elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT






30 Jan 2011 - kWh - Hladni tuš za elektromobile

Elektromobili, bar ovakvi kakvi su sada, ali i konceptualno, imaju dosta slabih strana koje se, međutim, u optimističkom oduševljenju razvojem nauke i tehnologije i u pomodnom ekološkom entuzijazmu najčešće previđaju. No, neuobičajeno hladna zima u srednjoj i uopšte većem delu Evrope otkrila je kao na dlanu slabosti koje se nikako nisu mogle sakriti – pokazuje se da su elektromobili, bar u ovoj fazi svog razvoja, praktično gotovo neupotrebljivi na nižim zimskim temperaturama, tj. ispod minus pet. Ukratko, sve ovo zasad, možda, može i biti dobro sa ovim autima, ali samo dok malo jače ne zahladi. Zato je možda hladna zima i dobra da rashladi usijane elektromobilske glave...
O tome su sasvim praktično ovih dana pisali agencija DPA i „Der Spiegel“, upozorava na to auto-klub ADAC... Najveći problem je u tome što kapacitet baterija rapidno pada kako se spušta živa u termometru: radijus automobila pada ispod nule za najmanje petinu, a prema nekim ispitivanjima, na primer, Micubišijev i-MiEV izdržao je jedva pedesetak kilometara!
Dodatni problem je grejanje: pošto je u elektroautomobilu i ono električno, onda će putnici u njemu biti u ozbiljnim nevoljama kada – kao što je ovih dana bio slučaj na gotovo svim autoputevima u Nemačkoj – moraju i satima čekati u zastoju na temperaturama znatno ispod nule. A pojačavanje grejanja može izazvati kolaps baterije...
Pošto već u svakodnevnom saobraćaju u nemačkim gradovima i na putevima ima ne baš tako malo elektromobila, bile su primećene nevolje koje su imali njihovi vlasnici i vozači tokom malo jače zime kakva je ova. Ranije zime su bile blaže i elektroaute, ako ih je bilo, niko nije zapažao...
Da li zbog ovih iskustava ili slučajno, tek prve hladnoće ove zime i problemi koje izazivaju elektromobilima koincidirali su pokretanjem rasprava i serijom kritičkih članaka u svetskoj štampi o realnim prednostima i dometima elektromobila.
Pri tome gotovo svi su na prvo mesto stavili nešto što nije nikakva tajna ali se, uglavnom, prećutkuje, namerno ili slučajno, svejedno – kod poređenja troškova po pređenom kilometru polazi se od sasvim pogrešnih pretpostavki. Jer, naftni derivati su mnogo više oporezovani od struje i njihova cena koštanja čini manji deo cene benzina i dizela, za razliku od struje koja je praktično neoporezovana. A i sadašnje cene struje, prema stručnjacima, znatno su potcenjene u odnosu na realne, njena cena će mnogo brže rasti od drugih energenata jer se favorizuju noviji tzv. zeleni izvori. S druge strane, struja se automatski računa kao ekološki pogon, jer ne proizvodi emisije SO2, ali se zaboravlja koliko je emisija moralo biti ispušteno prethodno u proizvodnji električne energije, koja je, inače, neka vrsta finalne i plemenitije energije od drugih – dobija se sagorevanjem uglja, nafte, gasa, koji mogu i direktno pokretati automobil.



VESTI SRBIJA BALKAN

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezane vesti SVET :

24 Jun 2026 biznis
U Nemačkoj naglo porastao kapacitet baterija za skladištenje zelene struje
24 Jun 2026 dw
Svet sve više vozi na struju
24 Jun 2026 kamatica
Amerika kreće u nuklearnu ofanzivu
21 Jun 2026 newsmax
Počinje izgradnja prve komercijalne fuzione elektrane na svetu
21 Jun 2026 b92
Švajcarska ukida zabranu izgradnje nuklearnih elektrana
21 Jun 2026 b92
Dve francuske nuklearke mogle bi da smanje proizvodnju
21 Jun 2026 novaekonomija
AI troši sve više struje: EU sprema nova pravila za data centre
14 Jun 2026 nova
U pustinji izgradili najveću solarnu elektranu na svetu
12 Jun 2026 N1
EU želi da afričko sunce pokreće evropsku električnu revoluciju


Web Analytics