ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
SLEDEĆA >
15 Nov 2026 - 021 Plan studenata za energetiku 15 Nov 2026 - newsmax Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene 15 Nov 2026 - blic Koji kućni aparati troše najviše 11 Nov 2026 - EE 20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO 10 Nov 2026 - snm Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra 9 Nov 2026 - rts Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone 6 Nov 2026 - blic U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila
EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1 do 7 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
15 Mar 2009 - energoportal - Ciklus ulaganja u energetiku Više je povoda za razgovor sa dr Petrom Škundrićem, ministrom rudarstva i energetike Vlade Srbije: u tek minuloj energetskoj krizi izazvanoj prekidom u snabdevanju prirodnim gasoma Vlada je reagovala odmah, formirala krizni štab i svakodnevno proveravala stanje u gradskim toplanama, odnosno intervenisala da se obezbedi mazut, stignu manje količine gasa i funkcionisao elektroenergetski sistem. Preuzimanjem većinskog dela vlasništva u NIS-u Gasprom je započeo proces modernizacije naftnog sektora a Vlada načinila prvi značajan korak u realizaciji međudržavnog sporazuma Rusija-Srbija, raspisivanjem uslova za tendere o gradnji dve nove teroelektrane posle više decenija počeće gradnja novih proizvodnih objekata u elektroprivredi i najzad imenovanjem novog generalnog direktora EPS-a posle 20 godina na čelo najznačajnije srpske firme postavljen je čovek iz firme, čovek koji je ceo radni vek proveo u elektroprivredi. Ako se bar ovlaš osvrnemo na pređašnje stanje, kad su imenovani ljudi sa strane, kad su menjani skoro svake godine i kad se investicije i razvoj nisu ni pominjali može se zaključiti da se krenulo pravim putem. Tim pre što se nazire i nagoveštava ozbiljan i dugoročan ciklus ulaganja u energetiku, a to, kao i drugi infrastrukturi projekti, znači pokretanje privrede, dobijanje značajnih poslova i otvaranje radnih mesta u mnogim delatnostima. Posebno je značajno pokretanje razvoja energetike u doba krize i recesije, jer i strana iskustva uče da energetski projekti mogu doneti preokret. Za dobre projekte, reklo bi se, uvek se nađu izvori sredstava, jer se oko njihove ralizacije okupljaju i zapošljavaju takoreći svi, od obrazovnih institucija i naučnih instituta, preko proizvođača opreme i materijala do građevinara, montažera i ostalih učesnika u gradnji. U prvi plan se nekako nameće veliki interes stranaca za ulaganja u energetiku Srbije, gotovo svakog dana pojavljuju se vesti o nekom rudniku, elektrani ili obnovljivim izvorima energije. Otuda i prvo pitanje za ministra koliko su Vlada i resor u tome angažovani. Škundrić: Interes je, moram reći, veliki. Ovih dana sam razgovarao sa jednim bogatašem iz Teksasa, pre izvesnog vremena sa ministrom italijanske vlade, dolaze Nemci, Švajcaraci, Česi Kinezi, Rusi… Ali, te preliminarne razgovore, početna informisanja ne publikujemo u javnost, ni strancima ni nama ti početni koraci nista ne garantuju, a bolje je objaviti konkretnije informacije kad budemo imali preciznije razgovre. Sajt –Upravo je u Privrednoj komori Srbije završen ekonomski forum sa odgovarajućom institucijom Bosne i Hercegovine sa posebnom temom o saradnji u energetici. Rečeno je da su energetski resursi veoma malo iskorisćeni, u hidropetencijalu, na primer, BiH koisti tek 40 posto potencijala, Crna Gora 18 posto, Srbija nekih 60 posto. Za Srbiju to znači da nekih 8 milijardi kilovat časova svake godine protekne neiskorisćeno, da ne koristi prirodno bogatstvo koje poseduje. Možda se sve ne može koristiti, možda su neke lokacije preskupe, ali je činjenica da ste raspisali tendere za dve termoelektrane, uprkos sumnji o rezervama uglja. Škundrić: Nismo napamet doneli odluke o novim termoelektranama. Sva istraživanja, verifikovane rezerve i spremljeni dokumenti kazuju da ima dovoljno uglja za ove kapacitete. Tačno je da otvaranje novih kopova iziskuje ulaganja od oko 700 miliona evra, da je to ozbiljan i krupan zalogaj za nas, ali je to naš ulog, nešto što ćemo valorizovati i oplemeniti kroz nove termo kapacitete. Uostalom oba projekta su već ranije urađena i spremna, a ne bih se upuštao u razloge odugovlačenja početka radova. Ove dve termoelektrane smatramo za početak novog energetskog razvoja Srbije, a iskustva iz sveta nam potvrđuju značaj i ulogu energetike u ukupnom industrijskom i privrednom razvoju zemlje. A kad smo već kod uglja ovim projektima ne iscrpljujemo svoje potencijale, imamo istražene i potvrđene rezerve nalazišta Štavalj, gde se može podići bar 400 megavata termoelektrana. Najslabija tačka kod uglja su nam rudnici sa jamskom eksploatacijom, gde jedino država subvencionira proizvodnju.. Intenzivno tragamo za strateškim partnerom sa kojim bi modernizovali podzemnu eksploataciju i verujem da ćemo ove godine rešiti probleme koje imamo i doći do rentabilne proizvodnje bez otpuštanja radnika. Više je kombinacija i razgovora i o tome će tek biti reči. Sajt – Da na neki način rekapituliramo poteze u energetici koje preduzimate, posebno ako imamou vidu sta energetski razvoj znaci za privredu i zemlju u celini. Škundrić: Mislim da smo pokrenuli nekoliko ključnih stvari koje strateški i praktično menjaju domaće energetske uslove i prilike. Podjemo li od energetskog aranžmana sa Rusijom, kad realizujemo dogovoreno u gasnoj privredi ne postižemo samo kvalitetno drugačiji status, nego otvaramo čitav niz mogućnosti razvoj hemijske industrije i čitav niz pratećih industrija. Ne obezbeđujemo, dakle, samo energente.. O uglju i termoelektranama već smo nešto rekli, pa da vidimo kako koristiti hidropotencijal. Sajt – Izvinite, nedavno ste u Zvečanu pomenuli ideju gradnje termoelektrana na Kosovu i Metohiji, ima li tu nešto konkretnije. Istovremeno molimo da nam kažete razmišlja li se o davanju koncesija za korištćnje energetskih resursa u Srbiji. Škundrić: Za sada tražimo strateške partnere i želimo aranžmane gde smo učesnici, ali to ne znači da nećemo razgovarati i o koncesijama. Znate više stranih partnera je zainteresovano za korišćenje potencijala sliva Drine, ali još nismo stigli do razgovora o mogućim aranžmanima. Italijani, sa kojima smo ove nedelje potpisali protokol o saradnji u energetici, predlažu stvaranje zajedničke kompanije za gradnju energetskih objekata i vrlo brzo ćemo konkretizovati oblike saradnje i objekte. A veoma nam je stalo do saradnje sa Italijom, značajnom industrijskom zemljom. Sajt – Ali, pitanja se nameće: prvo je želja EPS-a da sama gradi nove hidroelektrane, odnosno u saradnji sa Republikom Srpskom koristi potencijale Drine, što može da povuče i druge zainteresovane, recimo Crnogorce. Škundrić: Kad bi imali sredstava verovatno je najbolje da sami koristimo hidropotencijal. Ali, tu smo gde smo. Sa Crnogorcima smo u kontaktu, svesni da imaju zakon o zaštiti životne sredine. Italijani su ponudili da finansiraju posebnu studiju o uticaju akumulacije na Drini na kanjon Pive pa ćemo videti šta će se raditi. No sliv Drine, iako jedinstven i plemenit, nije jedini hidropotencijal Srbije. Imamo mogućnosti korišćenja Morave, Save, gradnje oko 500 megavata snage malih hidroelektrana do 10 i još toliko nazovimo ih srednjih do 100 megavata, a valja pomenuti i reverzibilnu hidroelektranu Bistrica i aktivirati poznati projekat Đerdap 3. Kad već pomenuh Đerdap imam vest da smo se dogovorili sa Rusima oko revitalizacije Đerdapa I i možemo početi odmah – vrednost je nepunih 140 miliona dolara. Sajt – Osim ovih konkretnih poslova i projekata zapalo vam da menjate i donosite nove sistemske dokumente kojima ćete stvoriti institucionalne uslove za promene stanja u energetici. Utisak je da je to veci i značajniji zadatak koji iziskuje okupljanje svih stručnih snaga ove zemlje, počev od Instituta za energetiku ili nekog centra koji bi objedinio Rudarski institut, Institut “Nikola Tesla”, Institut iz Vinče i druge naučne ustanove i snage, preko nove Strategije energetskog razvoja, promena Zakona o energetici sve do ekonomskog položaja proizvođača energije. Škundrić: Pokrenuli smo inicijativu i počeli razgovore oko stvaranja instituta ili centra u kome bi struka predlagala državi sve poteze iz oblasti energetike. Profesor Rajakovic, državni sekretar, to vodi i uskoro ćemo videti šta se može postići. Strategiju energetskog razvoja ćemo menjati kako bi uneli nove elemente: energetski aranžman sa Rusima bitno menja pozicije energetike u razvoju, želimo dati veći značaj novim i obnovljivim izvorima energije, a želimo i jasnije određenje liderske pozicije Srbije u elektroprivredi, da pomenem samo nekoliko najznačajnijih promena u koncipiranju razvoja za naredne tri decenije. Trebalo bi dodati strateško opredeljenje za kogeneraciju, nove tehnologije, proizvodnju sintetičkog gasa iz otpada, a moramo otvoriti i pitanje atomskih elektrana. Želimo, dakle, stvaranje okvira budućeg razvoja u institucionalnom, tehnološkom i ekonomskom smislu. Sajt – Sve česće nailazimo na kadrovske probleme struke, ni u srednjim školama, ni na fakultetima ne obrazujemo ljude za energetska zanimanja, a posebno su deficitarni u gasnom sektoru. Škundrić: Slažem se sa konstatacijom da smo kadrovski slabiji nego pre dvadesetak godina, Objašnjenje je jednostavno – sve to vreme nismo gradili nijedan značajniji energetski objekat. Kadrovi se stvaraju na velikim projektima, fakultetom i praksom. Veliki poslovi i privlače ljude, obezbeđuju posao i usavršavanje. Smatram da je najveći uspeh ministarstva pokretanje investicionog ciklusa u energetici. Reći ću vam da sam kao profesor fakulteta razgovarao sa ljudima iz Gasproma da otvorimo katedru za jedan profil stručnjaka u gasnoj privredi, gde smo tanki, a nameravam isto da učinim za naftaše sa strateškim partnerima. Prilika nam je da iskoristimo kadrove koji su decenijama u elektroprivredi, na primer, i obučimo na novim projektima ljude koji su nam potrebni za buduću energetiku Srbije. Vrlo brzo ćemo predložiti izmene Zakona o energetici, grupa eksperata je pripremila sve. Sajt – Ostaje li se pri opredeljenju da jednim zakonom sve regulisemo, jer znamo da su mnoge zemlje donosile posebne zakone o elektroprivredi, naftnoj privredi, ili formiranju tržista energenata. Škundrić: Imaćemo jedan zakon, koji poboljšavamo i preciziramo. Stimulacija proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, na primer. Sajt – Kad pominjete stimulaciju proizvođačima ko će to da plaća, država ili EPS koji preuzima energiju. Škundrić: U principu trebalo bi država da stimuliše, ali će konkretno biti obaveza EPS-a. Za sada to nije neko opterećenje, jer su male količine, ali za tu vrstu energije imamo evropsko tržiste, znate već priču o Kjoto protokolu i mogućnostima plasmana takve energije. Sajt - Hoće li se menjati nadležnost Agencije za energetiku pri odlučivanju o cenama, kako je u mnogim evropskim zemljama? U toj agenciji imamo stručno blago, verovatno najbolje regulatorno telo, ali su im uskraćene ključne nadležnosti. Škundrić: Slažem se da agencija veoma dobro stručno potkovana. Možda nedovoljno koriste ovlašćenja koja im pripadaju, zbog ekonomske i političke situacije u kojoj smo. Uvek je problem mogu li naši konzumenti podneti ekonomske cene energije, to je veoma osetljivoi komplikovano pitanje. Sajt – Tu smo vas čekali. Zar cilj reformi u energetici nije da se politika skloni iz odlučivanja, da struka odlučuje i preuzme odgovornost ? Uostalom tržiste treba da deluje i u energetici. Škundrić: Mogli bi organizovati simpozijum na tu temu. Pojednostavljeno regulativom ćemo uvesti više kategorija potrosača, ne samo po količinama, nego i po socijalnom statusu. Teret socijalne politike ne treba svaliti na EPS, zalažemo se za nivo tržisnih cena u regionu, ali moramo voditi računa da i siromašni slojevi imaju električnu energiju, bar za osnovne potrebe. Upravo razradjujemo modalitete sistema da bi to postigli. Počev od merenja potrošnje do gubitaka i efikasnog korišćenja energije. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |