![]() ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
![]() ![]() ![]() | ![]() |
![]() |
![]() |
VESTI SRBIJA
SLEDEĆA >
14 Feb 2025 - ekapija Energetski bilans Srbije za 2025 14 Feb 2025 - klima101 Kako možemo da napravimo stabilnu i pouzdanu energetsku mrežu – bez uglja 10 Feb 2025 - blic Šest država, ali i domaće firme grade vetroparkove u Srbiji 10 Feb 2025 - rts Veliko interesovanje za gradnju zelenih elektrana 4 Feb 2025 - rtv Srbija opredeljena za realizaciju projekta izgradnje HE "Buk Bijela" 4 Feb 2025 - telegraf Imaju li mali investitori šansu naspram velikih igrača? 4 Feb 2025 - ekapija U 2024. kapaciteti elektrana iz solara i vetra u Srbiji povećani za 83%
EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1 do 7 od ukupno 5135 vesti Srbija ![]() |
5 Jan 2025 - politika - Oko sto inženjera koji su stekli znanja o nuklearkama značajna su podrška Planovi Evropske unije za novi cilj obnovljive energije naišli su sredinom decembra na otpor pronuklearnih vlada, koje su nagovestile da neće podržati cilj koji isključuje atomsku energiju. Zemlje članice EU imaju suprotne stavove o nuklearnoj energiji, a iako nuklearne elektrane ne emituju ugljen-dioksid, one stvaraju otrovni otpad, pa neke vlade i aktivisti kažu da atomska energija ne bi trebalo da bude klasifikovana kao zelena, piše Rojters. Srbija je posle više decenija nedavno ukinula moratorijum na nuklearnu energiju i vidi je kao deo energetskog miksa u budućnosti, što i ne čudi ako se zna da se proizvodnja električne energije iz uglja mora zameniti zelenom do 2050. godine. – Ukoliko se u Srbiji bude sprovodio nuklearni energetski program, dosadašnjih oko sto inženjera koji su stekli znanja iz ove oblasti u poslednjih dvadesetak godina biće značajna podrška. Naravno, zajedno sa kolegama koje se bave drugim segmentima primene nuklearne energetike. Zahtevi za dekarbonizacijom energetskih sistema su snažan motiv za primenu nuklearne energije. Supstitucijom termoelektrana na fosilna goriva sa nuklearnim elektranama, pored izbegnutih emisija ugljen-dioksida, odstranjuju se i emisije štetnih gasova – sumpornih i azotnih oksida, kao i deponovanje pepela i šljake iz termoelektrana koje sagorevaju ugalj. Zbog toga je nuklearna energija „čista energija”, kaže u razgovoru za „Politiku” prof. dr Vladimir Popović, dekan Mašinskog fakulteta u Beogradu. – Pritom, sigurnosno-zaštitni sistemi savremenih nuklearnih elektrana i barijere ispuštanju radioaktivnog materijala iz nuklearnog goriva štite životnu sredinu od radioaktivnog zračenja, kako pri normalnim uslovima rada nuklearne elektrane, tako i tokom hipotetičkih udesnih stanja. Takođe, odlaganje i skladištenje isluženog nuklearnog goriva i nuklearnog otpada se tehnološki može rešiti na prihvatljiv i održiv način, tako da lokalitet nuklearnog skladišta praktično nema uticaj na životnu sredinu – objašnjava naš sagovornik čiji fakultet godinama sarađuje s kompanijom „Rosatom”. – „Rosatom” je najveći proizvođač nuklearne opreme i dominira u gradnji nuklearnih elektrana u svetu. U potpunosti je tehničko-tehnološki sposoban da obezbedi sve aspekte korišćenja nuklearne energije, od proizvodnje nuklearnog goriva, gradnje nuklearnih elektrana, vođenja pogona, razvoja novih i unapređenih reaktorskih sistema, kao što su mali modularni reaktori i reaktori najnovijih generacija, do dekomisije iskorišćenih starih elektrana, kao i obuke profesionalnog osoblja za vođenje pogona. Kao takav, može obezbediti neophodnu podršku sprovođenju nuklearnog energetskog programa i razvoju potrebnog kadra. Na Mašinskom fakultetu smo već imali mogućnost da pristupimo nekim obrazovnim radionicama koje sprovodi „Rosatom” u oblasti razvoja novih generacija nuklearnih reaktora. Želim da napomenem i da smo otvoreni za saradnju i sa drugim kompanijama širom sveta koje razvijaju predmetne tehnologije, a sa nekima od njih već imamo određene aktivnosti – izričit je dekan. – Zemlje koje prvi put uvode nuklearni energetski program zavise od inostranog isporučioca nuklearne elektrane, kako tokom pripreme gradnje, izvođenja radova, isporuka i ugradnje opreme, puštanja u pogon i probnog rada i obuke kadrova za vođenje pogona elektrane, tako i u određenom periodu eksploatacije elektrane. Korisnik elektrane se tokom pripremnih projekata i kasnije tokom njene eksploatacije osposobljava da može na osnovu sopstvenog stečenog znanja i iskustva da planira i sprovodi nabavku nuklearnog goriva, planira remonte i sprovodi nabavku komponenti koje se menjaju tokom remonta na tržištu nuklearne opreme i nuklearnog goriva. Prvi korak u osposobljavanju domaćeg kadra koji rukovodi nuklearnim energetskim programom je univerzitetsko obrazovanje – ističe. Određena kadrovska struktura već postoji, a u periodu od narednih 10 godina ona se može značajno ojačati kako bi se pristupilo izgradnji nuklearne infrastrukture. Specifično obrazovanje iz nuklearnog inženjerstva obuhvata fiziku reaktora, nuklearni gorivni ciklus, termohidrauliku, materijale, jonizujuće zračenje i zaštitu, sigurnost, bezbednost i zaštitu od jonizujućeg zračenja, automatsko upravljanje, nuklearnu instrumentaciju, reaktorske sisteme i inženjerstvo, kao i komunikaciju, timski rad, finansije, ekonomiju i upravljanje projektima. – Međutim, za sprovođenje nuklearnog energetskog programa potrebne su praktično sve druge klasične inženjerske discipline, kao što su mašinstvo, elektrotehnika, hemijsko inženjerstvo, tehnologija, građevina. Pored inženjerskih disciplina, neophodno je razviti i primeniti odgovarajuće zakonodavstvo i pravnu regulativu, medicinske aspekte zaštite od jonizujućeg zračenja, industrijsku psihologiju u okviru pripreme kadrova za vođenje pogona nuklearne elektrane i brojne druge delatnosti. Sve to je ogroman posao i zavisi od toga koliko smo kao društvo spremni da idemo u tom pravcu – zaključuje dekan Popović. Nastava nuklearna energetika nije prekidana – Nastava iz nuklearne energetike se održava u kontinuitetu na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu još od 1962. godine i nije prekinuta u toku perioda moratorijuma na gradnju nuklearnih elektrana. Studenti mašinstva na master akademskim studijama stiču znanja o fizici rada nuklearnog reaktora, termičkim i hidrauličkim procesima transporta toplote koja se fisijom oslobađa u jezgru rektora, konverziji te toplote u mehanički rad i električnu energiju i osnovama zaštite od radioaktivnog i jonizujućeg zračenja. Na taj način se inženjeri mašinstva osposobljavaju da učestvuju u budućim primenama nuklearnih energetskih projekata, sagledaju širi kontekst primene nuklearne energije u energetskom sistemu države zajedno sa drugim izvorima energije i imaju meritoran stav o sigurnosti rada nuklearne elektrane i zaštiti životne sredine. Sva prethodno pomenuta znanja se na našem fakultetu stiču u okviru Katedre za termoenergetiku (Laboratorije za generatore pare i nuklearne reaktore). U okviru pomenute laboratorije su angažovana dva profesora i više saradnika, koji su mi pomogli u pripremi odgovora na vaša pitanja – objašnjava Popović. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
4 Feb 2025 mondo |