ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
12 Avg 2008 - beta Pet ponuda za Minel transformatore 11 Avg 2008 - glist Tajanstvena izgradnja hidroelektrane na 11 Avg 2008 - tanjug U SRBIJI 60 ODSTO ISKORIŠĆEN HIDROPOTENC 7 Avg 2008 - biznis SRBIJA I RS TREBA DA OBJEDINE EES 5 Avg 2008 - politika Popust za struju koristi 400.000 potroša 4 Avg 2008 - dnevnik Srbija ima lignit, ali na Kosovu 4 Avg 2008 - gjavnosti Srbija rasipa solarnu i termalnu energij
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4929 do 4935 od ukupno 5592 vesti Srbija
|
4 Avg 2008 - gjavnosti - Srbija rasipa solarnu i termalnu energij Korišćenjem geotermalne energije u Bujanovačkoj banji, solarne u banji Rusanda, biomase za grejanje u Negotinu i gradnjom hidroelektrane na jezeru Ćelije smanjilo bi se zagađenje okoline i uvoz nafte, olakšalo bi se uklanjanje biljnog otpada i uštedela znatna suma novca BEOGRAD - Zbog kašnjenja u formiranju Fonda za energetsku efikasnost, nerešenog vlasničkog statusa banjskih lečilišta i nepostojanja podsticaja kasni i realizacija mnogih projekata za korišćenje obnovljivih izvora energije kojima bi se povećala energetska efikasnost. Poslednja četiri koja stoje u fioci odnose se na korišćenje geotermalne energije u Bujanovačkoj banji, solarne energije u banji Rusanda, biomase za grejanje u Negotinu i gradnje male hidroelektrane na jezeru Ćelije. Korišćenjem ovih izvora smanjiće se zagađenje životne sredine i uvoz nafte, olakšati uklanjanje poljoprivrednog i šumskog otpada i uštedeti znatna suma novca - od 25 do 70 odsto. Za njihovo „prevođenje“ u život nije potrebno mnogo para, a ulaganje bi se vratilo za pet do deset godina. Studije opravdanosti za tri projekta nedavno su završene u saradnji Agencije za energetsku efikasnost i Evropske agencije za rekonstrukciju. Posao je vodila Agencija, EAR je obezbedio novac, oko 40.000 evra, dok su studije uradili domaći stručnjaci sa fakulteta i tehničkih instituta. Iako u Srbiji postoji veliki potencijal za korišćenje obnovljivih izvora energije, nema mnogo projekata za koje su urađene studije opravdanosti koje su neophodne da bi se videlo da li je reč o isplativim investicijama. Bojan Kovačić, zamenik direktora Agencije za energetsku efikasnost, kaže da je logično da se za ove projekte zainteresuju oni koji će imati najviše koristi, a to su opština Negotin, vodoprivredno preduzeće koje gazduje jezerom Ćelije, kao i država, kada je reč o banjama ili njihovi novi vlasnici. On navodi da studije imaju i druge državne institucije i sve bi mogle da se uključe u pronalaženje para. - Da postoji Fond, čije formiranje čeka promenu Zakona o energetici, Agencija bi mogla da raspiše poziv zainteresovanim finansijerima - kaže Kovačić. KASNE PARE Među finansijskim međunarodnim ugovorima koje Skupština Srbije treba da ratifikuje je i jedan koji se odnosi na kredit Svetske banke od 28 miliona dolara. Tim novcem treba da se finansira „Srpski projekat energetske efikasnosti“. Uz to država Srbija treba da obezbedi dva miliona dolara da bi se rekonstruisao energetski sistem u kliničkom centru u Nišu, kao i u 46 škola, bolnica i ustanova socijalne namene. Gradnja male hidroelektrane kod Kruševca od 4,9 megavata koštala bi 3,2 miliona evra, što bi se investitoru vratilo za šest godina, a ukupna zarada za 30 godina bila bi 11,7 miliona evra. Analiza je rađena na osnovu cene struje od šest evrocenti, sadašnja je pet, i nije uračunata ušteda od 40.000 evra godišnje zbog efekta smanjenja emisije ugljen-dioksida. Međutim, država još nema podsticaje za korisnike ovih izvora energije, pa se gradnja odlaže iako je dozvolu dobio „Logfor“ iz Paname. Korišćenje sunčeve energije za zagrevanje vode u banji Rusanda donelo bi uštede od 70 odsto, koštalo bi od 300.000 do 500.000 evra, pri sadašnjoj ceni struje, a investicija bi se isplatila za pet do sedam godina. Adaptacija kotla za korišćenje biomase umesto mazuta jedno stambeno naselje u Negotinu koštalo bi 62.000 evra, a ulaganje bi se vratilo za šest do osam godina. Korišćenje geotermalne energije u Bujanovačkoj banji za zagrevanje vode umanjilo bi troškove kupovine mazuta za 25 odsto, a ulaganje od 30.000 evra vratilo bi se za deset godina. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
17 Nov 2026 ekapija |