elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

17 feb 2009 - balkanmagazin
BALKANSKA NUKLEARNA GROZNICA

16 Feb 2009 - vnovosti
Udar od aprila

16 Feb 2009 - danas
Termoizolacija štedi 65 odsto energije

15 Feb 2009 - blic
Cena struje u Srbiji socijalna, a ne tržišna

15 Feb 2009 - kWh
Daleko smo od berzanskih lomova

12 Feb 2009 - politika
Drinski sliv energetski biser

12 Feb 2009 - danas
Iz rekonstrukcije dodatnih 600 miliona kWh

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4726 do 4732 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


12 Feb 2009 - politika - Drinski sliv energetski biser

Najvažniji hidroenergetski resursi u Srbiji su u dobroj meri već iskorišćeni, a najatraktivniji kapaciteti su u našem neposrednom komšiluku ili na zajedničkom vodotoku. Drinski sliv je, sasvim sigurno, najinteresantniji neiskorišćeni hidropotencijal, ali je najatraktivnija gornja Drina, na teritoriji Republike Srpske. Ako bi EPS već izgrađenim elektranama na ovoj reci dodao i tri buduće – „Buk Bijela”, „Foča” i „Paunce”, moglo bi da se kaže da je Drina pravi elektroenergetski biser.
Pri kraju je izrada fizibiliti studije za izgradnju tri nove hidrocentrale, a elektroprivrede Srbije i Republike Srpske će uskoro potpisati ugovor o formiranju zajedničkog preduzeća HE „Gornja Drina”.
–Udruživanje dve elektroprivrede na ekonomskim osnovama prihvaćeno je u političkim vrhovima i Srbije i Republike Srpske– kaže Vladimir Đorđević, generalni direktor EPS-a, uoči susreta ministara energetike Srbije i RS i čelnih ljudi dve elektroprivrede. EPS sa EPRS čini „prirodni” elektroenergetski sistem, jer EPS ima dominantnu proizvodnju iz termoelektrana, a Elektroprivreda RS iz hidroelektrana. Zato to može da bude moćna elektroenergetska kompanija, koja već sada ima izuzetno atraktivne razvojne projekte, ne samo na Drini.
Najavljujući da će najpre biti građene HE „Buk Bijela” i HE „Foča”, a potom i hidroelektrane „Paunci” i „Sutjeska”, Đorđević kaže da je reč o ukupnoj investiciji od 450 miliona evra. Kada budu gotove, ove četiri hidrocentrale proizvodiće godišnje 800 miliona kilovat-sati električne energije.
– Zajednička firma će biti dvočlano akcionarsko društvo u kome će oba partnera biti ravnopravna. Tako ćemo i ulagati. Nećemo sve četiri hidroelektrane graditi odjednom. Krenućemo sa izgradnjom HE „Buk bijela” i HE „Foča”, koje će zajedno proizvoditi 550 miliona kilovat-sati godišnje. Za njihovu izgradnju treba oko 300 miliona evra, od kojih EPS i EPRS treba da obezbede po 150 miliona evra. Novac ne treba da se odmah i odjednom obezbedi, već fazno, u skladu sa dinamikom radova – objašnjava Đorđević.
Nova kompanija sa novim hidroelektranama na Drini biće nezavisan proizvođač električne energije, koji će proizvedenu struju prodavati na tržištu.
– U susedstvu imamo Hrvatsku elektroprivredu. Zašto da ne napravimo i srpsku elektroprivredu (SEP), u kojoj će biti EPS i EP RS? To će biti izuzetno jak energetski igrač u regionu. U budućoj zajedničkoj firmi korporativno ćese odlučivati o poslovnim potezima, kako bi zajednička kompanija poslovala u korist obe elektroprivrede. Sa novim hidrokapacitetima na Drini EPS obezbeđuje nezavisnost od uvoza struje u periodima kada je ona, inače, najskuplja na tržištu – tvrdi Đorđević.
Hidroelektrana „Buk Bijela” je najznačajniji i najatraktivniji hidroenergetski objekat gornjeg toka Drine, koja ima dugi istorijat. Pod pritiskom nevladinih organizacija za zaštitu okoline, vlada Crne Gore je odlučila da obustavi aktivnosti oko njene izgradnje, što je potvrdio parlament Crne Gore na sednici 14. decembra 2004. godine, kada je usvojio deklaraciju o zaštiti reke Tare.Stručnjaci takođe potvrđuju da su aktuelni projekti važne investicije, i pored toga što smatraju da projekat „velike” HE „Buk Bijela” ne bi ugrozio prirodne lepote Crne Gore.
Dejan Divac, direktor Zavoda za brane i hidroenergetiku, rudnike i saobraćajnice Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi”, kaže da je jedini ispravan pristup da se čitavo ovo područje tretira kao jedinstvena vodoprivredna celina.
– Projekat „velike” HE „Buk Bijela”, koja je trebalo da ima 450 megavata, ne bi ugrozio prirodne lepote Crne Gore, jer su moguće štete od njene izgradnje i rada uobičajeni za ovakvu vrstu objekata i relativno su mali u poređenju sa pozitivnim efektima, a mogu se i dodatno umanjiti primenom odgovarajućih mera. Reka Tara i Nacionalni park „Durmitor-Tara” ne bi bili ni na koji način ugroženi formiranjem akumulacije te HE.
Akumulacija minorno zalazi u kanjon Tare i deonica kanjona koja bi bila potopljena zanemarljiva je u odnosu na celinu kanjona Tare. Sa druge strane, HE „Buk Bijela” koja treba da se gradi bez Crne Gore, iako bi imala znatno manju snagu i manju proizvodnju, i dalje je veoma atraktivan projekat i zdrava investicija – naglasio je Divac.