ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
22 Jul 2008 - g.list Nuklearke nisu rešenje za energetske pro 22 Jul 2008 - kWh Snabdevanje Beograda – „o koncu“ 22 Jul 2008 - kWh Voda neiskorišćeno blago 22 Jul 2008 - tanjug Nalepnice pokazuju prosečnu potrošnju 21 Jul 2008 - danas Vruće kamenje budućnosti 21 Jul 2008 - dnevnik Rusi traže više novca za „Đerdap” 21 Jul 2008 - danas Od 2010. EPS-u će nedostajati 700 megava
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4943 do 4949 od ukupno 5592 vesti Srbija
|
21 Jul 2008 - danas - Od 2010. EPS-u će nedostajati 700 megava Beograd - Prema mišljenju premijera Mirka Cvetkovića jedna od mogućnosti za smanjenje zavisnosti Srbije od uvoznih energenata je investiranje u razvoj novih kapaciteta, ili puštanja privatnog kapitala u energetiku. Ono što je u intervjuu Radio-televiziji Srbije rekao predsednik Vlade, stručnjaci za energetiku pričaju već godinama. Međutim, država kao da nije imala sluha za vapaje koji su stizali iz redova struke, naročito kada je u pitanju elektroenergetski sektor, da će se Srbija zbog nedostatka novih proizvodnih kapaciteta u skoroj budućnosti suočiti sa nestašicama električne energije. Podaci pokazuju da zbog rastuće potrošnje, Srbiji svake godine nedostaje 450 megavata električne energije, pa se stoga, tvrde eksperti za energetiku, o izgradnji novih elektroenergetskih postrojenja koja bi trebalo da nadomeste nedostajuće količine električne energije mora razmišljati kao o nasušnoj potrebi. Oni upozoravaju da izgradnju takvih objekata treba početi što pre, jer prilično sumorne prognoze upozoravaju da će 2010. godine Srbiji nedostajati čak 700 megavata godišnje. - U potpunosti podržavam inicijativu premijera Cvetkovića da treba investirati u nove proizvodne kapacitete. Kada se radi o proizvodnji električne energije, iskreno se nadam da će izgradnja novih postrojenja sprečiti zavisnost od uvoza električne energije, odnosno da još uvek nije kasno, pošto se sa tim procesom nepotrebno odugovlačilo. U takve projekte treba ući bez predrasuda, jer je sasvim logično očekivati da će novac za tako velike poduhvate doći iz inostranstva. Dakle, treba ići na varijantu stvaranja strateških partnerstava za izgradnju elektrana i privući kapital velikih kompanija kao što su EDF, ČEZ ili EON. U tom slučaju država mora biti svesna činjenice da nikao ne treba da inisistira na upravljačkim pravima u tim novoizgrađenim kapacitetima, odnosno trebalo bi da bude spremna da investitorima prepusti većinsko vlasništvo nad novim proizvodnim objektima. U suprotnom, investitori bi bili nemotivisani za ulaganje - kaže za Danas Slobodan Ružić, bivši ministar energetike Srbije. Član Saveta Agencije za energetiku Srbije Aca Marković, za koga dobro upućeni tvrde da ima velike šanse da postane novi generalni direktor Elektroprivrede Srbije, uz konstataciju da je u poslednjih nekoliko godina ta kompanija stabilizovala proizvodnju i obezbedila sigurno snabdevanje kupaca takođe ističe da su novi kapaciteti preko potrebni. - Srbija danas ima dovoljno električne energije, iako gotovo dve decenije nije izgrađena nova elektrana, samo zahvaljujući tome što je od 1965. do 1990. godine, država stvorila uslove da elektroprivreda izgradi kapacitete koji nam sada daju tu elektroenergetsku stabilnost. Dok pre dve decenije, poređenje srpske elektroprivrede i češke nije ni bilo moguće, danas mnogi kažu da država Srbija prema EPS treba da se ponaša kao što se češka ponaša prema svom ČEZ-u, koji je postao jedna od najmoćnijih elektroenergetskih komapnija u Evropi - ističe Marković. On dodaje da je CEZ danas jedna od najuglednijih evropskih kompanija zato što je Ceška donela odluku da će CEZ biti profitabilan i da će biti najveći oslonac državnog budžeta. U Srbiji takve odluke nema već se samo mašta o novim kapacitetima, konstatuje Marković. Elektroprivreda Srbije je pripremila dva tendera, za izgradnju Termoelektrane Kolubara B i trećeg bloka Termoelektrane Nikola Tesla B, ali bivša vlada nije dala saglasnost za njihovo raspisivanje. Naime, deo vlade je podržao ideju o raspisivanju tendera, međutim ministri G 17 Plus na čelu sa Mlađanom Dinkićem, smatrali su da izgradnju novih kapaciteta treba finansirati od sredstava koja bi bila dobijena iznošenjem 15 odsto akcija EPS na berzu a ne pronalaženjem strateškog partnera. Pošto dogovor po ovom pitanju u bivšoj vladi nikada nije postignut, saglasnost na raspisivanje tendera za nove proizvodne objekte nikada nije data. Inače, za izgradnju tih važnih elektroenergetskih objekata zainteresovanost je pokazala ruska državna kompanija Inter Rao EES, koja je sredinom aprila sa EPS-om potpisala i protokol o poslovnoj saradnji. Srpski mediji su pisali da su predstavnici Inter Rao obišli lokacije na kojima bi trebalo da budu izugrađene Kolubara B snage 700 megavata, treći blok TE Nikola Tesla B, takođe snage 700 megavata i reverzibilna termoelektrana Bistrica i upoznali se sa studijama za realizaciju tih projekata. Rusi su, prema informacijama koje su se mogle pročitati u srpskoj štampi, tražili da protokolom koji su potpisali sa poslovodstvom EPS bude precizirano da će biti partneri u pomenutim projektima bez tendera, ali to nije prihvaćeno. Nadležni u EPS naglašavali su u više navrata da će strateške partnere za izgradnju novih objekata tražiti isključivo preko tendera na kojima će moći da učestvuju kako Inter Rao tako i drugi zainteresovani. Procenjuje se da za izgradnju dva bloka, snage od po 350 megavata, u Kolubari B treba uložiti oko 1,2 milijarde evra. Izgradnja bloka od 700 megavata u TENT B koštala bi oko 600 do 700 miliona evra. Zajednički projekat EPS i Elektroprivrede Republike Srpske , izgradnja HE Buk Bijela snage 150 megavata, koštaće, smatraju stručnjaci, najmanje 200 miliona evra. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
17 Nov 2026 ekapija |