elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

18 Avg 2008 - dnevnik
Leto struju jede skoro kao zima

18 Avg 2008 - b92
EDB počinje sa isključenjima

17 Avg 2008 - kWh
Distribucije „čuvaju“ niski napon

14 Avg 2008 - gjavnosti
Zastareli „Đerdap 1“ gubi desetine milio

14 Avg 2008 - beta
Propao drugi tender za Elektroporcelan

13 Avg 2008 - vnovosti
Rusi godinama koče “Đerdap“

13 Avg 2008 - beta
Minel FEPO počeo izvoz transfomatora

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4922 do 4928 od ukupno 5592 vesti Srbija



Web Analytics


14 Avg 2008 - gjavnosti - Zastareli „Đerdap 1“ gubi desetine milio

Tender za obnovu završen 2001. godine, ugovor sa „Silovie mašini“ potpisan 2003, ali se do 2007. čekao sporazum o regulisanju klirinškog duga SSSR prema SFRJ. Izgubljeno nekoliko stotina miliona evra zbog smanjene proizvodnje električne energije, a više domaćih preduzeća ostalo bez posla
BEOGRAD - Remont hidroelektrane „Đerdap 1“ nije počeo ni pet godina posle potpisanog ugovora sa ruskom firmom „Silovie mašini“, odnosno osam godina od završenog tendera, pa je zato povećan rizik od kvarova i izgubljeno nekoliko stotina miliona evra zbog smanjene proizvodnje električne energije. Takođe, bez posla je ostalo nekoliko stotina radnika u domaćoj privredi, jer je 20-25 odsto poslova za stranog izvođača trebalo da uradi domaća privreda. Najveća domaća hidroelektrana izgrađena je početkom 70-ih, a remont je, prema tehničkim standardima, trebalo da bude obavljen krajem 90-ih, kako bi joj se produžio vek za naredne tri decenije. „Đerdap 1“ obezbeđuje 12-18 odsto domaće proizvodnje struje.
Tender za remont hidroelektrane završen je 2001. godine, ugovor sa ruskom firmom potpisan je 2003. godine, ali se zatim čekalo potpisivanje sporazuma o regulisanju klirinškog duga SSSR prema SFRJ, što se desilo tek 2007, a posle toga nadležni se nisu baš puno interesovali za ovaj posao. Najviše vremena je izgubljeno za postizanje dogovora o načinu prebijanja dugova baćuški prema bivšim republikama Jugoslavije. Relativno brzo dogovoreno je da se dug od oko 300 miliona dolara prebije tako što će Srbija njime platiti dug za gas od oko 200 miliona evra, a Rusija obaviti remont HE za oko 100 miliona. Ipak, politički odnosi dve zemlje uticali su na odlaganje ratifikacije, kao i sporost i nezainteresovanost domaćih ministara.
GOTOVA OPREMA
Aleksandar Aleksejev, bivši ruski ambasador u Srbiji, juna 2006. godine izjavio je da je oprema za remont spremna. „Srpski stručnjaci pregledali su je u Petrogradu i bili su zadovoljni“, rekao je on, i izrazio očekivanje da će ugradnja početi što pre. Inače, u Elektroprivredi kažu da nastala situacija ne odgovara ni ruskoj firmi, koja je u međuvremenu privatizovana, jer je oprema kompletno završena za šesti agregat, što je gotovo trećina ugovorenih radova. „Na preostalih pet agregata radiće se samo revitalizacija i zamena vitalnih delova. Značajno je što je i reč o veoma kvalitetnoj opremi o čemu govori i remont rumunske strane HE, koja posle ugrađenih švajcarskih delova radi slabije nego sad naša“, navode u EPS.
U međuvremenu se, istina, pojavio i problem jer su metali poskupeli, a i dolar je oslabio prema evru. Zato je 2004. godine u ugovor sa „Silovie mašini“ uključena klizna skala za obračun troškova. Na osnovu nje posao je sada poskupeo na 125-126 miliona dolara, ali ni po toj ceni Rusi ne žele da rade. NJihova procena je da remont šest agregata „Đerdapa 1“, ukupne snage oko 1.000 megavata, vredi čak 170 miliona dolara.
- Razrešenje se mora tražiti na međudržavnom nivou jer prema sporazumu o regulisanju klirinškog duga ruska strana treba da isporuči opremu u vrednosti od oko 100 miliona dolara. EPS ne može da ide mimo ovog dogovora, kao i potpisanog ugovora sa „Silovie mašini“ jer je on u skladu sa tenderom koji je raspisan 2001. godine - navode u Elektroprivredi Srbije i dodaju da bi novi sastanak dve strane trebalo da se održi u avgustu.
Najveća šteta je što je remontom snaga domaće hidroelektrane trebalo da bude povećana za desetak odsto, što bi značilo dodatnih oko 600 miliona kilovat-sati godišnje, što uz sadašnju tržišnu cenu od oko osam evrocenti iznosi oko 50 miliona evra. Drugim rečima, toliko nas godišnje košta kašnjenje remonta, koji će kada bude započet trajati šest godina. A da se ne priča o smanjenoj pouzdanosti rada ove velike fabrike za proizvodnju struje.
Ipak, možda je najviše izgubila domaća elektro-mašinska industrija. Modernizacija se ne može ostvariti bez značajnog angažovanja naših firmi kao što su „Goša“, „Termoelektro“, „Sever“, „Prva petoletka“. One bi na taj način zaposlile svoje radnike i stekle reference i za rad u inostranstvu.



VESTI BALKAN SVET

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezani vesti SRBIJA :

17 Nov 2026 ekapija
Srbija prva završila proveru za povezivanje tržišta električne energije sa EU
15 Nov 2026 021
Plan studenata za energetiku
15 Nov 2026 newsmax
Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene
15 Nov 2026 blic
Koji kućni aparati troše najviše
11 Nov 2026 EE
20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO
10 Nov 2026 snm
Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra
9 Nov 2026 rts
Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone
6 Nov 2026 blic
U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila
6 Nov 2026 snm
Srbija nije iskoristila sve potencijale OIE

NEW WEBSITE ABOUT POWER SYSTEMS
NEWS, EVENTS, BOOKS, BLOG, UNIVERSITIES elektroenergetika