elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT






9 Okt 2026 - politika,b92 - Đerdap 3 bi mogao da bude stub energetskog sistema Srbije

Srbija želi da velike energetske projekte, poput RHE Đerdap 3, razvija kao deo šire regionalne infrastrukture i da kroz saradnju sa međunarodnim partnerima, otvori nove mogućnosti za investicije, tehnološki razvoj i jačanje energetske bezbednosti, poručila je danas ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović na Danube Future forumu u Beogradu.

„Dunav je razvojna osa regiona, a energetika osnova novih investicija i snažnijeg međunarodnog povezivanja. Naš cilj je da Srbija ne bude samo tržište za međunarodne investicije, već i mesto u kojem se razvijaju projekti od šireg regionalnog značaja. Za to su nam potrebni pouzdani partneri, savremene tehnologije, dugoročno planiranje i infrastruktura koja povezuje Srbiju sa energetskim sistemima Centralne i Jugoistočne Evrope", rekla je Đedović Handanović.

Ona je istakla da strateško partnerstvo Srbije i SAD u oblasti energetike predstavlja osnovu za konkretniju saradnju državnih institucija, kompanija i finansijskih partnera, posebno u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata.

„Sporazum o strateškoj saradnji u oblasti energetike sa SAD otvara prostor za veće prisustvo američkih kompanija, primenu naprednih tehnologija i povezivanje kapitala i znanja. Važno je da ta saradnja donese konkretne rezultate, kroz projekte koji će dugoročno doprinositi razvoju Srbije, ali i energetskoj stabilnosti regiona", navela je ministarka.

Kao jedan od projekata koji bi mogao da donese konkretne rezultate izdvojila je RHE Đerdap 3.

„On treba da doprinese stabilnosti elektroenergetskog sistema, boljem korišćenju obnovljivih izvora i sigurnijem snabdevanju električnom energijom. Istovremeno, reč je o investiciji koja bi mogla da pokrene značajne privredne aktivnosti, angažuje domaću građevinsku i elektroindustriju i otvori prostor za nova radna mesta", rekla je Đedović Handanović.

Ona je naglasila da razvoj projekta zahteva temeljnu analizu tehničkih, ekonomskih i ekoloških aspekata, kao i saradnju sa Rumunijom, sa kojom Srbija deli Dunav i ima dugu tradiciju uspešne hidroenergetske saradnje.

Podsetivši na ovogodišnju situaciju sa najnižim vodostajem Dunava u istoriji hidroelektrana, naglasila je da se analizama mora doći do najoptimalnijeg kapaciteta buduće elektrane.

Govoreći o dugoročnoj transformaciji energetskog sektora, ona je naglasila da je važno da sistem bude sposoban da odgovori na sve moguće globalne izazove i da se današnje odluke posmatraju kroz rezultate koje će doneti u narednim decenijama, od izgradnje novih proizvodnih kapaciteta i sistema za skladištenje energije do razvoja gasne infrastrukture i pripreme za moguće korišćenje nuklearne energije.

„Uspešna energetska tranzicija ne znači samo promeni strukture proizvodnje, već i izgradnju sistema koji je pouzdan, fleksibilan i konkurentan. Zato moramo istovremeno da razvijamo nove kapacitete, modernizujemo infrastrukturu i jačamo stručne i tehnološke potencijale. To je osnova da Srbija i u budućnosti obezbedi sigurno snabdevanje, privuče nove investicije i bude važan energetski partner u regionu", zaključila je Đedović Handanović.

„Đerdap 3” ima potencijal da bude najveća reverzibilna hidroelektrana u Evropi
Đedović Handanović je izjavila i da se hidroelektrane vraćaju na energetsku mapu zbog ogromnog potencijala za skladištenje energije, navodeći da u tome ključnu ulogu ima Dunav koji je prepoznat kao strateški resurs u Evropskoj uniji.

Obnovljivi izvori energije, koji su se razvijali poslednjih 20 godina, stvorili su potrebe za većim skladišnim kapacitetima.

„Klimatske promene nam daju dodatne izazove, a čini mi se kao da svet nedovoljno brzo pronalazi odgovore. Ušlo se jako ishitreno u razvoj obnovljivih izvora i tehnologije. To je donelo puno prednosti i koristi, ali je sa druge strane ugrozilo prenosne sisteme. Prenosni sistemi se nisu razvijali onom brzinom kojom su se razvijali proizvodni kapaciteti i tehnologije, pa je došlo do određenog zamora u evropskim državama - od Velike Britanije i Holandije do Južne Evrope, Španije i Portugalije", navela je Đedović Handanović na Danube Future forumu u Aero klubu u Beogradu.

​Ona je dodala da su svi u Evropi napravili određenu pauzu u izgradnji OIE kapaciteta, jer su shvatili da se bez bazne energije teško može oslanjati samo na obnovljive izvore, zbog čega danas postoji renesansa kada je reč o nuklearnoj energiji kao čistom izvoru bazne energije.

„Od gasa se u Evropi vrlo lako odustalo pre sedam-osam godina i mislim da je to bilo pogrešno, zato što zemlje koje su se decenijama oslanjale na ugalj, a nemaju izvor nuklearne energije, ne mogu preko noći da zamene bazne kapacitete obnovljivim izvorima. Mi smo tu bili poprilično oprezni i nismo ishitreno ušli u nepromišljene poteze, nego idemo postupno i fazno. Naravno da za to treba vreme, jer ne možete zameniti termoelektrane od 1.000 ili 2.500 megavata preko noći", rekla je Đedović Handanović.

Govoreći o strateškom dijalogu između Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakla je da je to dodatna osnova za razvoj bilateralnih odnosa, a da je energetika prepoznata kao sektor pun potencijala za razmenu znanja, tehnologija i iskustva.

„Mi već imamo prepoznate projekte u kojima možemo da razvijamo odnose, jedan od njih je Đerdap 3. To je projekat koji ima širi regionalni značaj, znači ne samo za Srbiju, nego potencijalno i za Rumuniju, ali i za celu jugoistočnu Evropu. Đerdap 3 ima potencijal da bude najveća reverzibilna hidroelektrana u Evropi", rekla je Đedović Handanović.

Ona je istakla da je voda izuzetan resurs za proizvodnju električne energije i da se njen nedostatak uvek oseti.

„Kada su u pitanju reverzibilne hidroelektrane, mi imamo jednu u našem sistemu, Bajina Bašta. Ona se od marta u punom kapacitetu vratila u naš sistem, zato što je dve godine pre toga bila u kapitalnom remontu, odnosno rehabilitaciji, koja je bila veoma intenzivna", rekla je Đedović Handanović.

Vlada Srbije usvojila je 9. jula Zaključak o utvrđivanju osnove za zaključivanje Memoranduma o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom Đerdap 3, između Vlade Srbije i Vlade Rumunije, kako bi se omogućile procene mogućeg razvoja i izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 na teritoriji naše zemlje.

Javni poziv za RHE Đerdap 3 raspisan je na osnovu Sporazuma o strateškoj saradnji između Srbije i SAD u oblasti energetike i bio je otvoren do 25. juna.

Plan je, kako je ranije najavljeno, da projektovani kapacitet bude do najviše 2.400 megavata, čime bi Đerdap 3 bio najveća baterija Evrope sa planiranim završetkom prve faze do 2036. godine.

Reverzibilna hidroelektrana (RHE) Đerdap 3 funkcionisaće kao velika vodena baterija koja skladišti višak električne energije kada je potrošnja niska i proizvodi struju kada je potražnja najveća.

"Đerdap 3 bi mogao da bude stub energetskog sistema Srbije"

Dunav ima potencijal da postane "vodena baterija" Srbije, a buduća reverzibilna HE Đerdap 3 mogla bi da predstavlja ključni stub elektroenergetskog sistema zemlje, izjavio je generalni menadžer za region Balkana u Bechtel Corporation Džoš Bejker.

Istakao je da je projekat izgradnje RHE Đerdap 3 veoma složen i da će u njegovoj realizaciji biti ključna razmena znanja SAD i Srbije.

"Mnoge zemlje širom sveta teže energetskoj sigurnosti i SAD se po tome ne razlikuju, jer naši timovi rade širom sveta na različitim projektima, kako bi kupcima isporučili kritičnu infrastrukturu i obezbedili tu energetsku sigurnost", rekao je Bejker na forumu Dunabe Future Forum u Aero klubu u Beogradu.

Bejker je naveo da Bechtel Corporation ima veoma dugu tradiciju rada na Balkanu, navodeći da je primetno da centralnu ulogu ima Beograd.

"Uspeli smo da obučimo i razvijemo hiljade državljana Srbije kroz naše programe obuke. Imamo partnerstvo sa Građevinskim fakultetom u Beogradu i na to smo zaista ponosni", rekao je Bejker. ​

Generalni direktor EPS-a Dušan Živković kaže da Dunav ima veliki značaj za Srbiju imajući u vidu da na toj reci već imamo dve hidroelektrane - Đerdap 1 i Đerdap 2.

"Dunav predstavlja hidrološki, transportni i energetski sistem. To je suština Dunava i njegovog značaja za region. Energija je samo jedan od njih, jer te dve hidroelektrane moraju neprekidno da omogućavaju i rečni saobraćaj", rekao je Živković.

Ovo je, kako kaže, vek električne energije.

"Što se tiče potencijala koje imamo u regionu - Dunav je jedan od njih. Sunce u ovom regionu i vetar svakako jesu potencijali, ali nam je potreban i mehanizam za balansiranje kako bismo osigurali stabilnost, pouzdanost i sigurnost snabdevanja energijom i to ne samo za Srbiju, već i šire u regionu, pa i istočnije prema Bugarskoj i Rumuniji", rekao je Živković.

On ističe da će RHE Đerdap 3 dati novu dimenziju značaju samog Dunava i budućnosti regiona.

"Dunav neće biti samo energetsko čvorište sa tolikim kapacitetom proizvodnje, već i ozbiljan izvor električne energije koji može da zadovolji potrebe budućeg razvoja obnovljivih izvora u istočnom delu Evrope", rekao je Živković.

Naglasio je i da je istorijski najlošija hidrologija na Dunavu dodatno pokazala značaj gradnje Đerdapa 3, koja bi čuvala viškove vode i proizvodila električnu energiju i u periodima suša.

"Sušno leto donelo je izazove sa nedostatkom vode za hlađenje termoelektrana, a kod suseda za hlađenje nuklearnih elektrana i to nam je otkrilo još jedanu potencijalno dodatnu ulogu Đerdapa 3. Upravo u takvim periodima akumulirana voda mogla bi da nadomesti loše vodostaje i nedostajuću vodu za hlađenje nuklearnih elektrana nizvodno na Dunavu", rekao je Živković.

On je dodao i da je danas teško govoriti o potpunoj energetskoj nezavisnosti, ali da se energetska bezbednost može unaprediti kroz diversifikaciju izvora i pravaca snabdevanja, razvojem različitih tehnologija i regionalnu saradnju.

Vlada Srbije usvojila je 9. jula Zaključak o utvrđivanju osnove za zaključivanje Memoranduma o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom Đerdap 3, između Vlade Srbije i Vlade Rumunije, kako bi se omogućile procene mogućeg razvoja i izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 na teritoriji naše zemlje.

Javni poziv za RHE Đerdap 3 raspisan je na osnovu Sporazuma o strateškoj saradnji između Srbije i SAD u oblasti energetike i bio je otvoren do 25. juna. Plan je, kako je ranije najavljeno, da projektovani kapacitet bude do najviše 2.400 megavata, čime bi Đerdap 3 bio najveća baterija Evrope sa planiranim završetkom prve faze do 2036. godine.

Reverzibilna hidroelektrana (RHE) Đerdap 3 funkcionisaće kao velika vodena baterija koja skladišti višak električne energije kada je potrošnja niska i proizvodi struju kada je potražnja najveća.



VESTI BALKAN SVET

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezani vesti SRBIJA :

9 Okt 2026 politika,b92
Đerdap 3 bi mogao da bude stub energetskog sistema Srbije
30 Sep 2026 forbes
Behtel gradi, Milenijum tim projektuje, ali još na papiru
23 Sep 2026 danas
Potpisan ugovor o Đerdapu 3
22 Sep 2026 rtv
Srbija planira energetski investicioni ciklus vredan više od 14 milijardi evra
8 Sep 2026 kurir
Energetska sigurnost stub razvoja Srbije
3 Sep 2026 novaekonomija
EPS stabilizovao proizvodnju, ali ostaje u lošoj situaciji
25 Avg 2026 mondo
Direktor SEPEKS-a upozorio da nas čeka teška zima zbog suše
12 Avg 2026 danas
Električna energija na berzi dostiže rekordne cene
8 Avg 2026 euronews
Nizak vodostaj Dunava stvara izazove, situacija stabilna

NEW WEBSITE ABOUT POWER SYSTEMS
NEWS, EVENTS, BOOKS, BLOG, UNIVERSITIES elektroenergetika