ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
SLEDEĆA >
15 Nov 2026 - 021 Plan studenata za energetiku 15 Nov 2026 - newsmax Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene 15 Nov 2026 - blic Koji kućni aparati troše najviše 11 Nov 2026 - EE 20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO 10 Nov 2026 - snm Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra 9 Nov 2026 - rts Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone 6 Nov 2026 - blic U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila
EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1 do 7 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
18 Okt 2009 - kWh - OBIM I STRUKTURA PROIZVODNjE E. ENERGIJE Elektroprivreda Srbije raspolaže sa 61,89 odsto termokapaciteta, četiri odsto termoelektrana-toplana i 35,85 odsto hidroelektrana-akumulacionih, protočnih i jedne reverzibilne hidroelektrane, u odnosu na njene ukupno instalisane kapacitete. Povoljan odnos termo-hidrokapaciteta (2/3 prema 1/3), pruža mogućnost za optimalnu hidro-termo koordinaciju rada kapaciteta, tako da Srbija svoje potrebe za električnom energijom zadovoljava najvećim delom iz sopstvenih izvora. Radi praćenja kretanja na elektroenergetskom tržištu, EPS analizira indikatore vezane za energetski sektor regiona kojem Srbija pripada i Evrope, kako bi sa što boljim postavkama uspešno učestvovala na tom tržištu... Ovo je na početku „Analize obima i strukture proizvodnje električne energije zemalja u okviru energetskog tržišta“, navela Jelena Milosavljević, vodeći inženjer za regionalno tržište energije u Direkciji EPS-a za strategiju i investicije. - Značajna ulaganja u poslednjih desetak godina bila su usmerena na održavanje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta EPS-a. Rezultat je značajno poboljšanje njihovih proizvodnih performansi. – kaže Jelena Milosavljević. - Iz godine u godinu EPS je proizvodio sve više električne energije. Tako je 2002. proizveo 29.500 GWh (29,5 milijardi kilovat- časova), 2006. godine 34.500 GWh, a godinu dana kasnije 38.978 GWh. Struktura korišćenih kapaciteta za pro- izvodnju električne energije u tom periodu uglavnom je zadržavala sličan odnos: dve trećine energije se proizvodilo iz termo, a trećina iz hidrokapaciteta. Zvanični podaci objavljeni za 2007. godinu, na primer, potvrđuju da je 74 odsto električne energije (28.967 GWh) proizvedeno u termo-kapacitetima, a 26 odsto angažovanjem hidroelektrana (10.011 GWh). Jelena Milosavljević je potom analizirala obim proizvodnih kapaciteta Srbije i zemalja potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici Jugoistočne Evrope. U ovu grupu zemalja, pored Srbije, ulaze i Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora i deo Srbije pod jurisdikcijom Unmika. Sve ove zemlje, uključujući još i Bugarsku i Rumuniju, potpisnice su Ugovora o energetskoj zajednici Jugoistočne Evrope (ESCEE), saglasno kome su se, za učestvovanje na ovom tržištu opredelile i Austrija, Grčka, Mađarska, Italija i Slovenija, a kao posmatrači, Moldavija, Ukrajina, Turska i Norveška. Ukupni instalisani kapacitet za proizvodnju električne energije zemalja potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici je 97 GW, (97.000 MW), dok se pojedinačno za zemlje kreće u granicama od 0,9 GW (Crna Gora) do 20 GW (Austrija). Po elektranama Italija jednaka celoj Energetskoj zajednici Italija, s ukupno 94,5 GW instalisanog proizvodnog kapaciteta, sama poseduje kapacitete koji odgovaraju zbiru instalisanih kapaciteta svih zemalja potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici. Najveće kapacitete za proizvodnju električne energije imaju Italija, Ukrajina, Turska i Norveška - zemlje posmatrači. Norveška ima dominantne hidrokapacitete, dok kod Italije, Ukrajine i Turske dominiraju termokapaciteti. Ukupno, ove četiri zemlje imaju instalisano 218 GW. Tokom 2006. godine one su proizvele ukupno neto 770 TWh (milijardi kilovat-časova) električne energije, od čega Italija (301.7 TWh), Turska (168.6 TWh), Ukrajina (178.1 TWh) i Norveška (121.1 TWh). U regionu Jugoistočne Evrope (ESCEE) preovlađuju termokapaciteti sa 56,86 odsto. Najviše je instalisanih termokapaciteta u Rumuniji (11.954 MW), Grčkoj (9.682 MW), te Bugarskoj, Mađarskoj i Aus- triji (po oko 6.500 MW). Najviše hidrokapaciteta (ukupno 35,35 odsto) imaju Austrija (11.853 MW) i Rumunija (6.289 MW). Nuklearne proizvodne kapacitete imaju Bugarska (2.722 MW), Mađarska (1.866 MW), Rumunija (707 MW) i Slovenija (656 MW) što predstavlja oko šest odsto ukupnog instalisanog proizvodnog kapaciteta zemalja). Proizvodna postrojenja koja koriste energiju vetra imaju Austrija (969 MW), Grčka (749 MW) i nešto malo Mađarska, Hrvatska i Bugarska. Instalisani proizvodni kapaciteti za korišćenje so- larne energije su evidentirani samo u Austriji (35 MW) i Grčkoj (5 MW). (ukupna proizvodnja svih zemalja sa slike 3, u 2006. godini, iznosile je 340 milijardi kilovat-časova). Posmatranjem strukture instalisanih proizvodnih kapaciteta za tržište dvadeset sedam zemalja članica Evropske unije, za 2006. godinu, kao poslednju statistički obrađenu godinu (izvor: EUROSTAT), uočava se da najveći deo (57,64 odsto ) predstavljaju klasični termokapaciteti. Posle njih su tu hidroelektrane (18,38 odsto), a zatim nuklearke (17,58 odsto). Vetroelektrane povećavaju učešće Upoređivanjem sa stanjem iz 1990. godine, bitne razlike su očigledno jedino u kapacitetima koji koriste energiju vetra. Elektrane na vetar su sa 0,1 odsto iz 1990. godine dostigle 6,29 odsto ukupnog instalisanog proizvodnog kapaciteta u 2006. Ova činjenica u praksi dokazuje realan napredak u korišćenju obnovljivih izvora energije. Proizvedena bruto električna energija za potrebe EU u 2006. godini, po podacima EUROSTAT-a, iznosila 3.354 milijarde kilovat-časova. Od toga je najveći deo energije (54 odsto), proizveden angažovanjem termokapaciteta na fosilna goriva (ugalj, nafta, prirodni gas i ostale vrste termoe- nergenata),30 odsto angažovanjem nuklearnih elektrana i 16 odsto ukupno iz obnovljivih izvora energije (11 odsto iz hidro, a pet odsto korišćenjem geotermalne energije, energije vetra, drvne građe, biomase ili preradom komunalnog otpada). Od ukupno 54 odsto električne energije dobijene korišćenjem fosilnih goriva, kada je reč o uglju (mrki, kameni, lignit) koristi se 28 odsto, zatim prirodni gas sa 21 odsto, nafta sa četiri odsto, dok ostala korišćena fosilna goriva učestvuju sa jedan procenat. Poredeći 1990. godinu, po podacima EUROSTAT-a, proizvodnja iz uglja je opala sa 40 odsto na 28 odsto, a slično je i sa naftom, čije je učešće smanjeno sa osam odsto u 1990. godini na samo četiri odsto u 2006. od ukupno proizvedene elekt- rične energije. Jelena Milosavljević navodi da energetske kompanije sada nastoje da primene proizvodne tehnologije sa kojima će se u što kraćem roku pojaviti na tržištu. Poželjni su proizvodni kapaciteti sa kratkim rokom izgradnje, sa što nižim proizvodnim troškovima, visokim stepenom energetske efikasnosti i sa što manjim zagađenjem životne sredine. Proizvodna post- rojenja koja koriste prirodni gas kao energent u velikoj meri zadovoljavaju navedene zahteve, što je jedan od razloga zbog čega su sve više zastupljena, kao glavna zamena za ugalj i naftu. Među evropskim zemljama evidentne su velike razlike u mnogim energetskim pokazateljima. Na primer, Nemačka, a odmah za njom i Francus- ka, godišnje proizvode 600 TWh (milijardi kilovat-časova), odnosno 550 TWh. Srbija godišnje proizvodi malo manje od 40 TWh električne energije, što je jedna petnaestina nemačke proizvodnje. U obimu od 50 do 100 TWh proizvedene električne energije godišnje su (poređano po opadajućem redosledu) Holandija (94,8 TWh), Belgija, Finska, Češka, Švajcarska, Austrija, Rumunija, Grčka (56,2 TWh). Po proizvodnji električne energije zemlje po veličine slične Srbiji (ispod 50 TWh) jesu Bugarska, Mađarska, Slovačka, Danska, Portugal, Irska... Termokapaciteti preovlađujući U Evropi najveći proizvođači električne energije iz termokapaciteta su Nemačka (sa 350 TWh godišnje), Velika Britanija (300 TWh) i Italija (250 TWh). Srbija (30 TWh) proizvodi dvanaesti deo električne energije dobijene iz nemačkih termoelektrana. Zemlje sličnog obima proizvodnje iz termokapaciteta su Rumunija, Finska, Belgija, Portugal, Austrija, Irska, Mađarska i Bugarska. Ostale zemlje evropskog tržišta električne energije imaju proizvodnju iz termokapaciteta manju od 10 TWh godišnje. Gledano u opadajućem nizu, tosu Estonija, Slovačka, BiH, Hrvatska, Makedonija, Slovenija, Ki- par, Luksemburg, Švedska, Litvanija, Malta, Letonija, Crna Gora, Švajcar- ska i Norveška. Srbija, sa proizvodnjom oko 10 TWh iz hidroelektrana, porediva je po hidroproizvodnji sa Portugalom, Finskom, Islandom, Velikom Brita- nijom i Grčkom. U periodu od 1990. do 2005. godine, za 27 zemalja EU proizvodnja električne energije iz hidroelektrana poveća- la se 11 odsto. Među tim zemljama, najveću hidroproizvodnju ima Norveška 120 TWh (milijardi kilovat-sati), dvostruko više Švedske (60 TWh), od druge po proizvodnji hidroenergije. Energija dobijena iz nuklearnih elektrana predstavlja 30 odsto ukupno proizvedene električne energije na području zemalja EU. Francuska (429 TWh) i Nemačka (159 TWh) su zemlje sa ubedljivo najvećom godišnjom proizvodnjom nuklearne energije. Najmanju proizvodnju iz nuklearnih elektrana imaju Holandija, Rumunija i Slovenija, oko četiri TWh godišnje, što je stoti deo od proizvodnje nuklearne energije Francuske. Bruto proizvodnja električne energije u EU-27 je u periodu od 1990. do 2005. godine povećana za 28 odsto. Povećana je, međutim, i potrošnja, kao i neto uvoz električne energije. Ukupna energetska zavisnost ovih zemalja je 1997. godine iznosila 45 odsto, da bi 2006. porasla na 54 odsto. Ovo povećanje uvozne zavisnosti EU jedan je od glavnih razloga za potrebu što većeg razvoja tržišta električne energije, ali i gasa u Evropi. - Prednost EPS-a je struktura njegovih proizvodnih kapaciteta, njihovih visokih performansi iskorišćenosti, raspoloživosti, geografsko-strateški položaj Srbije u regionu... Postojeća postrojenja za proizvodnju električne energije su revitalizovana, uz primenu raspoloživih mera za zaštitu i očuvanje životne sredine, a za planirana nova postrojenja predviđene su napredne proizvodne tehnologije. Izgradnjom novih planiranih proizvodnih kapaciteta, JP EPS bi ostvario i viškove u proizvodnji električne energije, pa bi time dobio mogućnost uspešnog poslovanja u regionu i sticanja profita. Uz ojačanje prenosne mreže, koja je u nadležnosti EMS-a, povećale bi se i tranzitne mogućnosti zemlje, a kroz zajednički, koordinisan nastup svih relevantnih institucija ostvarila bi se uspešnost na regionalnom i evropskom tržištu električne energije. Uvođenjem i praćenjem energetskih indikatora JP EPS nastoji da dobije što preciznije stanje na tržištu električnom energijom regiona i Evrope, kako bi, uz dobro vođenu energetsku politiku i primenjenu Strategiju razvoja, Srbija sa EPS-om i ostalim nadležnim institucijama ostvarila liderstvo na tržištu električne energije u regionu - rekla je na kraju Jelena Milosavljević. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |