elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

26 feb 2009 - biznis
U Kolubari novi bager vredan 77 miliona evra

26 Feb 2009 - beta
Za postepeno povećanje cene struje

24 Feb 2009 - blic
Slaba vajda od kilovata

23 Feb 2009 - status
EPS IZMEĐU KRITIKA I PODVIGA

23 Feb 2009 - status
Nove elektrane su nužnost

23 Feb 2009 - politika
Uključi se na internet za krađu struje

21 Feb 2009 - beta
EPS: Povećana potrošnja, struje ima dovoljno

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4712 do 4718 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


23 Feb 2009 - status - EPS IZMEĐU KRITIKA I PODVIGA

Iako su mnogi skeptici govorili da elektroenergetski sistem neće izdržati prekomerna opterećenja, izazvana takozvanom gasnom krizom, Elektroprivreda Srbije se pokazala kao heroj koji je omogućio da u Srbiji život normalno teče. I pored rekordnih potrošnji struje, u toku tri ledene januarske sedmice, EPS nije ni razmišljao o redukcijama, mada su ih neki energetski eksperti najavljivali. I dok je rad kriznog štaba Ministarstva energetike postao predmet političkog potkusurivanja, bez realne ocene situacije u kojoj smo se našli, EPS se izdigao iznad krize i iznad svih energetskih subjekata i očitao im lekciju.
Umesto aplauza na otvorenoj sceni, uloga EPS-a se prećutkuje. Teško im je da najvećoj i najvažnijoj državnoj kompaniji upute reči hvale. U redu, ovo preduzeće je samo odgovorno radilo svoj posao, ali eto primera kako bi moglo biti da svako u državi radi ono što mu i jeste u opisu delatnosti - nista više od toga.
“Javnost ili pre svega medije, takve lepe vesti malo zanimaju. Takve vesti ne podižu tiraž. Čak i za vreme gasne krize, iako smo svakog dana saopštavali da neće biti redukcija, da sistem jeste preopterećen, da je potrebna štednja, da su mogući samo lokalni problemi, ne malo medija je najavljivalo katastrofu, redukcije...”, kažu u EPS-u.
Elektroprivreda je ogrejala Srbiju kad nije bilo gasa, zahvaljujući pre svega ulaganjima od više stotina miliona evra u elektroenergetske kapacitete, u poslednjih nekoliko godina. Ove investicije u neka postrojenja, stara i po trideset godina, donele su nam nove megavate u postojećim elektranama, a onda i više od četiri milijarde novih kilovat-sati na godišnjem nivou, nekoliko novih miliona tona uglja, ali i znatno bolju zaštitu životne sredine.
“Samo u termoelektrane Nikola Tesla A i B, koje su danas oslonac termo sektora, uloženo je oko pola milijarde evra, računajući i projekte zaštite životne sredine. Investicije su nam, recimo, prošle godine bile na nivou od oko 350 miliona evra, od čega je iz sopstvenog prihoda bilo oko 155, a iz kredita oko 170 miliona. Ako na sopstvenih 155 miliona evra za investicije, dodamo i ono što je usmereno u remonte, takođe iz prihoda EPS-a, dolazimo do sume od oko 400 miliona evra uloženih u projekte koji će obezbediti Srbiji dovoljno električne energije i u narednim godinama. I to sve iz svog prihoda, ni dinar iz budžeta! Eto kako smo proizveli dovoljno struje za Srbiju”, kaže za Status generalni direktor EPS-a, Vladimir Đorđević, objašnjavajući kako se ovo preduzeće nosi sa potrošnjama koje su do pre nekoliko godina bile nezamislive.
“Ništa nije palo s neba, ništa se nije desilo slučajno. Do ovoga smo stigli velikim ulaganjima u naše kapacitete, uz veliki trud i zalaganje, ali i veliko znanje i iskustvo koje imaju stručnjaci EPS-a. Mi smo prošle godine opet oborili rekord u godišnjoj proizvodnji - više od 35 milijardi kilovat-sati u elektranama kojima mi upravljamo. To je bila najveća godišnja proizvodnja u istoriji! Rudari “Kolubare” su prvi put iskopali više od 30 miliona tona uglja. Rekord je oborila i železnica PD TE Nikola Tesla: prevezla je više od 28 miliona tona uglja. Privredno društvo TE Nikola Tesla je takođe oborilo rekord star 18 godina - proizvelo je gotovo 20 milijardi kilovat-sati. Šta znače ulaganja pokazuje primer bloka 4 u TE Nikola Tesla A. Taj blok je prošle godine, posle revitalizacije i modernizacije u 2007, bio na mreži više od 8450 sati ili oko 352 dana! Time je premašen rekord bloka 1 u TENT-u B, iz 1990. godine. A ta “četvorka” u koju smo uložili 72 miliona evra, naglašavam iz prihoda EPS-a, stara je 30 godina!”, ističe naš sagovornik dodajući da su, nažalost, lane zabeležili istorijsku godišnju potrošnju na teritoriji koju snabdeva EPS - 33,7 milijardi kilovat časova. Ipak, da nije bilo takvih ulaganja prethodnih godina i takve proizvodnje, teško bi izdržali do sada nezapamćen udar na elektroenergetski sistem.
U pravoj poplavi tekstova koji se poslednjih meseci bave poslovanjem (a posebno primanjima) u javnim preduzećima, faktički je jedino EPS ostao na obodima ovog pravog sedmosilaškog cunamija. Prateći sve te napise zaključuje se da su se “zaštitnici naroda” bavili samo tuđim džepovima i platama ljudi u vrhu EPS-a, dok ih svi ti rekordi i poslovni podvizi uopšte nisu zanimali. Elektroprivreda, jedno od retkih javnih preduzeća kome država, za razliku od ostalih, ne stvara uslove da postanu profitabilni, u tim medijima je izjednačena sa onim državnim firmama koje godinama i decenijama vise na budžetskim jaslama.
U razgovoru za Status, Vladimir Đorđević odbija da komentariše odnos vlasnika prema EPS-u. Ipak, umesto komentara kaže da bi EPS bio zadovoljniji kad bi njihove rezultate i rekorde vlasnik uvažio. Valjalo bi da sve to ima u vidu kad bude odlučivao o novim cenama u aprilu, bez kojih nema prihoda za realizaciju, kako kaže, njihovih ambicioznih planova koji će Srbiji i dalje obezbeđivati stabilnu elektroenergetsku situaciju. Biće struje i dalje, kaže Đorđević, samo su nam potrebne pare da uložimo u domaće kapacitete koji će nam doneti domaću struju.
“Jer, naši argumenti nisu parole, već niz brojki koje govore o radu naše kompanije. To su činjenice koje niko ne može da ospori, koje jasno dokazuju da je put kojim EPS ide već nekoliko godina jedini ispravan put. Subjektivne, ličnim notama i interesima obojene ocene nekih takozvanih nezavisnih energetskih eksperata sve te brojke ne mogu da izbrišu.”
Pa, iako su se u poslednjih nekoliko godina, s vremena na vreme, pojavljivale preporuke kojim bi to putem EPS trebalo da ide, te da je “hitna privatizacija” neophodna, vrh EPS-a je krenuo drugim putem. Počeo je sa velikim ulaganjima u postrojenja, praktično sa obnovom posrnule firme koja je pre samo osam godina u Srbiji sprovodila redukcije i to čak 52 zimska dana. Time i drugim potezima, vrednost ovog elektroenergetskog giganta je rasla. Na početku, kapaciteti su obnavljani isključivo uz pomoć donacija, kasnije uz donacije usmeravali su i svoj novac od prodaje struje, a sada uz kredite i prihod EPS-a. Rukovodstvo kompanije je, prisećaju se u EPS-u, bilo protiv privatizacije i podele EPS-a na više delova. Dok se širom Srbije svašta prodavalo, i šta treba i šta ne treba, EPS je gurao svoj koncept razvoja, obnavljao kapacitete i povećavao domaću proizvodnju, kao jedini siguran put kojim se obezbeđuje državna elektroenergetska nezavisnost. Sve to, tvrdili su tada, a tvrde i sada, nije samo interes EPS-a, već i nacionalni, državni interes.
I, ovakav način rada pokazao se uspešnim.
Rekordi, elektrane rade kao nikad, rudari kopaju najviše u istoriji, a strani stručnjaci su procenili da je sada knjigovodstvena vrednost kompanije iznad sedam milijardi evra. Pre nekoliko godina bila je oko četiri milijarde.
Piše Jovana S. Polić
www.statusmagazin.rs