ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
10 Okt 2008 - tanjug Metalka Majur gradi fabriku kablova 10 Okt 2008 - danas Drzava da zadrzi kontrolni paket akcija 9 Okt 2008 - beta U septembru proizvedeno 2,6 miliona tona 7 Okt 2008 - beta I dalje velike restrikcije električne en 5 Okt 2008 - press KOSTOLAC ČEKA REAKTORE!? 5 Okt 2008 - rts Transformatori koji štede energiju 3 Okt 2008 - beta Kosovo:Pocinje privatizacija ED
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4887 do 4893 od ukupno 5592 vesti Srbija
|
5 Okt 2008 - press - KOSTOLAC ČEKA REAKTORE!? Izgradnjom nuklearki, naša država najlakše bi rešila problem nedostatka struje, za šta lobiraju pojedini stručnjaci iz oblasti energetike, uprkos moratorijumu i strahu naroda od havarija Srbija će za četiri godine ostati bez dovoljno energije. To je problem koji deli čitava planeta jer svetska energetska kriza brine vlade najmoćnijih zemalja više i od trenutnog kraha berzi. Moćne zemlje imaju alternativu u nukleranoj energiji, dok naša zemlja, tvrde stručnjaci, polako ostaje i bez „nuklearnog kapaciteta". Dve milijarde za izgradnju Prosek gradnje nuklearke kreće se oko pet godina, a cena izgradnje trenutno je, u proseku, 1.500 dolara po kilovatu. Naše potrebe su oko 1.400.000 kilovata, što bi po gruboj proceni, značilo da bismo za dve milijarde dolara (1,4 milijarde evra) mogli da napravimo nuklearku koja bi zadovoljila sve naše dugoročne potrebe. Do sada se češka kompanija „Čez" jedina otvoreno interesovala za gradnju ovakvog objekta u Srbiji, ali zbog moratorijuma ne mogu da počnu ozbiljni razgovori. Moratorijum iz osamdesetih još je na snazi, a svi se sećaju kako je prošao Božidar Đelić, tada potpredsednik vlade, kada je pre godinu dana pokrenuo preispitivanje moratorijuma. Press je sproveo istraživanje u kojem je pod oznakom „državna tajna" pronašao skrivenu dokumentaciju iz vremena intenzivnih priprema za gradnju nuklearnih postrojenja u Srbiji. Pronašli smo i dve lokacije - jedna se nalazi u Kostolcu, druga uzvodno od Novog Sada, negde na samoj granici s Hrvatskom. One su skrivane od javnosti kako se ne bi širila panika među građanima iako bi danas više mogla da nas zabrine vest da za četiri godine nećemo imati dovoljno struje. Aktuelni plan izlaska iz krize je brza izgradnja termoelektrana „Nikola Tesla 3" i „Kolubara B", ali za njih još ni tenderi nisu raspisani. - Da je naša zemlja na vreme, još od 2000. godine, ili bar od momenta kada je donela Zakon o energetici, krenula i s ostalim aktima, Srbija bi imala dovoljno električne energije. Nažalost, zbog političkih nesuglasica, zakočena je izgradnja elektroenergetskih kapaciteta. Mi već danas uvozimo električnu energiju, a uvoz će se povećati za najmanje 45 odsto. Prema tome, već danas imamo problem! Moratorijum postoji od 1986. godine, a nuklearka bi jedina mogla da reši to pitanje. Ako je već tako, onda zašto se ne gradi hidroelektrana „Đerdap 3", koja bi dugoročno mogla da reši sve potrebe Srbije - kaže energetski stručnjak i nekadašnja Đelićeva savetnica Zorana Mihajlović-Milanović. Nemamo urana Najveći problem za nuklearku bio bi ruda urana, koja je kod nas malo istražena. Poslednja ozbiljna istraživanja iz doba SFRJ kažu da Srbija ima nekih 20.000 tona, što nije dovoljno ni za godinu dana rada nuklearne elektrane. Trenutno u svetu svega nekoliko zemalja ima monopol nad obogaćivanjem urana. To su Francuska, Engleska, SAD, Kanada, Kina i još nekoliko zemalja koje imaju manje kapacitete. Bivši direktor Instituta u Vinči Kruno Subotić kaže da to nije razlog protiv gradnje nuklearke. - Nije bitno kolike su količine urana u Srbiji. Ni Francuzi nemaju urana pa imaju oko osamdeset odsto potrošnje iz nuklearki. Zašto bismo mi morali da posedujemo uran da bismo proizvodili energiju? Nemamo ni dovoljno nafte, pa koristimo automobile - kaže Subotić. Zorana Mihajlović-Milanović kaže da je izgradnja nuklearki ranije bila mnogo skuplja nego danas, ali da postoje i mnoge prednosti. - To jeste velika investicija, ali su zato kasniji troškovi minimalni. Nuklearke praktično u isto vreme rešavaju dva osnovna problema: dolazi se do ogromnih količina potrebne energije a u isto vreme su emisije štetnih gasova jednake nuli. Naravno, neko će pričati o otpadu. Međutim, mnogo toga se promenilo. Prvo, niti je isti način odlaganja, niti se sav otpad odlaže kao što se to ranije radilo. Danas se otpad jednim delom vraća opet u proces proizvodnje struje, a manjim delom odlaže - kaže ona. Glavni razlog za strah od nuklearke je, naravno, moguća katastrofa poput černobilske. Kruno Subotić, međutim, tvrdi da su mnogo opasnije nuklearke u blizini naše zemlje jer njih ne možemo da kontrolišemo. - Na sto kilometara od srpske granice postoji elektrana i, ako se nešto desi, mi smo u još goroj situaciji jer ne kontrolišemo taj izvor, a opasnost je jednaka kao da kod nas pukne. Postoje standardi koji se moraju poštovati da ne bi došlo do akcidenta koji su 100 puta rigorozniji nego kod ostalih elektrana. Najveći problem za male zemlje je otpad. Njegovi tragovi ostaju hiljadama godina. Ali sada je i tu došlo do jedne bitne promene jer zemlje proizvođači imaju politiku da se gorivo izdaje na lizing. To znači da, kad kupite gorivo, otpad vratite zemlji iz koje ste kupili uranijum i više ne morate da brinete o tome - objašnjava Subotić. Prema njegovim rečima, Srbija nema dovoljno kadra, ali zato u Institutu postoje znanja u vezi s nuklearnom energijom. Kada bi, na primer, Francuzi gradili kod nas, onda sigurno ne bi dozvolili da mi upravljamo time dok se ne obuči kadar. To su norme. Mi imamo kadra kao Litvanija ili Slovenija. Pa, Slovenija ima dva miliona stanovnika i jedan institut kao naš, pa nemaju problem. Zašto bismo ga mi imali? Uostalom, nećete opsluživati tu elektranu samo s kadrom koji sad postoji već s onima koji se u međuvremenu obrazuju. Kada krene nova proizvodnja u „Zastavi", neće ih praviti majstori koji su pravili „fiću", je l' da?! - ukazuje Subotić. Urana u svetu ima za 12.000 godina Postoji nekoliko klasa istraženih rezervi rude urana. Trenutno se procenjuje da su one klase A dovoljne za narednih 55 godina. Ako se upotrebe manje istražene klase B i C, onda su količine dovoljne za 200 godina. Međutim, reaktori sada iz rude iskoriste samo jedan odsto energije. Najnovija istraživanja, koja su još u eksperimentalnoj fazi, pokazala su da se u specijalnim reaktorima može iskoristiti čak 60 odsto energije. Ovi reaktori su već isprobani i funkcionišu. Sjedinjene Države rade na još savršenijim mašinama, ali čak i ako iskoristimo 60 odsto urana s postojećim rezervama, nije teško izračunati da ćemo iz nuklearki moći da dobijamo energiju narednih 12.000 godina. Inače, u svetu trenutno radi 439 nuklearki, dok se 219 gradi ili je u planu njihova gradnja. Najviše ih imaju SAD (104), Francuska (59), Japan (54), Rusija (31) i Severna Koreja (20). Političko pitanje Kao i sve priče koje se tiču energetike u Srbiji, tako je i ova političko pitanje. Isto kao što je bila u Francuskoj, Rusiji ili SAD. - Moratorijum je donet kada je završena HE „Krško" i kada se desio Černobil. To je urađeno na brzinu zbog paranoje u javnosti. Kada krenete u neku veliku ideju, onda ona svojom veličinom opravdava ulaženje u sve to, ali kada počnete da se suočavate s detaljima realizacije, onda je to težak poduhvat. Amerikanci, Rusi i Francuzi su radili ogromne organizacione zahvate s nacionalnim kapacitetima, administracijom i ekspertskim stvarima, javnim mnjenjem pre nego što su krenuli u izgradnju nuklearki. U Francuskoj je, praktično, to pitanje rešio De Gol, u Americi - Ruzvelt, u Rusiji - Staljin. Prema mom mišljenju, sve to što se dešavalo kod nas je zato što nije uspelo da se nekako generiše rad koji bi dao rezultat, počevši od političke volje do ekonomske situacije i javnog mnjenja - smatra Subotić. ISPLATIVOST NUKLEARKI Vrsta elektrane cena gradnje trošak proizvodnje rok izgradnje termo (ugalj) 1.000-1.500 $/mwh 25-60 $/mwh 4-6 god. gasna (gas) 400-1.000 $/mwh 37-63 $/mwh 2-3 god. nuklearka (uran) 1.000-2.000 $/mwh 25-50 $/mwh 4-6 god. hidro (voda) 1.500-7.000 $/mwh varira 1-5 god. Moderan svet više ne krpi stara postrojenja, što mi uporno radimo godinama. Sve više se okreće gradnji novih elektrana, a nuklearke, koliko god bile kontroverzne, sve su izvesniji način proizvodnje struje. Srpski političari već godinama pričaju o gradnji novih elektrana. To je pred svake izbore radio Milošević s „Đerdapom 3", kao i svi posle njega s „Buk Bijelom", „Kolubarom B", „Nikolom Teslom 3", hidroelektranama na Moravi, Drini. Srbija za četiri godine ostaje bez dovoljno struje. Tada nam ni nuklearka neće pomoći. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
17 Nov 2026 ekapija |