ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
14 Dec 2008 - kWh HE na Drini pod hitno 14 Dec 2008 - energoportal Ključan položaj Srbije za prenos e.energ 14 Dec 2008 - kWh “Stend baj” rasipnici 12 Dec 2008 - b92 Potencijal energije vetra 12 Dec 2008 - tanjug Smanjena proizvodnja i potražnja kablova 12 Dec 2008 - beta Moramo da ulažemo u OIE 11 Dec 2008 - pmagazin Studija opravdanosti za izgradnju VE
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4810 do 4816 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
14 Dec 2008 - kWh - HE na Drini pod hitno Institut „Jaroslav Černi“ s „Energoprojektom“ okončava idejno rešenje za HE „Buk Bijela“, što je u funkciji osnivanja zajedničkog preduzeća EPSa sa Elektroprivredom Republike Srp ske za gradnju ovog objekta Najvažniji hidroenergetski re sursi u Srbiji su u dobroj meri već iskorišćeni, a najatraktivniji kapaciteti sada se nalaze u našem neposrednom komšiluku ili na za jedničkom vodotoku. Drinski sliv je sasvim sigurno najinteresantniji neiskorišćeni hidropotencijal, ali ga Srbija nema samostalno. Mada to ne spada direktno u hidropotencijal Srbije, mora se reći da je trenutno najatraktivnija gornja Drina, na teri toriji Republike Srpske. Ako bi EPS sa već izgrađenim objektima na Drini sve to kompleti rao sa novim hidroelektranama „Buk Bijela“, „Foča“, „Paunce“ i možda još nekim na Sutjesci i Ćehotini, moglo bi da se kaže da bi EPS bio izuzetno elektroprivredno preduzeće re kao nam je na početku razgovora za list „kWh“ dr Dejan Divac, direktor Zavoda za brane i hidroenergetiku, rudnike i saobraćajnice, Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“. On napominje, da od HE „Pirot“ (Zavoj) , znači već više od dve i po decenije, u Srbiji nije podignuta nijedna hid roelektrana, a da se sada kao glavno postavlja pitanje izgradnje „velike“ ili „male“ HE „Buk Bijela“, zbog izlas ka Crne Gore iz ovog projekta. Nema više šta da se čeka Naš institut s „Energoprojektom“ trenutno radi na idejnom rešenju ovog objekta za račun EPSa, a to je u funkciji osnivanja zajedničkog preduzeća sa Elektroprivredom Republike Srpske (ERS). To će ubrzo biti završeno pa će se zajedničko preduzeće registrovati. Čak i da nema velike „Buk Bijele“, sve su to profitne elektrane i bez ikak ve sumnje treba ih graditi. Razume se bilo bi dobro na svaki način nastojati da Crnogorci odustanu od svog izlas ka iz projekta, navodno zbog zaštite kanjona Tare. Svakome ko se u ovo iole razume jasno je da HE „Buk Bije la“ (visoka) uopšte ne bi zalazila u nacionalni park niti ugrožavala kanjon Tare. To nema nikakve veze i neverovatno je da se o tome uopšte razgovara. Crnogorska vlast dobro zna da bi ova elektrana bila sigu ran izvor energije za rešavanje tamošnjih veoma rastućih struj nih deficita. Ali, izgleda da je ta vlast sada talac sopstvenih odluka i određenih partijskih kompromi sa koji su joj bili potrebni u vreme udaljavanja od Srbije odnosno SRJ. Međutim, sada, kada je učvrstila pozicije, mogla bi ponovo da raz motri celu ovu situaciju, pa umesto ondašnje deklaracije izglasa dru gu u korist zajedničke gradnje „Buk Bijele“ sa Srbijom i Republikom Srpskom kaže dr Divac, dodajući da će se ipak i dalje raditi kako bi se što pre došlo i do dokumentacije za HE „Buk Bijela“ (niska). Šteta je svakako graditi „nisku“ snage oko 120 umesto „visoke“ snage oko 450 megavata, koja spada u najatraktivnije hidroenerget ske projekte, ali, ako se mora, ići će se i na tu varijantu, jer jasno je da nema više šta da se čeka. Na Drini je, kako kažu stručnjaci iz ovog instituta, najisplativije i najlakše graditi i ne bi bilo pro blema sa eksproprijacijom. Pored, recimo, niske „Buk Bijele“, nizvodno bi se gradila HE „Foča“ snage 50 do 55 megavata, HE „Paunci“ do 55 megavata, HE „Sutjeska“ 25 do 30 megavata, HE „Će hotina“ 40 do 50 megavata, a na Limu bi mogla da se gradi i HE „Mrsovo“ snage oko 50 megavata. Srednja Drina je takođe vrlo is plativa, ali je reč o graničnom vodo toku; pravna procedura je mnogo kom plikovanija, a ima i dosta problema sa eksproprijacijom. Međutim, tu bi mogle da se grade moćne hidroelekt rane Rogačica, Tegare i Dubrave, koje bi zajedno mogle da imaju snagu od oko 365 megavata, s ukupnom godišnjom proizvodnjom od oko 1,2 milijarde kilovatčasova. Njihova gradnja, pre ma gruboj proceni, stajala bi oko 650 miliona evra. Posle srednje, donja Drina bi takođe mogla da bude za nimljiva, ali treba imati u vidu da je to ravničarski predeo i bilo bi pro blema sa interakcijom sa podzemnim vodama, kao i drugim nepovoljnosti ma, koje se javljaju u ravnici. Bilo bi to značajno, ako bi se spregnulo u me gaprojekat: energetika, navodnjavanje i visokaeksploatacija šljunka. Ipak, ima lakših stvari, koje pre treba ra diti, naročito u Republici Srpskoj gde ima i drugih dobrih mogućnosti i zanimljivih hidroenergetskih in vesticija, ali posle Drine. Na pri mer, sliv Drine ima dvostruko veći protok nego sliv Morave, iako je ovaj drugi duplo veći. Može da se kaže da je Drina četiri puta vodnija i nalazi se na planinskom području, dok u slivu Morave ima naselja, industrije i znatna su zagađenja, tako da tu imamo dosta velika og raničenja kada je gradnja u pitanju napominje naš sagovornik. Šansa i za mini hidroelektrane Dr Divac objašnjava da i na ostalim većim rekama u Srbiji (Ibar, Nišava, Lim, moravske i drinske pritoke...) postoje poten cijali za gradnju hidroelektrana, ali da to nisu objekti ranga onih, koji se mogu podići na Drini. Tu su i mini hidroelektrane (po zakonu do 10 megavata). Proizvodnju u malim hidro elektranama država bi trebalo da subvencioniše i morale bi da imaju povlašćenu cenu kilovatčasa. Ovo bi precizno trebalo uskoro da se razjasni podzakonskim aktima. Potreb na su pravna poboljšanja i olakšanja zakonske procedure, jer investitori sada imaju velike probleme da počnu gradnju i zato slabi njihova zaintere sovanost. Investitoru je teško da sam izuči sliv neke reke, dođe do hidro loških informacija, informacija o stanju na terenu i uoči sve probleme koji tu postoje, da bi na kraju došao do zaključa da na određenom mestu nije pa metno graditi elektranu! Mi već dugo zagovaramo potrebu da država izradi master plan za iskorišćenje preosta log hidroenergetskog potencijala, da se vidi koje su lokacije i vodotokovi nesporni sa aspekta davanja koncesije ili dozvole da se tu podigne hidro elektrana. Zato sada i imamo rezultat da niko ništa ne gradi, iako zakon to već nekoliko godina dopušta. Nadlež nosti su sada podeljene na nekoliko ministarstava i postoji očigledna potreba za nekim koordinacionim te lom, da svi učestvuju u određivanju lo kacija, koje će se potom dati na tender. Moram da kažem da smo na tom polju poslednji u regionu. Doduše, postoji jedan katastar, koji je rađen za račun elektroprivrede pre tri decenije i svi se na njega pozivaju. Međutim, to je sasvim zastarelo i od nekih osamsto do hiljadu lokacija za gradnju elektra na, o kojima se ranije govorilo, dobro je ako može da se iskoristi i trećina kaže dr Divac. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |