ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti svet:

 

VESTI SVET

     











    NAZAD  
Svetske brane će izgubiti četvrtinu skladišnog kapaciteta do 2050. godine   12 Jan 2023 - n1

Najnovije vesti svet :

29 Apr 2026 Kazahstan u velikom projektu vjetroelektrana i skladištenja s TotalEnergiesom
23 Apr 2026 Četiri decenije posle Černobilja
20 Apr 2026 Električni auto nikad nije bio isplativiji
20 Apr 2026 Prva američka država privremeno zabranjuje farme podataka
20 Apr 2026 Javni punjači se gotovo i ne koriste
15 Apr 2026 Čak 70 operativnih reaktora do kraja godine
15 Apr 2026 Češka nuklearka Dukovany cilja na 80 godina rada

 

Povezane vesti :

26 Mar 2026 Brana koja nadmašuje sve dosad
22 Mar 2026 EU proizvela 47,3 odsto električne energije iz OIE
4 Feb 2026 Kina ne odustaje od uglja!
25 Jan 2026 U EU prvi put dobijeno više struje iz vetra i sunca nego iz fosilnih goriva
14 Jan 2026 EU: porastao udeo obnovljivih izvora u potrošnji
8 Jan 2026 Francuska uvećala proizvodnju iz NE
31 Dec 2025 Najveće evropsko postrojenje za zeleni vodonik se pušta u rad
21 Dec 2025 Kina gradi najmoćniju hidroelektranu na svetu!
14 Dec 2025 Rast OIE u proizvodnji struje u EU za 3,8 odsto u trećem kvartalu
14 Okt 2025 Kinezi "iznad oblaka" grade solarnu farmu kakvu svet nije
8 Okt 2025 Obnovljivi izvori energije prvi put u istoriji pretekli ugalj
6 Okt 2025 Zašto su Portugalija i Španija najugroženije evropske zemlje
1 Okt 2025 Solarna energija prvi put u istoriji glavni izvor za proizvodnju struje u EU
28 Sep 2025 Najskuplju struju u EU plaćaju Italijani, najjeftiniju Mađari
25 Avg 2025 Svi reaktori nuklearne elektrane Gravlin ponovo u pogonu

Skoro 50.000 velikih brana širom sveta moglo bi da izgubi više od četvrtine svog skladišnog kapaciteta do 2050. godine kao rezultat nagomilavanja sedimentacije, što narušava globalnu sigurnost vode i energije, pokazalo je istraživanje Ujedinjenih nacija.

Očekuje se da će kapacitet brane pasti sa 6 biliona kubnih metara na 4,655 biliona kubnih metara do 2050. godine, a moraju se preduzeti mere za rešavanje problema i zaštitu vitalne infrastrukture za skladištenje, saopštio je Univerzitet Ujedinjenih nacija.

Mulj se akumulira u rezervoarima kao rezultat poremećaja prirodnih tokova vode. To može prouzrokovati oštećenje hidroelektričnih turbina i prekinuti proizvodnju električne energije.

Ometanje tokova nanosa duž reke takođe može učiniti uzvodne regione sklonijim poplavama i erodirati nizvodna staništa.

Studija UN je pogledala podatke sa više od 47.000 brana u 150 zemalja i rekla je da je 16 odsto prvobitnog kapaciteta već izgubljeno. U njemu se navodi da se Sjedinjene Države suočavaju sa gubicima od 34 odsto do 2050. godine, pri čemu se procenjuje da će Brazil izgubiti 23 odsto, Indija 26 odsto i Kina 20 odsto.

Kritičari su dugo upozoravali da dugoročni društveni i ekološki troškovi džinovskih brana daleko nadmašuju njihove koristi.

Vladimir Smahtin, direktor Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta UN i jedan od autora studije, rekao je da je izgradnja brana širom sveta već značajno opala, sa oko 50 godišnje izgradnje, u poređenju sa 1.000 sredinom prošlog veka.

„Tvrdio bih da je pitanje koje sada treba da postavimo koje su alternative branama – uključujući i proizvodnju električne energije – s obzirom na to da se one postepeno gase“, rekao je on.

Kina nastavlja pregrađivanje velikih reka, pri čemu je hidroelektrana ključni deo njenih planova za smanjenje upotrebe fosilnih goriva i kontrolu emisije gasova staklene bašte, ali projekti poput Tri klisure – najveće hidroelektrane na svetu – su društveno i ekološki razorni.

Brane koje je izgradila Kina na reci Mekong takođe su poremetile protok nanosa u nizvodne zemlje, transformišući pejzaž i ugrožavajući živote miliona farmera, stoji u nalazima istraživanja Rojtersa prošle godine.
 
Web Analytics