elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT






2 Jun 2008 - politika - Solarne ćelije iz Srbije

Prvo postrojenje u Srbiji i ovom delu Evrope, pod okriljem Instituta „Mihajlo Pupin“ u Beogradu, odskora isporučuje solarne fotonaponske ćelije (okrugle silicijumske pločice prečnika 76 milimetara koje sunčevu toplotu pretvaraju u struju). Jedino od Austrije do Grčke, ako zanemarimo dve prilično zastarele fabrike u Hrvatskoj iz vremena socijalizma.
Cena pojedinačne ćelije ili nekoliko naslaganih u obliku table razmera papira A4 i A3 niža je za pet odsto od sličnih uvoznih: u inostranstvu iznosi pet-šest evra po vatu, a na to se dodaju troškovi dopreme i carina. A jedna ploča dužine 420 i širine 297 milimetara (A3) ima, u proseku, 20 vati. U ponudi su, svakako, različne veličine, zavisno od zahteva kupaca.
I ne samo to: više takvih može se povezati i objediniti u veće.
U jedinstvenom tehnološkom poduhvatu, koji je potpomoglo Ministarstvo za nauku i tehnologiju (50.000 evra), učestvovali su istraživači i stručnjaci iz nekoliko uglednih domaćih ustanova: SANU, Instituta „Vinča“, Tehnološkog i Mašinskog fakulteta i Instituta „Mihajlo Pupin“.
Samostalno preduzeće „Piezotehnologija“, decenijama vodeće u proizvodnji svakojakih kristala za civilne i vojne namene (98 procenata izvozi, pretežno u Kinu, Indiju i zapadnu Evropu), odlučilo je da se upusti u novi tehnološki izazov budući da se solarnoj energiji u celom svetu predskazuje blistava budućnost. Zar maltene svakodnevna poskupljenja sirove nafte (u sledećih šest meseci dostići će, verovatno, 200 dolara po barelu; barel je 117,34 litara) i sveopšta zebnja od pregrevanja planete nisu dovoljan razlog?
Ako ste uspešno ovladali istraživačko-proizvođačkim veštinama, preusmerenje je sasvim razumno i opravdano. Direktor Radoslav Jevtović, fizičar po visokoškolskom obrazovanju, objašnjava da monokristalni silicijum (postoji i višekristalni) koji se odlikuje uređenim ustrojstvom (strukturom) u vidu ingota (šipki) nabavljaju na slobodnom tržištu u Rusiji, Bugarskoj i Kini, sami ih seku na vafere (okrugle poluprovodničke pločice) i dodatno obrađuju u difuzionoj peći na temperaturi od 800 do 1350 Celzijusovih stepeni (dozvoljeno odstupanje pola stepena!), u kojoj se nanose provodni slojevi (za sada je „Mihajlo Pupin“ nema).
Probno postrojenje osposobljeno je za proizvodnju od 50.000 do 200.000 komada solarnih ćelija godišnje (6.000 mesečno u jednoj smeni) i da omogući nastavak usavršavanja (razvoj) i istraživanja da Srbija ne bi zaostajala za svetskim kretanjima. A to postiže petoro zaposlenih u samom pogonu. Godišnji promet procenjen je na 150.000-200.000 evra, a zarada po vatu treba da bude sedam-osam odsto.
Ukoliko se zahtevi poručilaca povećaju, uz skromna ulaganja moguće je praviti 500.000 i više. Već sada je, međutim, očigledno da nedostaje uređaj za razvrstavanje i industrijsko ispitivanje (tzv. masovna karakterizacija), čija je vrednost od 40.000 do 120.000 evra. Prva na umu je, svakako, državna podrška.
A gde bi se sve mogle koristiti solarne ćelije?
Kada se pomoću pretvarača prilagode nameni, mogu da napajaju svakojake naprave – od mobilnih telefona do trofaznih električnih motora. Pomenimo samo nekoliko: osvetljavanje saobraćajnih znakova, vrtova, ploča za obaveštavanje, udaljenih turističkih zgrada i istraživačkih zdanja, brodova, kampova, pumpi za navodnjavanje, radijskih i televizijskih odašiljača i pojačivača, cevovoda, mostova, stubova i tako redom. Jemstvo za trajanje važi 40 godina.
U zemljama Evropske unije svake godine se instalisana snaga poveća za 40 odsto (u 2000. godini 183,5 megavat-sati), naglašava Radoslav Jevtović, ali je ukupna zastupljenost i dalje mala. Nemačka prednjači, najviše zahvaljujući zakonu koji pospešuje upotrebu alternativnih energetskih izvora – otkupna cena ćelije iznosi pola evra po kilovatu za prvih 350 megavata!
Sunce u svojoj utrobi neprekidno materiju preobraća u energiju u postupku spajanja lakših u teža atomska jezgra (fuzija), odašiljući ka Zemlji svakog sata – sto biliona (100.000.000.000.000) kilovata, a zračenje koje nas obaspe premašuje 10.000 puta sadašnje potrebe!
Srpske solarne ćelije trebalo bi da dostignu učinak od 14 odsto pre početka proizvodnje na veliko, a sam vrh u svetu iznosi 16 odsto. Samo za kupovinu dozvole (licence) valjalo bi izdvojiti nekoliko miliona, a za dovršenje fabrike dve-tri milijarde evra. Hoće li nadležni imati sluha za isplativ poduhvat uveliko ostvaren domaćim znanjem i umećem?



VESTI BALKAN SVET

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezani vesti SRBIJA :

17 Nov 2026 ekapija
Srbija prva završila proveru za povezivanje tržišta električne energije sa EU
15 Nov 2026 021
Plan studenata za energetiku
15 Nov 2026 newsmax
Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene
15 Nov 2026 blic
Koji kućni aparati troše najviše
11 Nov 2026 EE
20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO
10 Nov 2026 snm
Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra
9 Nov 2026 rts
Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone
6 Nov 2026 blic
U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila
6 Nov 2026 snm
Srbija nije iskoristila sve potencijale OIE

NEW WEBSITE ABOUT POWER SYSTEMS
NEWS, EVENTS, BOOKS, BLOG, UNIVERSITIES elektroenergetika