ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
17 Nov 2008 - danas Proizvodnja brojila za Srbiju i izvoz? 14 Nov 2008 - kWh Male HE, velika administracija 14 Nov 2008 - tanjug Drmno: Rekordna proizvodnja uglja 12 Nov 2008 - seebiz Uspostavljena burza struje SLO i SRB 10 Nov 2008 - b92 Nema pregovora o EPS-u 10 Nov 2008 - biznis Berza je pravi put do novih elektrana 10 Nov 2008 - 24 sata EPS će pružati internet usluge
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4845 do 4851 od ukupno 5592 vesti Srbija
|
14 Nov 2008 - kWh - Male HE, velika administracija Investitore obeshrabruju komplikovana procedura do dozvo la za gradnju i niska cena kilovatsata. Ako se od iduće godine u Srbiji uvedu subvencije za „ekološku“ struju, može se očekivati mnogo novih malih HE Proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora dobili su pre četiri godine, sa donošenjem Zako na o energetici Srbije, status povla šćenih proizvođača, što znači da su od tada stekli pravo prioriteta na organizovanom tržištu u odnosu na ostale proizvođače koji nude ener giju pod jednakim uslovima. Istim za konom regulisano je i njihovo pravo na subvencije, poreske, carinske i druge olakšice. Ovim su postavljeni zakonski osnovi da se realizuju cilje vi iz Strategije razvoja energetike Srbije do 2015. godine i pođe u susret stremljenjima Evropske unije da se do 2020. za 20 odsto uveća proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora. Takođe, to je okvir u kome treba ostvarivati obaveze koje je Srbija pre uzela potpisavši Ugovor o Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope. Zakoni u koliziji Okvir jeste, ali podsticaj očito nije. Zasad, u korišćenju obnovljivih izvora ništa se bitnije nije izmeni lo u proteklih pola veka. Sve je još u domenu dobrih namera i entuzijazma, kome mogu da se posvete dalekovidi zaljubljenici. Ovo se najbolje vidi na primeru malih hidroelektrana. Nema subvencija niti poreskih i carins kih olakšica, nema logističke pod rške za gradnju, niti organizacionih formi za podsticanje investitora, ali zato ima viška propisa, od kojih su neki u međusobnoj koliziji. Zato se do dozvola za gradnju i rad ovih elektrana stiže tek kada se savladaju mnoge i svakojake prepreke, za šta je potrebno najmanje godinu dana. Upućeni, međutim, kažu da je samo za pribavljanje neophodne dokumentacije za početak gradnje male hidroelektra ne potrebno i do godinu i po dana, i to ako postupak teče bez dodatnih zahte va administracije i ako se ide prema propisanom redosledu. U praksi, pak, ima i onih koji dozvolu čekaju po ne koliko godina, kao što je Dragan Ivko vić iz Žitorađe, čija je HE na Vrli tek letos počela da proizvodi električnu energiju. Šta je razlog tome? Na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike postavljena je informa cija o modelima izgradnje malih hid roelektrana, u kojoj je navedeno da su izgradnja ovih elektrana i obavljanje delatnosti proizvodnje električne energije u njima regulisani u više od 20 zakona i drugih propisa. Takođe, piše da razne saglasnosti, mišljenja i dozvole treba dobiti od petšest ministarstava i, dodatno, od lokalne samouprave. Oni koji su pokušali da naprave listu potrebne dokumentacije stigli su do 26 raznih papira. Kažu da toliko raznih dozvola i saglasnosti treba pribaviti za sve hidroelekt rane snage veće od jednog megavata, a samo dva dokumenta manje ako je obje kat snage ispod jednog megavata. Za ove mikrohidroelektrane nije potrebna energetska dozvola niti licenca za proizvodnju električne energije. Zašto ne na jednom mestu Milan Ćušić, glavni inženjer u Direkciji EPSa za strategiju i inves ticije, napominje da dužinu „hoda kroz administraciju“ treba uzeti uslovno, jer za svaki od dokumenata u određeno ministarstvo ili upravu ide se barem tri puta, tako da treba tri puta više vremena nego što se na osnovu spiska dokumenata može pretpostaviti. Tome su podjednako razlog, ističe on, kom plikovana procedura i razuđenost popisa. On smatra da bi najsvrsishod nije bilo da se donese poseban zakon o korišćenju obnovljivih izvora, kojim bi se obuhvatilo sve ovo mno štvo propisa. U vezi sa izjavama iz Ministarstva rudarstva i energetike da se ubrzano pripremaju propisi za uvođenje subvencija za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, on kaže da bi subvencije i po reske olakšice sigurno povećale in teresovanje investitora za ulaganje u obnovljive izvore, ali naglašava da ni sada ograničenje profita (sa aktuelnim cenama kilovatsata iz ob novljivih izvora) nije glavna kočnica ulaganja u ovoj oblasti. Problem predstavljaju razuđe ni propisi, institucionalna neiz građenost i, naročito, pomanjkanje odgovarajućih jasnih smernica. Zakon o planiranju i izgradnji, na primer, prosto generiše teškoće u realiza ciji i najefektivnijihinvesticija. U ovom zakonu, na primer, uopšte se ne pominju revitalizacija i moder nizacija energetskih objekata. Otuda svaka modernizacija male HE mora da se podvede pod rekonstrukciju, iz čega onda proizlaze dodatne teškoće. Što se privatnih investitora tiče, oni, po slovu ovog zakona, za malu HE do jednog megavata akta o urbanistič kim i energetskim uslovima treba da dobiju od lokalne samouprave, jer je zakonodavac pretpostavio da svaka opština ima plan razvoja energetike, a to je u većini opština buduće vre me – kaže Ćušić. Dragan Rapajić, šef Službe za male hidroelektrane u PD „Jugoistok“ u Nišu navodi primer opština na jugu Srbije, koje su se snašle tako što od EPSovih distribucija traže da de finišu elektroenergetske uslove za gradnju male HE kad god se neko pojavi sa takvim zahtevom za dozvolu. On na vodi da je samo od početka ove godine „Jugoistok“, odnosno služba kojoj je na čelu, izdala osamnaest takvih dokume nata potencijalnim investitorima. Prema njegovom mišljenju, već i sam ovaj podatak svedoči o velikom inte resovanju privatnika za izgradnju ma lih generatora na vodotokovima, ali kaže da od ideje do realizacije ima toliko teškoća zbog kojih deo inves titora odustane i novac uloži u neki drugi projekat. Zastareli katastar Što se planova izgradnje malih HE na vodotokovima u Srbiji tiče, i dalje je relevantan „Katastar malih hid roelektrana“, koji je još 1987. godine sačinio „Energoprojekt“. Prema ovom dokumentu, moglo bi da se izgradi oko 900 malih HE, snage od 90 kilovata do 8,5 megavata, što bi ukupno bilo oko 450 megavata instalisane snage. Sve te male HE godišnje bi proizvodile oko 1,6 milijardi kilovatsati. Stručnjaci kažu da to nije dovoljno da se pokrije manjak u elektroenergetskom bilansu Srbije, ni tekućem, ni budućem, ali jes te respektabilno sa aspekta zaštite životne sredine i proizvodnje elekt rične energije na mestu potrošnje. Po ređenja radi, to je oko pet odsto ukupne količine električne energije koju je EPS proizveo prošle godine u svojim termo i hidro elektranama. Danas je pitanje koliko „Katastar“ odgovara stvarnim uslovima na tere nu, jer se u proteklih više od dvadeset godina mnogo šta izmenilo. Neki po toci su presušili, drugi se uvećali. Prema tome, neophodne su nove studije o isplativosti ulaganja na određenim lokacijama, a upućeni kažu da je i to jedan od razloga što je najkompliko vanije dobiti vodoprivrednu saglas nost. U pomenutoj studiji o modelima izgradnje malih HE navodi se, recimo, da je za ovu saglasnost potrebno sedam različitih izveštaja i planova, pa i prikaz postojećeg i planiranog re žima voda. I ne samo to! Uz tih sedam dokumenata, prilažu se i saglasnos ti Ministarstva zdravlja i Minis tarstva nauke i životne sredine. Tek kada se sve to složi, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodopri vrede prihvata zahtev na razmatranje, koje potraje i po nekoliko meseci. EPS i proizvodi i kupuje „ekološku“ struju Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije, po prirodi svoje delatnosti, malim HE bavi se po dva osnova. Prvi je taj što EPS, odnosno njegova pri vredna društva, u svom sastavu imaju dvadeset malih hidroelektrana. Drugi osnov je kupovina električne energije proizvedene u malim HE pri vatnih vlasnika. U Direkciji EPSa za distribuciju električne energije prošlog meseca pripremljen je Pred log programa mera za revitalizaciju malih HE u vlasništvu EPSa. Njego vi autori su Dragan Ilić, savetnik direktora i Milan Mirosavljević, direktor sektora u ovoj direkciji, a cilj je, kako su naveli, da se utvrde prioriteti u osposobljavanju malih HE za veću proizvodnju. U radnom stanju je kaže Ilić de vetnaest malih hidroelektrana EPSa. Njihova ukupna instalisana snaga je 20,4 megavata, a prošle godine one su proizvele oko 40 miliona kilovat sati. Za iduću godinu planirano je da njihova ukupna proizvodnja dostigne 54 miliona kWh. Da bi se to ostvari lo, u nekima od njih većtokom iduće godine obaviće se najneophodniji ra dovi, a u 2010. planiramo ozbiljnije rekonstrukcije. Samo u 2009. godini, prema investicionom planu EPSa, u oporavak malih HE biće uloženo oko 84 miliona dinara. Na pitanje novinara zašto ne radi HE „Moravica“ u Ivanjici, Ilić je rekao da je njen rad zabranila građe vinska inspekcija zbog opasnosti od urušavanja brane, te da je od planira nih investicionih sredstva EPSa za male HE u idućoj godini najveći deo namenjen upravo saniranju ove brane. Mirosavljević ističe da EPS tre ba da nastavi svoju misiju lučonoše u korišćenju energije vodotoka za proizvodnju električne energije i da u tom pogledu bude inspirator svima koji žele da ulažu u korišćenje ob novljivih izvora. Nažalost, protek lih godina bilo je prioritetno da se revitalizuju velike elektrane, tako da su male HE više održavane entu zijazmom zaposlenih nego investi cionim ulaganjima. On kaže da će en tuzijazam biti potreban sve dok cena proizvedenog kilovatsata u malim HE ne postane određujući stimulativni faktor. Mirosavljević navodi da su troškovi proizvodnje u ovim malim veći nego u velikim elektranama i ističe da veće korišćenje obnovlji vih izvora ima prevashodni ekološ ki, a manje ekonomski cilj. Na pitanje koliko EPS plaća kilo vatsat proizvođačima koji su priklju čeni na sistem, Mirosavljević kaže da se primenjuje preporuka Ministarstva rudarstva i energetike iz 2003. godine, prema kojoj se obračunava cena elekt rične energije za jednotarifnog pot rošača u „zelenoj“ zoni, umanjena za 15 odsto na ime troškova distribucije. Investitori bez podrške Bojan Lazarević, direktor Dis tribucije Trstenik i predsednik Stručnog tima za male HE u PD „Elekt rosrbija“ veruje da će nove cene „eko loškog“ kilovatsata, koje se najavljuju za iduću godinu označiti prekretni cu u korišćenju obnovljivih izvora. On kaže da se među potencijalnim in vestitorima već spekuliše o evrops kim cenama ove energije, koje će, ako zaista budu takve, dobro doći i „Elek trosrbiji“. Bio bi to, prema njegovim rečima, pravi podsticaj za revita lizaciju svih malih HE, a „Elektrosr bija“ ih ima devet. Lazarević i Rapajić, sa iskust vom neposrednog rada na terenu, dele uverenje da je podjednako važno da se pojednostavi procedura za dobijanje dozvole za gradnju, kao i da se makar na regionalnom nivou, ako ne može na opštinskom, institucionalizuje neki oblik logističke podrške budućim investitorima. Pri tome, Rapajić kaže da Služba za male HE u „Jugoistoku“ (a, prema saznanju novinara, „Jugoistok“ je jedino PD u EPSu koje ima takvu služ bu) drži širom otvorena vrata za sve koji se interesuju za izgradnju malih HE. Ni jedan od naših sagovornika nije mogao da nam odgovori na pitanje da li postoji udruženje ili možda neki oblik akcionarnog društva privatnih vlasnika malih HE. Svaki je rekao da nije čuo da tako nešto postoji u bilo kom delu Srbije. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
17 Nov 2026 ekapija |