elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT






26 Sep 2010 - politika - Prvo infrastruktura – pa pametna brojila

Ušteda električne energije, sprečavanje krađe struje, povećanje energetske efikasnosti, ali i činjenica da energetski resursi nisu neiscrpni, samo su neki od argumenata zbog kojih bi pametna električna brojila s daljinskim očitavanjem potrošnje struje trebalo da zamene postojeća mehanička i u zemljama Evropske unije i u Srbiji, ocena je dvodnevnog skupa „Merenje i naplata” koji je juče završen u Beču.
Interesantno je, međutim, da su uz sve ove prednosti anketirani na skupu, na kom se okupilo više od 3.000 stručnjaka iz ove oblasti, na pitanje da li će pametna merenja dostići punu primenu do 2020. godine (do kada je predviđeno da 80 odsto stanovništva u Evropi ima ugrađena pametna brojila) 63 odsto odgovorilo sa „ne”, dok 37 odsto smatra da hoće. Kao razlog zašto sumnjaju u realizaciju ovog projekta naveli su da do tada najverovatnije neće biti kompletirana infrastruktura neophodna da podrži pametna merenja potrošnje struje.
Istovremeno je na pitanje da li bi koristili neke od prednosti pametnih kuća koja podrazumeva i pametna brojila, čak 72 odsto odgovorilo sa „ne”, a 28 sa „da”. Glavni argument onih koji su dali negativan odgovor jeste strah od narušavanja privatnosti, odnosno to što se iz centrale može kontrolisati sve – kada su kod kuće, kada nisu, što bi moglo da se zloupotrebi, zbog čega je postavljeno i pitanje bezbednosti krajnjeg potrošača.
Tahir Kapetanović, predstavnik austrijske firme za kontrolu i merenja, nije iznenađen ovakvim odgovorima i ističe da je uvođenje pametnih brojila pokrenuto od strane brojnih kompanija koje se bave proizvodnjom, što je njihovo legitimno pravo.
– Kojom će brzinom uvođenje pametnih brojila ići i kada će i iz centrala elektrodistribucija u Srbiji moći sa daljine da se podešava temperatura u stanovima koji primera radi koriste TA peći, zavisiće najviše od toga koliko su država ali i regulacione agencije spremne da ubrzaju realizaciju celog projekta – kaže dr Branko Bjelajac, potpredsednik Sektora za tehnologiju i razvoj u vodećoj svetskoj firmi za proizvodnju pametnih brojila „Landis i Gir”.
Ukoliko država proceni da je ovaj posao prioritet Srbije (zbog povećanja energetske efikasnosti, ravnomernije potrošnje električne energije tokom 24 sata i samim tim uštede električne energije), može da propiše rokove do kada zamena brojila mora da se završi, kao što je to urađeno u Švedskoj, pojašnjava Bjelajac. Važno je, međutim, da ceo sistem uvede u relativno kratkom roku kako bi što pre počeo da se koristi, mada nije realno da tri miliona brojila koliko ih je u Srbiji može preko noći da se zameni, jer ukoliko se posao bude otezao gubi se na efikasnosti.
Ništa manje nije bitno ni pitanje finansiranja celog projekta, odnosno da li je ovo samo novi biznis za elektroprivredu jedne zemlje koja jedino ima interes da zaradi, ili kao što bi to bilo poželjno, da se na ovaj način reše i drugi problemi uključujući i ekološki momenat.
Praksa zemalja koje su uvele brojila poput SAD i Švedske (ili onih koji su uradili pilot program, kakav je slučaj s Elektroprivredom Francuske), potvrđuje da je uvođenjem brojila izvesna ušteda struje od pet do 10 odsto.
Preduslov da ceo posao zamene brojila zaživi jeste postojanje infrastrukture, odnosno razvijena elektrodistributivna mreža, jer bez tehničkih mogućnosti nema šanse da se komunicira na daljinu.
Na osnovu dobijenih informacija o potrošnji struje koja se mogu pratiti iz sata u sat za svako domaćinstvo, potrošačima se mogu ponuditi i dodatni paketi usluga, poput onih koji već postoje u mobilnoj telefoniji. Njima bi se dodatno štedela struja i to tako što bi se potrošačima moglo sugerisati koji aparat kada treba da uključe kako bi se izbegla potrošnja struje kada je inače elektroenergetski sistem i zbog potrošnje u industriji najviše opterećen, ali i kada je struja najjeftinija.
Upitan da li su moguće greške u očitavanju potrošnje novim pametnim brojilima, Bjelajac kaže da dosadašnja iskustva pokazuju da su pametna brojila veoma precizna i da su greške veoma retke.
– Sistemi pametnih brojila i koncept pametne mreže definitivno je opredeljenje Evropske unije, radi dostizanja postavljenih ciljeva do 2020. godine – smanjenje od 20 odsto udela energije proizvedene iz termoelektrana, isto toliko povećanje učešća energije proizvedene iz alternativnih izvora (vetra, sunca ...) kao i za 20 odsto povećanje energetske efikasnosti – kaže Jovan Vujasinović, član Upravnog odbora „Meter i kontrol”, članice „Rudnap grupe”.
Time je, ističe Vujasinović, Evropska unija na putu smanjenja emisije ugljen-dioksida, odnosno davanju velikog doprinosa sprečavanju daljih klimatskih promena planete. On navodi da su Nemačka i Velika Britanija mnogo obazrivije prišle ovom zadatku i vrše pripreme, ali još ne počinju sa ovim poduhvatom, zbog čega se stiče utisak da mudro čekaju da što manje novca potroše učeći se na tuđim greškama i čekajući najbolji model koji bi kod njih bio primenjiv.
Francuska i Španija su, prema onome što je prezentovano na skupu u Beču, ostvarile značajne rezultate na polju definisanja standarda, što je do sada bila glavna kočnica za masovnu instalaciju pametnih brojila. Standardi su neophodni, jer omogućavaju elektroprivredama da prilikom nabavki pametnih brojila stvore konkurentsko okruženje više proizvođača, odnosno izbegnu monopolsku poziciju, a time i zavisnost od jednog proizvođača.