ELEKTROENERGETIKA

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.
ENGLISH
MOBILNI
FACEBOOK

Pretražite vesti Srbija:

 

VESTI SRBIJA

     











    NAZAD  
Banke podstiču projekte HE koji uništavaju reke   22 Mar 2018 - euractiv
Međunarodne razvojne banke podržale su najmanje 82 hidro-energetska projekta širom Jugoistočne Evrope, uključujući i u zaštićenim područjima, čime doprinose uništavanju netaknutih balkanskih reka, navodi se u studiji međunarodne nevladine organizacije "CEE Bankwatch Network". U Srbiji se 12 projekata, čiji su finansijeri utvrđeni, nalazi se u zaštićenim područjima, a vodeći finansijeri hidroenergetike u Srbiji su banke Erste i Unikredit.



Od 2005. godine Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Grupa Svetske banke odobrile su kredite i garancije od ukupno 727 miliona evra za 82 hidro-elektrane.



To obuhvata 37 projekata u zaštićenim područjima - nacionalnim parkovima i područjima "Natura 2000" i u međunarodno priznatim oblastima visoke vrednosti biodiverziteta kao što su značajna područja gde se okupljaju ptice.



U studiji koja obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Sloveniju, navodi se da je EBRD najveći poznati finansijer hidroenergetike na Balkanu koji je sa 126 miliona evra podržao ukupno 61 hidroenergetsko postrojenje, od čega 29 u zaštićenim područjima ili međunarodno priznatim područjima značajnim za biodiverzitet.



Studijom kojom je dopunjen izveštaj iz 2015. godine, utvrđeno je da novac koji plasiraju komercijalne banke "igra ključnu ulogu u omogućavanju kontroverznih hidroenergetskih projekata".



"Finansiranje koje pružaju komercijalne banke je teže pratiti zbog nedostatka transparentnosti u tom sektoru, ali autori studije su identifikovali 158 postrojenja s takvim finansiranjem, od kojih je 55 u zaštićenim područjima ili međunarodno priznatim područjima značajnim za biodiverzitet", piše u saopštenju.



U Srbiji su vodeći finansijeri takvih projekata banke Erste (26 projekata) i Unikredit (10).



Erste banka je finansirala grupu od sedam postrojenja na granici Nacionalnog parka Kopaonik, kod Jošaničke banje. Te hidrolektrane, i još osam u istom području koje se finansiraju iz drugih izvora, ostavile su, kako je navedeno, veliki deo lokalnih reka s malo ili bez i malo vode tokom većeg dela godine.



Unicredit banka finansira projekat "Zvonce" kod Babušnice, koji se sada gradi, uprkos protestima meštana okolnih sela.



Dvanaest projekata u Srbiji, čiji su finansijeri utvrđeni, nalazi se u zaštićenim područjima, a najveći pritisak je u Parku prirode Stara Planina, budućem području pod zaštitom EU, Natura 2000.



U studiji je navedeno da od multilateralnih razvojnih banaka, EIB predvodi po posrednim kreditima preko komercijalnih banaka čime je finansirala 12 projekata u Srbiji.



EBRD je i u projektima rehabilitacije starih hidroelektrana, kao i u četiri direktne investicije kod Jošaničke banje, i pet projekata za koje je novac plasiran preko Unikredit i jednom preko banke Sosijete ženeral.



"CEE Bankwatch Network" upozorava da hidronergetska postrojenja svih veličina i kapaciteta mogu imati značajne štetne uticaje na zaštićena područja, naročito kada nedostaje sredstava i sposobnosti za "odlučan inspekcijski nadzor".



Zbog povlašćene cene otkupa električne energije, predviđene za male hidroelektrane, taj sektor privlači investitore povezane političkim i ekonomskim elitama koje "često posluju na granici ili s druge strane zakona".



Autori studije i saradnici ističu da Srbija treba da razvija sektor obnoviljivih izvora energije, ali upozoravaju da je šteta koju prouzrokuju male hidroelektrane velika u poređenju s proizvedenom električenom energijom.



Oni smatraju da finansijeri moraju preuzeti deo odgovornosti i osigurati usklađivanje s domaćim i međunarodnim standardima, jer "neodgovorne investicije mogu zauvek uništiti stotine netaknutih balkanskih reka".



Upozorava se da je oko 2.800 novih brana planirano na teritoriji između Slovenije i Albanije, zbog čega su "EuroNatur" i "RiverWatch" pokrenuli kampanju "Sačuvajmo plavo srce Evrope", u okviru koje je urađena studija o finansiranju malih hidroelektrana.
 

Najnovije vesti Srbija :

17 Jan 2026 Paneli osvajaju krovove, broj solarnih elektrana prešao 6.000
17 Jan 2026 EU podržava energetske reforme u Srbiji
17 Jan 2026 Ministarstvo energetike: prozjumeri nisu ukinuti
14 Jan 2026 EPS planira izgradnju šest solarnih elektrana snage 1GW
14 Jan 2026 Restrikcije struje neizbežne zbog nedostatka domaće proizvodnje
14 Jan 2026 Grejalice i TA peći najveći potrošači – šta je najefikasnije rešenje
13 Jan 2026 EMS: Sačuvana stabilnost prenosnog sistema

 

Povezane vesti :

14 Jan 2026 EPS planira izgradnju šest solarnih elektrana snage 1GW
31 Dec 2025 EPS usvojio trogodišnji plan poslovanja
31 Dec 2025 Srbija završava 2025. sa više od 3.600 MW zelene energije
26 Dec 2025 Ponovo problemi sa strujom
21 Dec 2025 Revitalizacija hidroelektrane „Bajina Bašta” UŠLA U ZAVRŠNU FAZU
15 Dec 2025 Kako je raditi u mašinskoj hali „Đerdap 1”
14 Dec 2025 EPS profitabilan i u 2025. godini
14 Dec 2025 U Kovačici već 54 vetrogeneratora
11 Dec 2025 NE: Evo koliko je vremena potrebno i ko bi bili potencijalni izvođači
7 Dec 2025 Šta kad vetar i solar preuzmu mrežu
7 Dec 2025 Novih 30 godina za malu HE "Temac"
2 Dec 2025 Stara hidrocentrala simbol tehničkog napretka i kulturne baštine Ivanjice
25 Nov 2025 Srbija lane proizvela 48% iz obnovljviih izvora
19 Nov 2025 Da li ima smisla graditi HE „Bistrica“ i „Đerdap 3“ u uslovima klimatskih promena?
18 Nov 2025 Hidroenergija ključna za zelenu tranziciju Srbije

Web Analytics