elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

2 Okt 2008 - biznis
Otvorena firma za izgradnju MHE

29 Sep 2008 - dnevnik
Oseka kilovata stigla na vrata

29 Sep 2008 - danas
U pripremi izgradnja 3 bloka TEKostolacB

26 Sep 2008 - b92
Uvećana potrošnja struje

24 Sep 2008 - beta
Veća potrošnja struje za oko 20%

25 Sep 2008 - b92
Nuklearke u Srbiji?

24 Sep 2008 - danas
Nesavesni potrošači naneli veliku stetu

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4894 do 4900 od ukupno 5592 vesti Srbija



Web Analytics


25 Sep 2008 - b92 - Nuklearke u Srbiji?

Dugoročna strategija energetike koja je osamdesetih rađena u SFRJ, imala je precizne podatke o raspoloživim sirovinama - između ostalog i količinama rude urana u našoj zemlji. Postojeća strategija energetike ne oslanja se na nju, pa i nema preciznih podataka o količinama ove rude u Srbiji.
Prema Strategiji dugoročnog razvoja energetike Svezne Republike Jugoslavije do 2020. godine, koja je usvojena 1997. godine, rude urana čine samo 2,3 odsto geoloških rezervi primarne energije tj. 110 miliona tona ekvivalentne nafte.
Prema našim saznanjima, radi se o manje od 20 hiljada tona ove rude koja je locirana uglavnom u centralnoj Srbiji. Ako se uzme u obzir da je jednoj nuklearki od 1.000 MW, godišnje potrebno najmanje 45 hiljada tona rude urana, onda su naše rezerve veoma male.
Istraživanja su rađena na nekoliko lokaliteta tokom šezdesetih godina, ali nisu bila detaljna pa su utvrđene rezerve uglavnom C i D kategorije.
“Vrednost urana u Srbiji nije mala, ali je na žalost, ruda urana slabo istražena. Tako da mi sada praktično imamo samo naznake da ruda postoji. Istraživanja su vršena na svega nekoliko mesta i dokazano je da je ruda urana srednjeg kvaliteta, ali su količine veoma male i time ne možemo ništa značajnije da uradimo”, objašnjava profesor Mesarović.
Osamdesetih godina, nakon eksplozije nuklearke u Černobilju, uspostavljen je moratorijum koji je zabranjivao izgradnju nuklearnih elektrana, a kažnjivo je bilo sve što je u vezi sa ovim postrojenjima. Tada su praktično obustavljeni svi projekti razvoja nuklearne energetike u Srbiji, pa je čak prestalo i ozbiljnije školovanje kadrova za ovu oblast.
Obogaćivanje urana
“Obogaćivanje je vrlo delikatna stvar. Možete da ga završite na dva do tri procenta izotopa U 235 koji se koristi kao gorivo, ali možete i da nastavite pa da dođete do 90 odsto i onda napravite bombu. Zbog toga je to osetljiva tehnologija i praktično se drži pod kontrolom. Trenutno je ta tehnologija dovoljno razvijena u Francuskoj, Engleskoj, SAD, Kanadi, Kini, Pakistanu i Južnoj Koreji. Sav uran koji se u svetu izvadi, uglavnom se šalje kod njih na obogaćivanje. S druge strane, mnoge zemlje koje imaju nuklearne elektrane kupuju gorivo i to je ono što bismo i mi morali da radimo”, kaže on i dodaje da te zemlje strogo čuvaju svoje tehnologije i ne dozvoljavaju njihovo širenje. U preradi prednjače Sjedinjene Američke Države. Pre toga, Elektroprivreda Srbije imala je odeljenje za razvoj nuklearne energetike, a dokumentacija iz tog perioda bi trebalo da se nalazi u toj kompaniji. Koliko su planovi za izgradnju srpske nuklearke bili ozbiljni govori činjenica da je istraživano mnogo lokacija da bi se na kraju pronašle dve optimalne.
“Imamo veliki broj istraženih lokacija u Srbiji, ali je zaključeno da postoje dve optimalne. Obe lokacije se nalaze na Dunavu, jedna u Vojvodini a jedna u centralnoj Srbiji. O ovim lokacijama postoji dokumentacija u Elektroprivredi Srbije, a obe su bile pripremljene za gradnju nuklearke”, tvrdi Mesarović.
Prema njegovim rečima, ako bismo i izgradili nuklearku, Srbija ne bi imala dovoljno sopstvenog urana da je puni, već bi gorivo moralo da se uvozi.
“Mi bi mogli da pretvorimo naš uran u gorivo i da napravimo nekoliko šarži za punjenje, u slučaju da nestane na velikim tržištima. U svakom slučaju, ne bismo imali dovoljno da punimo reaktor do isteka veka trajanja, jer sada reaktori dobijaju licence da rade i po 60 godina”, kaže on.
S druge strane, uran koji imamo morali bi da obogaćujemo zbog lošijeg kvaliteta. “Nije problem samo u tome što je uran koji imamo slabijeg kvaliteta, već što nam je potrebno i postrojenje kojim ga možemo obogatiti i pretvoriti u gorivo”, istakao je Mesarović.
Količina obogaćenog urana koji je potreban za jedan megavat električne energije iznosi oko tone. Međutim, da bi se dobila tona obogaćenog urana potrebno je oko 200 hiljada tona rude.
Nuklearni reaktori pune se jednom godišnje i sagorevaju oko jedne trećine goriva. Zbog toga bi Srbija imala dovoljne količine da dopunjava svoju nuklearnu elektranu samo nekoliko godina.



VESTI BALKAN SVET

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezani vesti SRBIJA :

17 Nov 2026 ekapija
Srbija prva završila proveru za povezivanje tržišta električne energije sa EU
15 Nov 2026 021
Plan studenata za energetiku
15 Nov 2026 newsmax
Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene
15 Nov 2026 blic
Koji kućni aparati troše najviše
11 Nov 2026 EE
20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO
10 Nov 2026 snm
Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra
9 Nov 2026 rts
Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone
6 Nov 2026 blic
U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila
6 Nov 2026 snm
Srbija nije iskoristila sve potencijale OIE

NEW WEBSITE ABOUT POWER SYSTEMS
NEWS, EVENTS, BOOKS, BLOG, UNIVERSITIES elektroenergetika