elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

19 Jan 2009 - kWh
Nove elektrane, novi MW

19 Jan 2009 - blic
Cena struje u Srbiji mora da se menja

19 Jan 2009 - dnevnik
Bez NE ostajemo energetski kilavi?

19 Jan 2009 - rts
En. efikasnost smanjuje uvoznu zavisnost

18 Jan 2008 - danas
Srbija gradi dve elektrane

18 Jan 2008 - politika
Zaleđeni đerdapski kilovati

18 Jan 2009 - beta
Potrošnja struje u padu

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4768 do 4774 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


18 Jan 2008 - politika - Zaleđeni đerdapski kilovati

Kladovo – Energetičarima Kladova baš je krivo što ovdašnja hidroelektrana „Đerdap 1“, koja Srbiji u normalnim uslovima, već tri i po decenije, isporučuje četvrtinu ili petinu ukupne struje, ovih dana radi tek sa nešto više od trećine projektovane snage. Krivo je tome hladno vreme, bez padavina, koje je okovalo dotok vode Dunavom u đerdapsku akumulaciju. Otuda već danima, pri dotoku od 3300 kubnih metara u sekundi (gotovo dvostruko manje nego u decembru minule godine) šest agregata naše najveće hidroelektrane ne proizvodi više od 11 miliona kilovat-časova struje. A kada je Dunav izdašniji (između devet i 12 hiljada kubika u sekundi) „Đerdap1“ dnevno energetskom sistemu Srbije isporuči i do 26 miliona kilovat-sati.
– Kamo sreće da je dotok veći, bio bi mnogo sigurniji ceo energetski sistem u Srbiji, ali, nažalost, vreme nam baš ne ide naruku, kaže Petar Grekulović, zamenik direktora kladovske elektrane. – Nema izgleda ni da će se hidrološke prilike uskoro popraviti jer meteorolozi za naredne dane predviđaju još i blag pad dotoka. To nas prilično rastužuje. Imamo jedan od najsuvljih i najhladnijih januara na Đerdapu, počev od 1972.godine, kada je hidroelektrana i zvanično puštena u rad.
Srećna je okolnost, kažu kladovski energetičari, što je svih šest agregata našeg dela elektrane remontovano na vreme i što se baš svaka kap vode pretvara u dragocenu energiju. Bilo bi dobro da se vreme poboljša i zagreje pokretne sante leda i zaleđene rukavce u celom toku Dunava. Tada bi bilo i više vode i više preko potrebnih đerdapskih kilovata. I to baš sada kada je hladnije od višegodišnjeg proseka i kada nema dovoljno drugih energenata, posebno „blokiranog“ ruskog gasa.
Istina, možda bi naši energetičari mogli malo i da odliju đerdapsku akumulaciju, da puste koji milion kubika vode više na turbine našeg dela elektrane, ali to nije dozvoljeno. Nije dozvoljeno potpisanim međudržavnim ugovorom sa Rumunijom. Propisano je da nivo vode kod ušća Nere ne sme da padne ispod 70 metara.
Ali, ako je za utehu, dešavalo se više puta da januar i februar budu i obilatiji vodom i da Đerdap daje i dvostruko više struje nego sada. Dešavalo se i da „Đerdap 1“ svoj godišnji plan od 5,5 milijardi kilovat-sati ispuni ponekad i sredinom oktobra. Ali, predviđa se da će dotok u ponedeljak opasti na 3150 kubnih metara u sekundi.
Grekulović navodi da se godišnji planovi proizvodnje na „Đerdapu 1“ ne prave proizvoljno, već na osnovu stogodišnjeg proseka dunavskog protoka u njegovom đerdapskom sektoru. Zato se i planira godišnja proizvodnja od 5,5 do šest milijardi kilovat-časova struje. Prošle godine, zbog suše, na „Đerdapu 1“ proizvedeno je 5,2 milijardi, a ove godine na ovoj elektrani se nadaju proizvodnji od 5,7 milijardi kilovat-sati.