskim morima | 30 Okt 2025 - danas | |||||||||||
Najnovije vesti svet :
11 Nov 2026 Norveška povukla ručnu
Povezane vesti :
10 Nov 2026 Urugvaj: Zemlja gotovo nezavisna od nafte i gasa |
||||||||||||
| Ukoliko se, na globalnom nivou, izgrade solarne i vetroelektrane na samo 1% pogodnih morskih površina, ti kapaciteti bi mogli da pokriju i do 30% svetske potražnje za strujom 2050. godine, piše u novom istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances. Kako bismo bolje razumeli ovu procenu, hajde da je rasčlanimo. Prvo, svetska potražnja za strujom raste velikom brzinom, kako usled industrijskog razvoja, tako i zbog sve masovnije elektrifikacije. Kako navodi Međunarodna agencija za energetiku, do 2050. godine svetska potražnja za strujom biće oko dvostruko veća nego 2023. godine. To znači da se ova studija odnosi na buduće globalne elektroenergetske prohteve, koji će biti daleko veći nego danas, piše Klima101.rs. Ali šta znači „1% pogodnih morskih površina”? Autori studije dali su vrlo jasne smernice. Mapirali su one svetske morske površine koje: nisu u međunarodnim vodama; su na manje od 300 metara od morskog dna; su na manje od 200 kilometara od urbanih centara; ne spadaju u zaštićene oblasti; nisu pokrivene ledom duže od 6 meseci godišnje i imaju dovoljno veliki proizvodni potencijal za vetar, odnosno solar (osunčanost, prosečnu brzinu vetra…) Sa tim u vidu, od ukupne svetske površine mora, oko 3% je procenjeno kao pogodno za izgradnju vetroelektrana, a oko 1,3% za izgradnju solara na moru. Studija predviđa upotrebu samo 1% ovih (plavih i crvenih) površina za izgradnju vetra i solara. Ti obnovljivi kapaciteti mogli bi da proizvode oko 20 teravat-sati struje godišnje, odnosno i do 30% buduće globalne potrošnje. Neke zemlje imaju posebno velike potencijale. Primera radi, Danska može da pokrije 150% svojih trenutnih potreba samo iz vetra na moru, dok je potencijal solara na moru u Maleziji 3,4 puta veći od tamošnje potrošnje. Autori studije kažu da je procena upotrebe samo 1% morskih površina „konzervativna”. Odnosno: mogla bi da bude daleko veća, ukoliko bude potrebe. „Ovi nalazi pokazuju koliko važnu ulogu offshore energija može imati u dostizanju niskougljeničke budućnosti”, piše u studiji, koju je potpisala grupa autora iz Singapura i Kine. Ali nama ovi uvidi nude i jednu širu sliku. Pokazuju nam koliko je energetski potencijal solara i vetra na našoj planeti za sada neiskorišćen, i koliko zaista možemo izgraditi čistih, obnovljivih kapaciteta sa minimalnim ekološkim otiskom. Jedan posto od oko četiri posto svetskih morskih površina za pokrivanje trećine buduće svetske potražnje za strujom – zar to ne zvuči kao dobra razmena? |
||||||||||||
|
||||||||||||
