ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti svet:

 

VESTI SVET

     











    NAZAD  
Nemci tvrde da su korak bliže "svetom gralu fizike"   14 Jun 2022 - sputnjik

Najnovije vesti svet :

29 Apr 2026 Kazahstan u velikom projektu vjetroelektrana i skladištenja s TotalEnergiesom
23 Apr 2026 Četiri decenije posle Černobilja
20 Apr 2026 Električni auto nikad nije bio isplativiji
20 Apr 2026 Prva američka država privremeno zabranjuje farme podataka
20 Apr 2026 Javni punjači se gotovo i ne koriste
15 Apr 2026 Čak 70 operativnih reaktora do kraja godine
15 Apr 2026 Češka nuklearka Dukovany cilja na 80 godina rada

 

Povezane vesti :

23 Apr 2026 Četiri decenije posle Černobilja
20 Apr 2026 Prva američka država privremeno zabranjuje farme podataka
15 Apr 2026 Čak 70 operativnih reaktora do kraja godine
15 Apr 2026 Češka nuklearka Dukovany cilja na 80 godina rada
8 Apr 2026 Nuklearke u Africi, od velikih planova do velikih prepreka
6 Apr 2026 Južna Koreja ponovo pokrenula nuklearni reaktor Gori-2 posle tri godine pauze
26 Mar 2026 Posle rasta cene gasa i nafte očekuje se i poskupljenje struje
22 Mar 2026 Dronovi otkrili rupu u posudi reaktora Fukušima
12 Mar 2026 Potrebe za čistom energijom sve veće
12 Mar 2026 Fukušima 15 godina kasnije
12 Mar 2026 Male nuklearne elektrane stižu u Helsinki
1 Mar 2026 Iberdrola traži produžetak rada za sve nuklearke u zemlji
12 Feb 2026 Uprkos problemima pokrenuta najveća nuklearka na svetu
6 Feb 2026 Data centri i veštačka inteligencija troše 1,5 odsto svetske električne energije
31 Jan 2026 Proizvodnja nuklearne energije u EU povećana za 4,8 odsto u 2024. godini

Fuzijski reaktor, neograničen izvor energije bez radioaktivnog otpada i bez štete za okolinu, projekat je na kojem se radi već 70 godina. Ideja o jeftinoj energiji iz obične morske vode toliko je očaravajuća da naučnici uporno pokušavaju da nađu način kako da ukrote glavnu prepreku u tom procesu: temperaturu veću od one kakva je u jezgru Sunca.

"Ja to uvek volim da uporedim s loncem sosa od paradajza. Ako temperaturu pojačate, sos se greje i počinje ključati. Problem je što će, ako ga tako ostavite, uskoro završiti na plafonu – slikovito je opisao Moritz von der Linden, direktor nemačkog startapa Marvel Fusion koji smatra da je na pragu rešenja kako ovladati "sosom" pretvorenim u malo Sunce, piše Jutarnji list.

Postojeće nuklearne elektrane kao gorivo koriste nepostojane izotope, na primer, urana ili plutonijuma i iskorišćavaju energiju nastalu njihovih raspadom. Problem je što je nusprodukt takvog procesa radioaktivni otpad. Ideja fuzijskog reaktora je s druge strane obrnuta: iskoristiti ogromnu količinu energije koja se oslobađa spajanjem atoma.

To je glavni pokretački proces oslobađanja energije svih zvezda. Na Zemlji postoje međutim dva velika problema: kako da se osigura dovoljna količina energije za početak tog procesa i kako da se kontroliše taj proces nakon što je pokrenut.

Većina timova koja pokušava da konstruiše održiv fuzijski reaktor traži način kako "sos" zadržati unutar reaktora snažnim elektro-magnetskim poljem. Nemački tim je krenuo drugim putem u kojem glavnu ulogu imaju kratkotrajni laserski impulsi.

"Da se vratimo na sos od paradajza: mi ne pokušavamo da grejemo ceo lonac, nego da podstaknemo svaki atom u njemu kako bi dobili ekstremno oslobađanje kinetičke energije. Ova metoda je ekstremno delotvorna, ne ostavlja nikakav nuklearni otpad, a prenos oslobođene energije je dosta jednostavan i ne traži nikakvu kompleksnu zaštitu ", objasnio je Von der Linden za londonski Tajms.

U teoriji taj proces izgleda ovako: ekstremno kratki impulsi snažnog lasera puštaju se kroz gustu smesu goriva sastavljenog od vodonika i bora. Laserski impuls spaja vodonik i bor u pozitivno nabijene čestice helijuma koje se međusobno odbijaju i kreću brzinom od oko 30% brzine svetlosti. Dobijena energija se pak može iskoristiti preko već poznatih tehnologija toplotnih izmenjivača ili elektrostatičnih polja.

Laserski impulsi traju kratko, jedva merljivi deo sekunde, a nakon toga se u reaktoru odvija tek nešto duža reakcija, svojevrsni nanoskopski vatromet koji brzo završava, pa upravo zbog toga nije potreban poseban magnetski omotač za čije je održavanje često potrebna veća energije od one dobivene u samoj fuzijskoj reakciji.

Tako je u teoriji. U praksi, Marvel Fusion je zasad proveo samo detaljne računarske simulacije i testiranje lasera, ali još nema funkcionalan prototip reaktora. Međutim, ono što trenutno imaju bilo je dovoljno da privuku nekoliko desetaka miliona evra ulaganja, a među ulagačima je na primer i Siemens Energy i francuski konglomerat Thales.

Uprkos decenijama razočaravajućih rezultata, zbog sna o neiscrpnom izvoru čiste energije, eksperimenti s fuzijskim reaktorima aktivni su u celom svetu, a po ulaganju u njih prednjače SAD i, u poslednje vreme, Kina, a iznosi uloženi u njih mere se u milijardama evra, objavio je Jutarnji list.
 
Web Analytics