elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

19 Jan 2009 - kWh
Nove elektrane, novi MW

19 Jan 2009 - blic
Cena struje u Srbiji mora da se menja

19 Jan 2009 - dnevnik
Bez NE ostajemo energetski kilavi?

19 Jan 2009 - rts
En. efikasnost smanjuje uvoznu zavisnost

18 Jan 2008 - danas
Srbija gradi dve elektrane

18 Jan 2008 - politika
Zaleđeni đerdapski kilovati

18 Jan 2009 - beta
Potrošnja struje u padu

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4768 do 4774 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


19 Jan 2009 - dnevnik - Bez NE ostajemo energetski kilavi?

Gasna kriza i gotovo prava energetska katastrofa s kojom su se, zbog spora Rusije i Ukrajine, suočile mnoge evropske i balkanske zemlje, ponovo su pokrenule priče o blagodetima nuklearne energije. Sve je više zemalja koje ozbiljno razmišljaju o aktiviranju nuklearnih reaktora ili pak o izgradnji novih atomskih centrala. Velika Britanija, Slovačka, Bugarska, SAD, Japan, Indija... samo su neke od država koje smatraju da će im proizvodnja energije iz atomskih reaktora obezbediti sigurnost i energetsku nezavisnost.
Mada su pre dvadesetak godina bile anatemisane i proglašene kao najlošije energetsko rešenje, sada sve više državnika i energet-skih stručnjaka otvoreno govori o renesansi nuklearnih elektrana. Iako se vode oštre polemike o tome da li se izgradnjom novih nuklear-nih centrala rešava energetska sigurnost ili one predstavljaju ozbilj-nu ekološku pretnju, širom planete – polako ali sigurno – niču novi reaktori. Komisija Evropske unije objavila je izveštaj koji predlaže da se Evropa u budućnosti orijentiše na atomske centrale, ne samo zato što one «najmanje zagađuju okolinu već i zato što omogućavaju nezavisnost od isporuka gasa iz Rusije i nafte s Bliskog istoka.
U izveštaju o energetskoj politici naglašava se da samo 14 odsto energije koja se potroši u EU potiče od «atoma» i da nuklearke proizvode 18 odsto evropske električne enrgije. Komisija kaže da je cilj da EU do 2020. godine troši 20 odsto energije iz nuklearnih izvora. Iz zaključaka izveštaja proizlazi da će se potrošnja energije do 2020. godine udvostručiti, da će proizvodnja nafte posle 2025. opasti, a ugalj će ponovo postati važan izvor energije i njegova će cena znatno skočiti. Od 2020. godine sve češće će se pribegavati energiji iz obnovljivih izvora i nuklearki, a od 2030. godine ovi izvori «biće u masovnoj upotrebi». Komisija predviđa da će 2050. godine 33 odsto energije poticati iz nuklearnih izvora, 20 odsto iz nafte, 20 odsto iz prirodnog gasa, 20 odsto iz obnovljivih izvora energije i oko šest odsto iz uglja.
Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u svetu je operativno 443 reaktora i oni svojom proizvodnjom pokrivaju preko16 odsto planetarnih potreba za električnom energijom. Najviše ih ima u SAD (110), zatim u Francuskoj (59), na teritoriji bivšeg SSSR-a ima ih 46, u Japanu 54, Južnoj Koreji 21, Kanadi 17, koliko ima i u Nemačkoj. Kao poređenje, ukupna svetska instalisana snaga nuklearnih centrala dovoljna je da potpuno zadovolji potrošnju električne energije gotovo 50 država velikih kao Srbija. U svetu se trenutno gradi tridesetak reaktora novih atomskih elektrana, a za više od 60 doneti su planovi i odluke o gradnji. U SAD je prošao 20-godišnji moratorijum kada nuklearke nisu smele biti ni u planovima, a američka Nuklearna kontrolna komisija (NRC) očekuje oko 15 zahteva za gradnju novih nuklearnih reaktora na sedam različitih lokacija. Rusija planira da do 2030. godine izgradi 42 nuklearna reaktora iz kojih će se dobijati električna energija, a slične planove ima i Kina. Kada se na Internetu prostudiraju strane Svetske nuklearne asocijacije, kojom su obuhvaćeni svi prozvođači atomske energije, ispada da će do 2050. godine trećina novih reaktora biti postavljena u Kini, 24 u Južnoj Americi i 21 u SAD. Ukupno, 2050. godine biće 700 nuklearnih reaktora u svetu!
I našu zemlju okružuju nuklearke: ima ih u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumuniji i Sloveniji. Iz susedne Hrvatske se čuju nezvanič-ne najave da će narednih godina početi izgradnja jedne nuklearne elek-trane – za sada još nije rečeno koje vrste i snage – a spominju se lokacije na Jadranu ili na Dunavu. Iako u Srbiji važi moratorijum na izgradnju nuklearki, sve više se govori o ovoj opciji. Svojevremeno je inicijativa Božidara Đelića da se preispita mogućnost izgradnje nu-klearne elektrane u našoj zemlji izazvala različite reakcije. Narav-no, takvom projektu protive se ekološke oprganizacije, dok ga podrža-va deo stručne javnosti. Nedavno je i aktuelni ministar rudarstva i energetike u Vladi Srbije Petar Škundrić rekao da gradnja nuklearki u Srbiji ne bi trebalo da bude tabu-tema i da takvo pitanje treba da bude tretirano kao i sva druga u energetici.
– Bez obzira na to što postoji zabrana gradnje nuklearnih centrala u Srbiji do 2015. godine, ne postoji zabrana da se naučne institucije bave tim pitanjem i procenama da li Srbiji treba nuklearka – rekao je Škundrić, i dodao da atomska centrala svakako neće biti izgrađena u narednih 12 godina, koliko treba od odluke do izgradnje.