elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT






27 Feb 2011 - kWh - Elektrika direktno iz – oblaka!

Brazilski naučnici su nedavno rešili tajnu koja već dugo mnogim fizičarima i hemičarima nije davala mira – teoretski su objasnili kako u vlažnom vazduhu nastaje električni napon. U svojoj studiji su naznačili čak i način na koji bi se mogla iskoristiti atmosferska vlaga za proizvodnju električne energije... A to perspektivno može biti novi alternativni izvor energije, po načinu proizvodnje i značaju sličan solarnim panelima.
Na osnovu toga već bi se sada mogao u osnovnim crtama predstaviti uređaj koji bi „umeo“ da proizvodi elektriku direktno iz – vazduha. Mogao bi se koristiti, na primer, za osvetljenje domova ili za punjenje baterija na automobilima. Sada to može izgledati kao nekakva naučna fantastika, ali ti uređaji, kako se tvrdi, mogu postati sasvim uobičajeni kao što su sada, na primer, solarni paneli... Naučnoj i široj javnosti nedavno su predstavili rezultate rada članovi tima istraživača sa Državnog univerziteta u brazilskom okrugu Kampinas, kojim rukovodi profesor Fernando Galembek. Potom su ti rezultati predstavljeni i u Američkom hemijskom društvu i u naučnim i stručnim časopisima...
– Naše istraživanje bi moglo popločati put ka korišćenju elektrike iz atmosfere kao budućeg električnog alternativnog izvora. Isto onako kao što je solarna energija oslobodila neka domaćinstva od računa za električnu energiju, ovaj novi, obećavajući izvor, može imati sličan efekt – kaže Galembek. – A kad budemo potpuno razumeli kako nastaje elektricitet u atmosferi i kako se širi, možemo sprečiti štete i pogibije od gromova i munja.
Galembek je zaslužan za dosad najznačajniji korak u razumevanju načina kako u atmosferi nastaje i gubi se elektricitet. Još u doba industrijske revolucije u 18. veku istraživači su primetili da se u pari koja izlazi iz parnih kotlova stvara elektrostatički naboj, odnosno napon. Nije bila retkost da radnike koji su se previše približili isparenjima pogodi bolni, mada ne i smrtonosni električni udar.
O mogućnosti korišćenja elektriciteta u vlažnom vazduhu razmišljao je i Nikola Tesla i o tome je ostavio nekoliko svedočanstava... Taj elektricitet nastaje, međutim, i na drugim mestima, na primer, kada se vodene kapi nalepe na mikroskopske čestice prašine i drugog materijala u vazduhu. U biti taj isti proces vodi ka stvaranju atmosferskih oblaka i tako počinju da se generišu munje i gromovi.
Korak napred razumevanju ovog procesa bila je studija američkih naučnika sa Univerziteta u Vašingtonu, pod rukovodstvom Kejt Ovčinjik i Džeralda Polaka iz 2009. godine, koja je jasno potvrdila da vazdušna vodena para može sačuvati električni naboj, odnosno punjenje.
Tim profesora Galembeka je izveo mnoštvo laboratorijskih eksperimenata u kojima su pokušavali da simuliraju događanja prilikom kontakta vode sa česticama prašine u vazduhu. Koristili su mikročestice od silicijuma i aluminijum-fosfata, kojih često ima u vazduhu. Rezultati eksperimenata pokazuju upravo da čestice silicijuma u prisustvu vlage dobijaju negativni naboj, dok je njihovo dejstvo na fosfate suprotno.
– To je bio nesumnjivi, sasvim jasan dokaz da voda u atmosferi može akumulirati električne naboje i prenositi ih na druge materijale s kojima dođe u dodir – objašnjava Galembek. – Tu pojavu su naučnici nazvali higroelektricitet, tj. elektricitet iz vlage i sa tom jednom rečju označava se celo jedno novo polje istraživanja.
Galembek predviđa da će se u budućnosti razviti kolektori koji će, slično kao što se solarni paneli koriste za proizvodnju električne energije, „sakupljati“ higroelektricitet iz vazduha i njima snabdevati domove.
Korišćenje higroelektričnih kolektora veliku budućnost naročito ima u vlažnim tropskim krajevima, a logično najviši učinak upravo u oblastima sa velikim količinama padavina. A to su veoma često najsiromašniji krajevi na planeti… No, naučnici ne sumnjaju da će naći primenu i u dugim krajevima. – Čeka nas još dosta daleki put. Ali, higroelektricitet ima veliku budućnost – dodaje Galembek. Rezultati istraživanja mogu pomoći razvoju ne samo energetike, nego i meteorologije, predviđanju gromova i munja.



VESTI SRBIJA BALKAN

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezane vesti SVET :

15 Nov 2026 euronews
Gde se u Evropi najviše plaćaju električnu energiju
15 Nov 2026 b92
Nemačka na putu da dostigne novi rekord
11 Nov 2026 b92
Norveška povukla ručnu
10 Nov 2026 n1
Urugvaj: Zemlja gotovo nezavisna od nafte i gasa
9 Nov 2026 euronews
Šta donose pametna brojila i solarni paneli?
9 Nov 2026 euronews
Kinezi napravili elektranu koja leti iznad zemlje
6 Nov 2026 politika
Kazahstan: do 2035. izgradnja dve nuklearne elektrane
4 Nov 2026 biznis
Veleprodajna cena struje u Nemačkoj 110 odsto viša nego pre godinu dana
4 Nov 2026 politika
Indija odobrila 1,5 milijardi dolara za razvoj kapaciteta za skladištenje energije


Web Analytics