elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

2 Dec 2008 - vnovosti
Lepo vreme štedi struju

2 Dec 2008 - beta
Srbija mora da ima strateški cilj u ener

1 Dec 2008 - press
POČELE RESTRIKCIJE

30 Nov 2008 - emportal
Racionalna potrošnja i OIE donose uštedu

27 Nov 2008 - rts
Međunarodni sajam energetike

27 Nov 2008 - rts
Ugovor o dodeli 100 stipendija

26 Nov 2008 - beta
EPS pravi plan nabavke strujomera do 201

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4824 do 4830 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


30 Nov 2008 - emportal - Racionalna potrošnja i OIE donose uštedu

Srbija spada u red energetski srednje razvijenih zemalja jer iz uvoza podmiruje 40 odsto svojih potreba za energijom. To, naravno, ne znači da je naša zemlja veliki proizvođačenergije većda srpska privreda još nije na takvom nivou razvoja da bi joj bile potrebne veće količine energenata.
Jedan od argumenata koji govori u prilog tome da Srbija ne raspolaže velikim proizvodnim kapacitetima jeste i podatak o instalisanoj snazi električne energije koja iznosi 7,1 gigavat-sati, a osnovni uslov za smanjenje energetske zavisnosti naše zemlje od uvoza jeste poboljšanje energetske efikasnosti i razvoj obnovljivih izvora energije - kaže za Danas Dušan Vasiljević, direktor Sektora za ekonomska pitanja i zaštitu životne sredine pri kancelariji OEBS u Beogradu i jedan od panelista na konferenciji „Postnaftna ekonomija - zašto, kako i kada?“ koju u ponedeljak, 1. decembra, organizuje naš list u beogradskom hotelu Hajat.
Naš sagovornik ističe da su energetski nezavisne samo one zemlje koje su veliki proizvođači energenata, kao što je slučaj sa naftom bogatim Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Saudijskom Arabijom. S druge strane postoje i ekonomski razvijene zemlje, poput Japana, koje su zavisne od uvoza energenata, međutim zahvaljujući snažnoj privredi Japan može bez problema da kupuje nedostajuće količine energije po tržišnim cenama.
Prema rečima Bojana Kovačića, v.d. direktora Agencije za energetsku efikasnost najveći potencijali u oblasti obnovljivih izvora energije su biomasa i male hidroelektrane, mada ne treba zanemariti ni energiju vetra.
- Za grejanje je interesantna geotermalna energija, dok potencijal proizvodnje biogasa nije u dovoljnoj meri istražen. Za veći zamah u korišćenju obnovljivih izvora energije potrebno je uvesti odgovarajuće subvencije ili finansijske olakšice. Zakon o energetici predviđa kategorije povlašćenih proizvođača električne, odnosno toplotne energije koji u procesu proizvodnje koriste OIE, a koji imaju pravo na subvencije, poreske, carinske i druge olakšice. Predlog podzakonske regulative koja treba da definiše kriterijume za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije u procesu je pripremanja i očekuje se da bude usvojen do polovine sledeće godine. Definisanje uslova za sticanje statusa povlašćenog proizvođača toplotne energije spada u nadležnost lokalne samouprave koja često nema potrebnih ljudskih kapaciteta da ove kriterijume definiše - ističe Kovačić.
Naš sagovrnik dodaje da bi Srbija u narednih desetak godina na polju energetske efikasnosti mogla da se približi razvijenim zemljama, ali samo ukoliko se primene odgovarajuće mere i ako bude veće podrške države. U tom slučaju samo u industriji bi moglo da se na utrošenoj energiji uštedi 60 do 70 miliona dolara godišnje, tvrdi Kovačić. On naglašava da će za realizaciju tog cilja biti potrebno usaglašeno dejstvo niza državnih organa, od Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva finansija, Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja do Agencija za energetsku efikasnost i energetiku.
- U suštini, Srbija ne troši puno energije ukupno, ali ostaje problem efikasnosti, koja se meri energetskim intenzitetom ili specifičnom potrošnjom energije po jedinici nove vrednosti. U građevinarstvu je potencijal za uštedu 30 odsto. Pre svega se to odnosi na oblast grejanja jer ono u ukupnim troškovima učestvuje sa 60 odsto, dok 30 odsto otpada na električne uređaje u domaćinstvu. Kod javnog uličnog osvetljenja, moguća ušteda je oko 40 odsto. Kod daljinskog grejanja moglo bi da se uštedi oko 15 odsto, primenom energetski efikasnijih instalacija, kao što su kotlovi, radijatorski termostatski ventili, ne računajući uštede koje bi se mogle dobiti poboljšanjem izolacije i stolarije zgrade. Energetska efikasnost je veoma bitna i za preduzeća jer je moguće smanjiti cenu finalnog proizvoda ako se smanje troškovi energije. Oni mogu da sa čak 20 do 25 procenata učestvuju u finalnom proizvodu. Ako se troškovi energije smanje za 10 odsto, ukupni troškovi su smanjeni za dva odsto, odnosno za toliko će se povećati profit - zaključuje Kovačić.
Rasipanje energije
Bojan Kovačić, v.d. direktora Agencije za energetsku efikasnost podseća da je Strategijom razvoja energetike predviđeno postavljanje 8.000 kvadratnih metara solarnih panela za proizvodnju sanitarne tople vode sa subvencijom na nivou od 20 odsto investicionih sredstava. - U odnosu na zemlje Evropske unije i druge razvijene države u svetu Srbija troši čak tri puta manje energije po stanovniku. I mada je to delimično posledica slabijeg industrijskog razvoja, može se ipak reći da je potrošnja energije neracionalna, odnosno njen intenzitet je čak šest puta veći nego u zemljama Evropske unije. Kada je rečo stanogradnji u našoj zemlji se troši više od 150 kilovat-sati po kvadratnom metru godišnje, a u EU nešto više od 100. Naša industrija, takođe, troši tri puta više energije od svetskog proseka. Ne treba zanemariti i velike gubitke u transformacijama i transportu energije - ističe Bojan Kovačić, v.d. direktora Agencije za energetsku efikasnost.