ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
SLEDEĆA >
15 Nov 2026 - 021 Plan studenata za energetiku 15 Nov 2026 - newsmax Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene 15 Nov 2026 - blic Koji kućni aparati troše najviše 11 Nov 2026 - EE 20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO 10 Nov 2026 - snm Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra 9 Nov 2026 - rts Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone 6 Nov 2026 - blic U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila
EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1 do 7 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
16 Nov 2009 - dnevnik - Elektroenergetika u Vojvodini Bez obzira na uvrežena mišljenja, jedna od najneudobnijih direktorskih stolica u Vojvodini svakako je ona u kojoj sedi čelni čovek „Elekrovojvodine“. Ne samo zbog toga što je elektromreža u pokrajini pretprela najteža razaranja tokom bombardovanja 1999. godine i zbog neugodne dužnosti da nedobronamernima stalno objašnjava da je vojvođanskoj elektroprivredi mnogo bolje unutar EPS-a, nego van njega, već prevashodno zato što politika neekonomskih cena svake zime dovede ovaj deo energetike zemlje na ivicu pucanja. Obraćajući se čitaocima „Dnevnika“, generalni direktor „Elektrovojvodine“ Tomislav Papić ukazuje na dva bitna zadatka u budućem razvoju i organizovanju elektroprivrede. - EPS je, svojevremeno, bio jedan od najvećih izvoznika električne energije na Balkanu pa i širem prostoru jugoistočne Evrope - objašnjava Tomislav Papić. Nažalost, to danas nije, jer smo poslednji proizvodni kapacitet, TE TO Zrenjanin od 100 megavata, izgradili još 1989. godine. Zato je podizanje novih proizvodnih kapaciteta prioritet nad prioritetima. Kako mi novca za razvoj nemamo, ili ga nemamo dovoljno, nama je potrebno strateško partnerstvo sa stranim investitorima. Međutim, zagovornik sam opcije da elektroprivredu ne treba prodati. Smatram da je elektroprivreda mora ostati u većinskom posedu države, a da strateški partner može da ima maksimalno do 40 odsto vlasništva. Ističete da su prioritet budućeg poslovanja investicije. Da li se zna koji su to projekti, kojima među njima dajete prednost i zbog čega? - Predviđena je izgradnja još jednog bloka u TE TO Novi Sad sa nekih 400 megavata toplotne energije. To je izvanredan projekat, jer bi nam omogućavao, ne samo da grejemo gotovo ceo grad, već bi imali i dodatnih oko 450 megavata električne energije. Pored toga u igri su i dve lokacije za hidroelektrane. Jedna od njih je centrala od 150 megavata na Dunavu kod Futoga. Mislim da taj projekat, zbog brojnih pratećih finansijskih, hidroloških i ekoloških problema, u ovom trenutku nije izgledan. Mi nemamo para, a ne vidim ni investirora koji bi se, zbog navedenih razloga, upustio u tako nešto. Druga je elektrana na Savi kod Obreža i Kupinova. To je mnogo izvesniji posao, jer je reč o manjoj elektrani (70 megavata) za koji su interes već pokazali italijanski investitori. Ostatak hidropotencijala u Vojvodini nije velik. Možda treba izdvojiti elektranu od 12,5 megavata na brani između Bečeja i Novog Bečeja. Sve ostalo na kanalskoj mreži DTD, ako se izuzme ta brana na Tisi, ne prelazi 20 megavata. Tu se ne mogu praviti ozbiljniji planovi, jer to ne donosi više od 100 kilovatsati godišnje. Zato i smatram da bi se morali posvetiti novim obnovljivim izvorima energije. Često se priča o krađi i gubicima struje. Kakva je tu zaista situacija? - Ako su sadašnji gubici 13 odsto, onda su u njima oko osam procentnih poena tehnički gubici, a preostalih pet poena komercijalni gubici. To su gubici koji nastaju zbog netačnog pokazivanja brojila (prosečna starost je veća od 35 godina), z atim neočitavanja brojila i gubici zbog netačno očitanih brojila. Najgore su, i to me najviše nervira, gubici zbog nezakonitog korišćenja električne energije, preciznije zbog krađe energije. Ne mogu reći tačan procenat, ali neke procene govore da je to u Vojvodini dostiže oko tri-četiri odsto ukupno utrošene energije. To je naizgled malo, ali uopšte nije. Ako uzmemo da se u Vojvodini godišnje potroši više od osam milijardi kilovatsati energije, onda je tri odsto 240 miliona kilovatsati. Pomnožimo to sa pet evrocenti i dobićemo 12 miliona evra. Znači, godišnje, kroz krađu, izgubimo dve-tri trafo stanice i to one najmodernije 110-20 kilovoltne. Borba protiv toga sigurno će biti jedan od naših prioriteta. Ušli smo u grejnu sezonu. I ove jeseni, kao i prethodnih godina, grejanje na struju je najjeftinije. Kakve su moguće posledice takve cenovne politike? - Situacija je apsurdna. Kod nas se cena struje se ne menja, a istovremeno smo svedoci poskupljenja svih drugih artikala. Kako je to moguće, ako električna energija ne poskupljuje? S druge strane, pošto je kod nas njena cena socijalna kategorija, onda je, što nigde drugde u svetu nije slučaj, najjeftinije grejanje na struju. Najkvalitetniju energiju, koja se najteže dobija, mi jednostavno arčimo. I za to ne treba kriviti potrošače. Niti iko ima pravo na takvu kritiku, jer se oni ponašaju krajnje ekonomski. Slažem se da svako treba da bude gospodar svoje odluke, ali cena treba da bude ta koja će uticati na racionalnost odlučivanja. Mi se s pravom plašimo ove zime. Poslednjih nedelja imali smo za 30 posto veću potrošnju električne energije. Sve je u redu dok nam rade ovi proizvodni kapaciteti i dok dnevno imamo na raspolaganju oko 150 miliona kilovatsati. Zašto nam je to dovoljno? Zato što nam ne radi industrija. Kad bi nam se industrija podigla na 70 odsto proizvodnih kapaciteta, nastao bi kolaps. Sistem bi se raspao. Ispad nekog kapaciteta od 300 ili 500 megavata vodio bi nas ponovo u vreme s kraja prošle i početka ove decenije, kada smo imali velike redukcije. Crna rupa u Banatu - Možda nije lepo reći, ali imamo i mi „crnu“ rupu u našem distributivnom sistemu. To je područje Banata, pogotovo njegov južni deo. Tu se poslednjih godina jako malo ulagalo u rekonstrukciji postojeće i izgradnju nove mreže. Zato će naš prioritet u narednih pet godina biti širenju mreže u južnom Banatu. Da bi građani, koji tamo žive, bili u istoj situaciji kao drugi stanovnici Vojvodine. Drugi problem su gubici u mreži. „Elektrovojvodinu“ su stvarali ljudi koji su imali viziju, koji su uvek težili nećemu novom i boljem. Njihova je zasluga što „Elektrovojvodina“ jedina u distributivnoj mreži ima transformaciju 110-20 kilovolti (izbacila smo onu 35-10 kilovolti) i zbog toga ima najmanje gubitke. Dok su kod nas gubici od 11 do 14 odsto, u ostalim delovima EPS-a to ide i preko 25 procenata. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |