elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

10 Dec 2008 - beta
TENT A ispunio plan proizvodnje

9 Dec 2008 - fonet
BLOK TENT A-4 PREBACIO REKORD

6 Dec 2008 - vnovosti
Bez uvoza kilovata

3 Dec 2008 - beta
Država će garantovati cenu struje iz OIE

3 Dec 2008 - beta
TENT vratio blok 6 na EE mrezu

3 Dec 2008 - politika
Zapostavljeno osvetljenje u srpskim grad

2 Dec 2008 - beta
Međunarodni seminar - Drvna biomasa

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4817 do 4823 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


3 Dec 2008 - politika - Zapostavljeno osvetljenje u srpskim grad

Poslednjih godina urbanom osvetljenju srpskih gradova posvećuje se sve veća pažnja. Nedavno je održana manifestacija „Beograd svetlosti”, čiji je glavni deo predstavljala radionica na temu „Svetlosni identitet Beograda”. Na završnu panel diskusiju bila je pozvana i dr Lidija Đokić, vanredni profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, koja se nije složila s generalnim stavom da treba težiti urbanom osvetljenju niskog intenziteta, jer ga ne prihvata kao opštevažeći princip.
Osvrnuvši se na mišljenje da je osvetljenje hrama Svetog Save prevelikog intenziteta, u razgovoru za „Politiku” Đokićeva ističe da hram Svetog Save predstavlja jedan od najvažnijih gradskih repera i da to, zbog mogućnosti panoramskog sagledavanja, delom opravdava intenzivno osvetljenje hrama. Ona primećuje da su kontrasti prejaki i da je glavna kupola nedovoljno osvetljena.
„Kao primer uspelog osvetljenja izdvajam crkvu Svetog Marka u Beogradu”, kaže Lidija Đokić. Ona ističe da je reč o objektu kod koga je osvetljenjem postignut atraktivniji izgled u noćnim nego u dnevnim uslovima. Kod ovog objekta je učvršćena uloga gradskog repera, i to kako u uličnoj vizuri, tako i u panoramskom sagledavanju grada. Postignut je izuzetan kvalitet sa aspekta boje svetlosti, prezentacije kolorita fasade i isticanja hijerarhije vrednosti elemenata i detalja.
Đokićeva ističe da ulično osvetljenje dominantno utiče na utisak o gradskom ambijentu. U uličnom osvetljenju preovlađuju energetski efikasne i dugotrajne natrijumove sijalice visokog pritiska, koje, nažalost, poseduju i ozbiljan nedostatak: u njihovom spektru preovladava žuta boja, a karakteriše ih i loša reprodukcija boja, zbog čega kreiraju neprivlačan ambijent. Zbog toga se poslednjih godina parkovi, šetališta i druge pešačke zone osvetljavaju pomoću metal-halogenih izvora koji emituju svetlost bele boje i obezbeđuju veoma dobru reprodukciju boja (upotrebljeni su na platou kod hrama Svetog Save, u parku Ćirila i Metodija kod Vukovog spomenika, na Kalemegdanu...).
I u drugim gradovima Srbije radi se na tome da se osvetljenjem postigne veći kvalitet urbanog ambijenta. U Novom Sadu je veći deo užeg gradskog jezgra osvetljen belom svetlošću veoma dobre reprodukcije boja. Profesorka je prijatno iznenađena osvetljenjem Muzeja grada u Dunavskoj ulici, koje odgovara značaju, veličini, lokaciji i neposrednom okruženju objekta. Ističe i osvetljenje Petrovaradinske tvrđave, izvedeno pomoću svetlosti bele boje, koje je adekvatno istaklo površinu zida i prostor između tvrđave i reke (nasuprot ovome, Kalemegdanska tvrđava u Beogradu osvetljena je žutom svetlošću velikog intenziteta, koja stvara prejake kontraste, tako da kvalitet površine zida ne dolazi do izražaja). Za osvetljenje Varadinskog mosta primenjena je najsavremenija tehnologija dinamičnog LEDosvetljenja. Đokićeva smatra da ovo svetlosno rešenje, iako ga odlikuju jaki kontrasti, potvrđuje inicijativu grada da napreduje u ovoj oblasti.
„U Sremskoj Mitrovici, Zrenjaninu, a posebno u Šapcu, urađene su rekonstrukcije osvetljenja pešačkih zona u kojima su sada primenjeni adekvatni izvori svetlosti. U Nišu je osvetljeno više značajnih objekata, kao što su Tvrđava i zgrada pozorišta, ali je, nažalost, njihovo osvetljenje iz perioda kada su natrijumovi izvori svetlosti masovno primenjivani za spoljno osvetljenje objekata. Grad Niš sigurno zaslužuje bolje osvetljenje“, ističe Đokićeva.
Na pitanje kako noćni izgled naših gradova može da se učini privlačnijim, Đokićeva kaže da je potrebno što više bele svetlosti odlične reprodukcije boja. Potrebno je i što više timskog rada prilikom izrade projekata urbanog osvetljenja. Obavezne su i probe na licu mesta, njeno iskustvo pokazuje da projektant ne može da se osloni samo na kompjuterske simulacije.
Ona posebno naglašava potrebu za kvalitetnim održavanjem izvedenih instalacija urbanog osvetljenja. „Jednom kada se investira u osvetljenje, zaboravlja se da izvori svetlosti imaju ograničen vek trajanja. Kod spoljnog osvetljenja je izuzetno važno zameniti pregorele izvore svetlosti, jer oni u velikoj meri degradiraju izgled objekta. Drastični primeri su osvetljenje zgrade Ministarstva finansija u Beogradu, kao i osvetljenje Gradske kuće i Sinagoge u Novom Sadu”, konstatuje Lidija Đokić.