ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
SLEDEĆA >
15 Nov 2026 - 021 Plan studenata za energetiku 15 Nov 2026 - newsmax Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene 15 Nov 2026 - blic Koji kućni aparati troše najviše 11 Nov 2026 - EE 20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO 10 Nov 2026 - snm Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra 9 Nov 2026 - rts Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone 6 Nov 2026 - blic U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila
EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1 do 7 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
19 Jan 2009 - kWh - Nove elektrane, novi MW Raspisuje se prva faza tendera za izbor strateškog partnera za gradnju TE „Kolubara B“ i TENT B3, i ona će da bude objavljena u „Fajnenšel tajmsu“ 20. januara 2009. godine. Isto bi trebalo da važi i za TETO Novi Sad, s tim što bi ovu odluku trebalo da usvoji i Skupština grada Novog Sada Vlada Srbije, na sednici 11. decemb ra, konačno je dala zeleno svetlo da EPS raspiše međunarodni tender za izbor strateškog partnera za izgradnju dve termoelektrane: TE „Kolubara B“ sa dva bloka snage od po 350 megavata i novog bloka od oko 700 megavata u Termoelek trani „Nikola Tesla B“ u Obrenovcu. Tender za izbor strateškog partnera za gradnju nove TETO Novi Sad očekuje se takođe u najskorije vreme. Kako je nedavno rečeno na jednom skupu elek troprivrednih poslenika, to je, među tim, tek drugi od potrebnih petnaest stepenika koje treba preći do prvih kilovatsati proizvedenih iz novih elektrana. Napominjući da EPS već više od dve godine ima kompletnu dokumen taciju potrebnu za izlazak na sednicu Vlade, Dragomir Marković, direktor Direkcije EPSa za strategiju i inves ticije, ukazuje da je to vreme potpuno nepotrebno izgubljeno i da su se u međuvremenu promenile četiri vlade i tri ministra za energetiku. Zaista je bilo krajnje čudnih i neobjašnjivih odlaganja, ali konkretan korak konač no je načinjen. Mi sada raspisujemo prvu fazu na vedenog tendera i ona će za dve termo elektrane na ugalj da bude objavljena u „Fajnenšel tajmsu“ 20. januara 2009. go dine. Isto bi trebalo da važi i za TE TO Novi Sad, s tim što bi o njoj, nakon pozitivnog mišljenja Vlade Srbije, trebalo da se izjasni i Skupština gra da Novog Sada. To su takozvane kvalifi kacione faze, u kojoj se, na osnovu zada tih kriterijuma, biraju potencijalni strateški partneri. Osnovni krite rijum je da partner bude bolji, veći i jači od EPSa! Na bazi tih kriterijuma napraviće se takozvana „šort lista“ i do kraja prvog kvartala 2009. godine mislim da ćemo imati sve kompanije, koje su zadovoljile naznačene krite rijume. Odmah potom počinje druga faza sama tenderska procedura, od nosno odabrane kompanije pripremaju konkretne tehničke i finansijske po nude i ostalo što je potrebno i ta faza trebalobi da traje šest meseci. Oda bir najpovoljnije ponuđača i predu govor očekujemo do kraja 2009. godine kaže Marković. Po evropskim standardima On podseća da je TE „Kolubara“ pro jekat još iz osamdesetih godina proš log veka (dva puta po 350 megavata), čija se izgradnja sada nastavlja. Ova TE će biti građena prema normativima EU, koji će biti na snazi 2016. ili 2017. go dine. Imaće postrojenja za odsumpora vanje i uklanjanje azotnih oksida, sis teme za otpepeljivanje... Međutim, kod „Kolubare“ će, nažalost, tehnologija biti stara, sa stepenom efikasnosti od 34 do 35 odsto. Oprema, koju je ranije isporučio „Kombaščn inženjering“ neće moći sva da se iskoristi. Na primer, ispo ručeni sistem upravljanja potpuno je prevaziđen, a vrednost te opreme, koja bi mogla da se iskoristi, pro cenjena je na nešto više od 200 mi liona evra, uključujući tu i vrednost lokacije, ono što je do sada izgrađe no, plus oprema. To bi bio taj naš ulog, a koliko će od toga biti priznato vi dećemo, no ko prizna više taj će dati bolju ponudu. Kada je reč o TENT B3 snage oko 700 megavata, tu se radi o kotlovima sa superkritičnim para metrima, što znači da rade na višim parametrima nego konvencionalni kotlovi. A to, uz druge mere, omo gućuje da takav blok ima efikasnost iznad 40 odsto, odnosno za dvadese tak odsto veću efikasnost u odnosu na stare. Znači za toliko troše manje uglja, manje emituju ugljen dioksid i uopšte manje zagađuju okolinu. I kod TENT B3 tražimo da nam se prizna učešće od oko 210 miliona evra: EPS će da investira 60 miliona evra (tri godine po 20 miliona evra), a zemlji šte, infrastrukturu i ono što pos toji na TENT B3, procenili smo na 150 miliona evra. Ukupno posmatrano obe ove investicije stajale bi više od milijardu i po evra, bez rudnika. Investicija u rudnike bi trebalo da bude EPSovo ulaganje, ako ne bude kak ve koncesije, ali o tome će država da odluči kaže naš sagovornik. Investiranje u rudnike možda po buđuje neke nedoumice, mada, po Mar kovićevom mišljenju, tu nema nekih posebnih nejasnoća. Istina, mnogi se pitaju kako obezbediti oko 700 mili ona evra, ali naš sagovornik ukazuje da je tu reč o ukupnoj investiciji u rudnik do iskopavanja tih oko 400 miliona tona uglja i da to ne deluje tako zastrašujuće. Dok se ne napra ve elektrane (do 2015. godine), da bi rudnik počeo da radi, potrebno je u tom periodu uložiti oko 500 milio na evra. Znači ne odjednom već u sle dećih šestsedam godina i to će se najverovatnije pokriti iz nekih kre dita, koje EPS relativno lako može da se dobije pod povoljnim uslovima. Kopovi zajedno Što se tiče kopova „Radljevo“ i „Južno polje“ i davanja prednosti jednom ili drugom, moram da kažem da je sasvim sigurno da će se otvarati oba kopa, a fizibiliti studija će da pokaže kada će početi da radi jedan, a kada drugi. Iako je očigledno da kop „Radljevo“ ima znatno bolje ekonomske parametre, „Južno polje“ u početnoj fazi može da se otvori sa mnogo manjim investiranjem, tamo gde je dobar ugalj i sa preseljenjem stare opreme sa ko pova, koji se gase. Investicija je mno go manja, a paralelno će da se odvija i otvaranje kopa „Radljevo“ i onda se ta dva kopa kombinuju. Međutim, važno je napomenuti da to nisu kopovi iz kojih će se snabdevati samo nove elektrane. Za njih ugalj isporučuje RB „Kolubara“, kao i svim ostalim elektranama, iz svog miksa. To je, za sada, EPSova in vesticija, koja može da se realizuje iz kreditnih izvora, a dobijanje kredita za EPS ne predstavlja problem. Mi kre ditima upravljamo da se ne bismo pre zadužili. U tom pogledu smo se sačuva li i za EPS može da se kaže da je nisko zadužena kompanija, a to je odlična po zicija u ovoj finansijskoj krizi kaže Marković dodajući da kompanije u Ev ropi, koje su nisko zadužene gotovo i da neće osetiti ovu krizu. Znaju se i stope finansijske zadu ženosti u poslednje tričetiri godi ne i EPSovih potencijalnih strateš kih partnera. Kompanije, koje imaju stopu zadu ženosti iznad 40 odsto biće u dosta teškom položaju, ali neće odustati od razvoja. Samo će ga usporiti. Kom panije koje su malo konzervativnije poslovale sada su manje osetljive na finansijsku krizu. Srbija je u elek troenergetskom pogledu isuviše atraktivna da bi kompanije to napus tile; onaj ko ovde napravi blokove taj će biti u odličnoj poziciji u od nosu na ceo region. Analiza će po kazati čija će ponuda da bude bolja i ko će da pruži najbolje uslove. Naša je orijentacija da naš partner bude elektroprivredna kompanija, koja je veća i efikasnija od EPSa. To nije teško, jer sve te kompanije posluju na tržištu, gde je cena električne energije značajno veća. Postoji i mo gućnost konzorcijalnog učešća, gde može da se udruži i manja kompanija sa većom napominje naš sagovornik, ali ujedno iskazuje i izvesnu rezervu, jer obraćanje Vladi Srbije, koje je, kao što je poznato, išlo dosta teško do sada još nije završeno. Krajem marta Vlada treba da done se prethodne saglasnosti, o ulaganju kapitala i o prenosu kapitala sa TENTa na EPS. Postoji bojazan da se to ne oduži, mada je dato obećanje da će Ministarstvo rudarstva i energetike učiniti sve da to ide paralelno i da se odmah pripremi sve što je potreb no. Jer, odista nepotrebno je izgublje no mnogo vremena. Neshvatljiva administrativna otezanja Da je ovo doneto pre dve godine, možemo slobodno da kažemo da bi u Srbiji danas bilo angažovano dve do tri hiljade radnika na gradilištima, deset hiljada ljudi u našoj elektro mašinogradnji gde bi se uložilo oko 500 miliona evra. Na rudnicima u ok viru elektromašinogradnje bi bilo angažovano blizu 5.000 ljudi, a u EPSu bilo bi mesta za minimum još 500 ljudi u elektranama i još hiljadu radnika na kopovima. Eto to je cena neshvatljive neažurnosti i kašnjenja i sve ovo mog lo bi da se očekuje tek za dve godine, razume se, ako sve bude teklo po planu. Moram da kažem da je sadašnje Minis tarstvo rudarstva i energetike, mnogo ozbiljnije pristupilo ovim projek tima, što posebno raduje stručnjake EPSa. Ujedno, dok spremamo ovaj ten der, moramo da radimo i na stvaranju novih kadrova, jer je sigurno da nema mo stručnjake potrebnog nivoa znanja, kakve smo imali, recimo, kada se gra dio TENTB. Tu će nam biti potrebna i podrška sa strane, možda od samog strateškog partnera. U ovoj fazi oče kujemo i veliki angažman direkcija za pravne poslove EPSa i TENTa, kao i Direkcije za ekonomskofinansijske poslove. Jer, za dva tri meseca za Vla du Srbije mora da se pripremi velika dokumentacija, kao i za Upravni odbor EPSa kaže Marković. On napominje da će svetskaeko nomska kriza u izvesnoj meri imati određeni negativan uticaj, ali može i pozitivno da se odrazi na realizaciju ovih projekata. Moguće je skraćenje re alnih rokova izgradnje i fabrikacije opreme, zbog drastičnog opadanja no vih i povlačenja starih narudžbina za izgradnju novih objekata. A jasno je ko like su koristi ukoliko se rok gradnje skrati za godinu dana. Takođe, zbog pada cena bakra i čelika, po Markoviće vim rečima, realno se može očekiva ti i niža cena. U takvim okolnostima imaćemo i prirodnu selekciju poten cijalnih investitora ili strateških partnera: otpadaju lošiji i izbor se sužava na one najbolje. Što se tiče nove TETO Novi Sad, njoj bi od trenutka kada krene tender do završetka gradnje bilo potrebno dve i po do tri godine (sedam do osam meseci za tender i godinu i po do dve dva za gradnju). Znači početkom 2012. godine, a uz posebno napore, mogla bi možda da bude gotova i za zimsku sezo nu 2011/2012. godina. Tada bi počeo i da se smanjuje naš elektroenergetski deficit. Mi ne možemo da krenemo u gašenje neefikasnih jedinica ter moelektrana dok god imamo elektro energetski deficit objašnjava Mar ković. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |