ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
11 Feb 2009 - rtv EPS i EPRS grade četiri HE 11 Feb 2009 - beta Sporazum o rekonstrukciji Đerdapa 10 Feb 2009 - danas Dobre vesti za srpsku energetiku 9 Feb 2009 - politika Farma od 250 vetrenjača kao „Kostolac“ 9 Feb 2009 - yellowcab 13. februar - Evropski dan uštede energi 8 Feb 2009 - blic Brojila „progutaju“ struju iz Kostolca 8 Feb 2009 - blic Nove elektrane za 20.000 radnih mesta
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4733 do 4739 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
10 Feb 2009 - danas - Dobre vesti za srpsku energetiku U gotovo svim dosadašnjim pogledima na energetiku koje sam davao na stranicama dodatka Biznis bio sam manje ili više kritičan prema potezima koje je povlačila Vlada u domenu energetike, a posebno na polju zakonske regulative, obnovljivih izvora energije i privlačenja stranih investicija u energetski sektor. Na moju veliku radost, a uveren sam i na radost čitave stručne javnosti i građana, poslednjih dana se dosta toga menja. Da li nas je prodrmala gasna kriza i pomogla da se vratimo na ispravan put ili su se stvari jednostavno „skockale“ nakon stotinak dana uhodavanja, ali Ministarstvo energetike je ovih dana ne samo najaktivniji deo Vlade, veći najprogresivniji. Da krenemo hronološki. Najpre su za Svetog Jovana investitori pozvani da do 20. marta EPS-u dostave pisma o zainteresovanosti za izgradnju dva bloka snage od po 350 megavata u TE „Kolubara“ i novog bloka snage 700 megavata u TE „Nikola Tesla B“. Kvalifikacioni postupak trebalo bi da bude završen u prvoj polovini ove godine, nakon čega će kompanije dobiti tendersku dokumentaciju za podnošenje ponuda za partnerstvo sa Elektroprivredom Srbije. Srpski ministar energetike Petar Škundrićpodsetio je da je ukupna vrednost investicija u izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju struje oko dve milijarde evra, a najpovoljniji ponuđačtrebalo bi da bude izabran do kraja 2009. godine. Samo dan nakon toga zvanično je objavljen završetak gasne krize, a većina analitičara i zvaničnika složila se da je Srbija pretrpela minimalne posledice, odnosno kako je moglo biti - dobro je završeno. Mnogi su pokušavali da pronađu krivce za gasnu krizu, neki su optuživali Rusiju i Gasprom, drugi Ukrajinu i Naftagas, a bilo je i onih koji su, ne za uzrok, većza posledice, prstom upirali na srpska ministarstva energetike (aktuelno i prethodna), kao i Srbijagas. U svakom slučaju, Srbija je zahvaljujući aktivnostima predsednika i Vlade, pojedinih političkih partija i lidera, uz pomoćsolidarnosti Mađarske i Nemačke i prelaskom velikog broja toplana i privrednih subjekata na mazut, kojeg je srećom NIS imao na zalihama, ipak imala kakvo-takvo snabdevanje energentima, a mogla je da pomogne i susednoj Bosni. Ono što bi svakako mogla biti korist od gasne krize jeste činjenica da je energetika, bar na kratko, postala tema broj jedan u Srbiji i regionu i da je niz visokih zvaničnika ukazao na potrebu revizije srpske energetske strategije. Jedan od važnih segmenata sigurnosti snadbevanja je svakako i podzemno skladište gasa Banatski Dvor za koje je Nacionalni savet za infrastrukturu najavio hitna sredstva, a rečje o iznosu većem od 20 miliona evra, kako bi se osposobilo da može da se uskladišti barem jednomesečna rezerva. Uz sve to, postavljen je i cilj da se kombinacijom domaćeg gasa i isporukama iz skladišta obezbedi najmanje pet miliona metara kubnih gasa dnevno i time zadovolji urgentno snadbevanje zemlje. Većnegde oko Svetog Save zvanično smo dobili Atlas vetrova, koji bi trebalo da posluži svim zainteresovanim investitorima, lokalnim samoupravama i zainteresovanoj javnosti kao polazna osnova pri razmatranju projekata za dobijanje električne energije iz potencijala vetra. Kada se ovome dodaju i nedavno prezentovana studija o izgradnji farme vetrogeneratora Popadija kod Negotina, kao i aktivnosti u Banatu i Sremu, za očekivati je da Srbija u dogledno vreme dobije i prve velike vetrenjače. Ministar Škundrićje tom prilikom izjavio da je Srbija jedna od 75 zemalja koje su u Bonu potpisale povelju o osnivanju Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA). Zadatak ove agencije, koja je osnovana na inicijativu vlada Nemačke, Španije i Danske, biće stvaranje uslova i pospešivanje korišćenja obnovljivih izvora energije, a baviće se i pitanjima transfera savremenih i viših tehnologija u toj oblasti. Ako se tome doda poodmakla priprema podzakonskih akata u pogledu sticanja statusa povlašćenog proizvođača električne energije i najavljenog donošenja „fid in“ tarifa (tarifnog sistema u kojem cena električne energije zavisi od izvora energije i visine investicije i ekološkog doprinosa), čini se da nam se smeši bolja budućnost. Ovi podzakonski akti će dovesti do masovnije primene obnovljivih izvora energije i decentralizacije proizvodnje. Tako će sve češće biti slučaj da se neko skladište ili poslovni objekat radije odluči da proizvodi sopstvenu energiju primenom solarne tehnologije, vetra, biomase i toplotnih pumpi, nego da se priključuje na distributivnu mrežu, plaća elektroenergetsku saglasnost, finansira dovođenje napojnih kablova i trafo stanicu. Veoma brzo će ovakvi hibridni kompaktni sistemi biti pristupačni i na našem tržištu, a investicije bi mogle da se isplate za samo nekoliko godina. Najavljen je i tender u vrednosti od oko 200 miliona evra za izgradnju novog gasno-parnog bloka u termoelektrani-toplani Novi Sad. Prvog dana februara ministar je izjavio da će se ubrzo raditi i na TE-TO Novi Beograd, a da se intenzivno razmišlja i o izgradnji gasnih elektrana u Nišu i Kragujevcu. Gasne elektrane mogu relativno brzo da budu izgrađene (za dve do tri godine) i spadaju u čistiju tehnologiju. S obzirom na to da se koristi kombinovana proizvodnja električne i toplotne energije, stepen korisnosti postrojenja je prilično dobar, a ne manje važna jeste i činjenica da se na taj način stimuliše potrošnja gasa, a time i uvećavaju šanse da Južni tok bude magistralni gasovod. O principu stimulisanja potrošnje gasa većsam pisao u prošloj i nekim ranijim kolumnama. Možda i važnije od ove vesti jesu najave koje sve češće dolaze iz resornih ministarstava energetike i ekologije o korišćenju otpada u energetske svrhe. Lociranjem tih postrojenja uz nove gasne elektrane obezbedila bi se dodatna količina energije, spaljivao komunalni i tehnološki otpad, ukidale deponije, dobijala šljaka kao nus proizvod koja bi se mogla koristiti u izgradnji puteva, sanaciju starih podzemnih rudnika i obezbedile bi se nove investicije i veliki broj novih radnih mesta. Ovakvi projekti su idealni za korišćenje punog potencijala PPP (partnerstva privatnog i javnog sektora). Samo na realizaciji dve investicije u termoelektrane bilo bi direktno uposleno više od 3.000 ljudi, a indirektno, u mašinogradnji, građevini i elektro industriji više od 10.000. Ako zaista u prvoj polovini godine budu usvojena podzakonska akta, koja bi stimulisala korišćenje NOIE, i ako se krene u realizaciju projekata pretvaranja otpada u energiju (vejst tu enerdži), onda se približavamo cifri od 24.000 novih radnih mesta u sektoru energetike i obnovljivih izvora, postavljenoj programom realizacije strategije razvoja energetike do 2012. godine. Ovde ću postaviti pitanje koje moj prijatelj, prof. Tešić, često postavlja: nije li razumno prvo osposobiti dva odsto tog broja, dakle oko 500 stručnjaka, koji će svojim znanjem i činjenjem omogućiti zapošljavanje preostalih 98 odsto? Na kraju treba pomenuti da se nastavlja projekat energetske efikasnosti Srbije, koji će uz finansiranje Svetske banke obuhvatiti više od 80 javnih zgrada - škola, bolnica, socijalnih ustanova i Klinički centar Niš sa ciljem smanjenja potrošnje energije kroz primenu novih tehnologija izolacije, rasvete, automatike. U nacrtu novog zakona o građevinskom zemljištu, prostornom planiranju i izgradnji po prvi put se uvodi termin energetska svojstva zgrade tj. konačno se uvodi svojevrsni pasoš energetske efikasnosti svakog novog objekta. A 400 miliona evra za NIS su došli kao šlag na tortu. Da stabilizuju budžete i Srbije i Vojvodine. Možda je to samo uvertira u zamah domaćih i stranih investicija u energetiku. Sada samo treba nastaviti ovako i postaviti ispravan i održiv put za buduće generacije. Autor je direktor Pro-Energo prodžekts end konsalting |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |