KORISTIMO RACIONALNO
ELEKTRIČNU ENERGIJU

Kako se proizvodi električna energija

Odakle dolazi električna energija?

Toplotna vrednost uglja i snaga vode su najveći izvori električne energije u
našoj zemlji. Električna energija koju trošimo u našim domovima proizvodi
se u termoelektranama površine nekoliko stotina fudbalskih igrališta i u
hidroelektranama kojima se pregrađuju reke.

Ugalj

Mnogo miliona godina moralo je da prođe da bi iz davnašnjih šuma nastao ugalj.
U Srbiji postoji nekoliko oblasti, ugljenih basena, gde se proizvodi ugalj. Najviše
ima lignita, čija je toplotna vrednost niska. Najveće količine lignita, dovoljne za
ekonomičnu proizvodnju, nalaze se na Kosovu i Metohiji - u blizini Prištine, zatim
u okolini Lazarevca i pored Kostolca. Na te tri lokacije lignit se proizvodi u velikim,
savremenim površinskim kopovima. U još osam manjih rudnika lignit i izvesne
količine kamenog i mrkog uglja proizvode se na stari način – kopanjem iz dubokih
rudničkih jama

Voda

Kolika je snaga vode, na žalost, najbolje shvatimo tek kada se dogodi poplava.
Tada se iz reka oslobađa ogromna energija, koja ruši sve što su stvorili priroda i
čovek. Gradeći hidroelektrane, čovek snagu usmerava na stvaranje – na dobijanje
električne energije, bez koje bi sve oko nas stalo. Istovremeno, pregrađivanjem
reka smanjuje se opasnost od poplava.

Kako se pravi električna energija

Hiljade ljudi učestvuju u proizvodnji električne energije.
Površinski kopovi
Da bi se došlo do uglja, prvo mora da se skine zemlja koja se taložila milionima
godina. Negde je sloj zemlje iznad uglja debeo 30, a negde i svih 100 metara.
Zemlja se kopa i odlaže ogromnim bagerima – najvećim mašinama na svetu –
visokim 80 metara. Kada dođu do uglja, i njega takođe kopaju "zubi" velikih bagera.
Termoelektrane
Zatim se ugalj prevozi do termoelektrana, do mlinova visokih kao soliter, gde se
melje i pretvara u prašinu. Ugljena prašina se ubacuje u kotlove, gde sagoreva i
pretvara se u toplotnu energiju. Visoka temperatura zagreva vodu u cevima,
koje se nalaze oko kotla, i "pretvaraju" vodu u vodenu paru (cevi u našoj najvećoj
termoelektrani, "Nikola Tesla B" kod Obrenovca, dugačke su 832 kilometra – to je
udaljenost od Obrenovca do Istanbula (823). Vodena para se pod velikim pritiskom
usmerava na lopatice turbine, čime se dobija mehanička energija (pritisak vodene
pare je toliki, da turbinu okreće 3000 puta u minutu!). Mehanička energija iz
turbine pokreće generator, koji proizvodi električnu energiju.
Hidroelektrane
Gradnja hidroelektrane - počev od istraživanja, preko izrade hiljada projekata, do
građevinskih radova i ugradnje opreme – traje 7-10 godina (slično je i sa
termoelektranama). Brana hidroelektrane mora da bude dovoljno visoka i čvrsta
da izdrži i najveći dotok na reci i zemljotres. U dnu brane nalaze se veliki tuneli,
kojima se voda usmerava na turbine. Snaga vode pokreće rotor turbine (rotor u
našoj Reverzibilnoj hidroelektrani "Bajina Bašta" težak je 480 tona i okreće se
brzinom od 428 puta u minuti!). Okretanjem rotora snaga vode pretvara se u
mehaničku energiju, koja se u generatorima pretvara u električnu energiju.

Kojim putem električna energija dolazi do nas

Da bi mogla da pređe put do naših domova, električna energija u početku mora da ima napon najmanje 1.000 puta veći od onog na koji rade naši kućni aparati. Kroz moćne dalekovode, električna energija putuje od termoelektrana i hidroelektrana do udaljenih postrojenja koja se zovu transformatorske stanice. U transformatorskim stanicama visok napon električne energije se snižava do nivoa na kojem rade naši kućni aparati - 220 volti.
Energiju iz reka i milionima godina stvaranog uglja mi koristimo skoro u istom trenutku kada se proizvodi u termoelektranama i hidroelektranama. Ona se do naših kućnih aparata kreće brzinom svetlosti - 300.000 kilometara u sekundi! Električnu energiju, za sada, ne možemo držati u skladištima (osim manjih količina koje se mogu čuvati u akumulatorima ili baterijama).


I, da ne zaboravimo:
Već više od 100 godina u celom svetu električna energija se proizvodi i prenosi zahvaljujući pronalascima našeg naučnika Nikole Tesle.