ELEKTROENERGETIKA |
Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. |
|||||||||||
|
VESTI SVET |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
||||||||||
| NAZAD | ||||||||||||
| Šta bi se desilo kada bi cela Sahara bila u solarnim panelima | 26 Sep 2026 - blic | |||||||||||
Najnovije vesti svet :
11 Nov 2026 Norveška povukla ručnu
Povezane vesti :
10 Nov 2026 Urugvaj: Zemlja gotovo nezavisna od nafte i gasa |
||||||||||||
| Pustinja Sahara prostire se na više od devet miliona kvadratnih kilometara. Kada bismo tamo instalirali solarne panele, teoretski bismo mogli da proizvedemo više od 20 teravata energije - tačno onoliko koliko godišnje potroši čitava planeta. Sunčeva energija je najčistiji i najbogatiji izvor energije koji poznajemo. Iako njeno iskorišćavanje na nivou cele Sahare za sada ostaje u domenu snova, važno je razumeti šta nam ovakav koncept govori o potencijalu obnovljivih izvora. Zašto je Sahara savršeno mesto na papiru? Na svaki kvadratni metar Sahare godišnje padne između 2.000 i 3.000 kilovat-sati (kWh) sunčeve energije. Kada se ta vrednost pomnoži sa ukupnom površinom, ispadne da bi Sahara mogla da apsorbuje više od 27 milijardi teravat-sati (TWh) godišnje. To je daleko više nego što je celom čovečanstvu potrebno. Radi poređenja, globalna potrošnja električne energije iznosi samo delić te ogromne brojke. Ekološke i klimatske zamke: Nije sve tako jednostavno Zašto onda ne pretvorimo Saharu u gigantsku solarnu elektranu? Razloga ima nekoliko, a najkomplikovaniji se tiče uticaja tako ogromnog poduhvata na globalnu klimu. Efekat zagrevanja: Solarni paneli, zbog svoje tamne boje, upijaju većinu sunčeve svetlosti i deo energije emituju u vidu toplote. Istraživanja pokazuju da bi prekrivanje petine Sahare solarnim farmama podiglo lokalnu temperaturu za 1,5°C, dok bi pri pokrivenosti od 50 odsto taj porast iznosio čak 2,5°C. Globalne promene vremena: Toplota koju bi emitovali paneli promenila bi vazdušne struje i cikluse padavina. Promena pritiska dovukla bi vlažan vazduh sa okeana, što bi na Sahari stvorilo uslove za kišu i ozelenjavanje. Međutim, to bi imalo katastrofalne posledice po druge delove sveta - tropske kiše bi se pomerile ka severu, što bi, na primer, u Amazoniji izazvalo suše. Tehnički izazovi i politička nestabilnost Pored klimatskih posledica, postoje i velike tehničke prepreke: Pregrevanje panela: Ekstremne pustinjske temperature koje prelaze 50°C, uz temperature koje emituju sami paneli, brzo bi prešle gornju granicu efikasnog rada fotonaponskih ćelija (oko 90°C), što smanjuje njihov radni vek i efikasnost. Gubici u prenosu: Što je veća udaljenost do krajnjeg potrošača (npr. do Evrope ili Azije), to su veći gubici električne energije u mreži. Geopolitika: Sahara se prostire kroz mnoge politički nestabilne države. Pitanja vlasništva, upravljanja, zaštite infrastrukture i podele profita stvorila bi ogromne međunarodne tenzije. Iako projekti poput Sahare prekrivene panelima ostaju vizionarski koncepti, oni jasno ukazuju na snagu Sunca i podstiču nas da energiju planete koristimo lokalno - na krovovima naših domova i kroz sopstvene mikromreže. |
||||||||||||
|
||||||||||||