elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

24 Mar 2009 - energetika
EPBIH: HE sa Srbijom na srednjem toku Drine?

24 Mar 2009 - energetika
Beograd donira struju

22 Mar 2009 - blic
Prvo treba napraviti socijalne tarife

21 Mar 2009 - srna
EPS POTPUNO POKRIVA POTREBE

21 Mar 2009 - b92
Mnogo zainteresovanih za elektrane

20 Mar 2009 - beta
Razgovori o energetskoj saradnji

19 Mar 2009 - b92
Uskoro tender za gasnu elektranu u Novom Sadu

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4677 do 4683 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


21 Mar 2009 - srna - EPS POTPUNO POKRIVA POTREBE

"Elektroprivreda Srbije" u potpunosti pokriva srbijanske potrebe za električnom energijom i ova zemlja je u tom pogledu bolja od prosjeka Evrope, izjavio je jučer član Savjeta Agencije za energetiku Srbije Aca Marković.
On je na jučerašnjem okruglom stolu "Srbija - elektroenergetski lider u regionu" istakao da bi bilo dobro da Srbija postane veći izvoznik struje.
Marković je podsjetio da još nije propisana cijena prenosa električne energije preko elektro mreže i da su u završnoj fazi pravila o prenosu električne energije.
"Od 1. januara pratimo i kvalitet snabdevanja električnom energijom, prekide, račune za struju, sinusodiu...", rekao je Marković.
Pomoćnik generalnog direktora "Elektromreže Srbije" Miloš Mladenović naglasio je da na jugu Balkana vlada velika nestašica električne energije i da su granice, osim sa Albanijom, zagušene, te da je "Elektromreža Srbije" spremna za otvaranje tržišta električne energije.
On je naveo da je EU pokrenula pitanje da električna energija treba da se prodaje po tržišnim cijenama, a da je danas Srbija u potpuno suprotnoj situaciji i da ima veoma nisku cijenu struje koja sto odsto pokriva domaće potrebe, a izvozi pet odsto.
Mladenović je naveo da je Srbija, prijemom u regionalnu energetsku zajednicu 2006. godine, ušla u sistem stabilnog snabdijevanja Evrope i da je elektroenergetski sektor na ovom pdoručju dva - tri koraka ispred ostalih sektora.
Većina uvodničara na današnjem okruglom stolu ocijenila je da Srbija mora ozbiljno da radi na poboljšanju i povećanju proizvodnje električne energije, ali da cijena mora da ide prema tržišnim uvodeći tzv. socijalnu tarifu za najsiromašnije.
Navodeći najvažnije investicije u kapacitete za proizvodnju električne energije, Aleksandar Jakovljević iz "Elektroprivrede Srbije" podsjetio je na jučerašnje potpisivanje ugovora između EPS-a i ruske firme "Silovija mašini" o revitalizaciji hidroelektrane Đerdap.
On je podsjetio da od kraja osamdesetih godina prošlog vijeka pa sve do 2000. godine nije bilo značajnijih ulaganja u kapacitete za proizvodnju električne energije.
Prema Jakovljevićevim riječima, budući položaj EPS-a na regionalnm tržišu zavisiće od iskorištavanja preostalog potencijala u regionu.
On je naveo da je rijeka Drina najznačajniji neiskorišteni hidroptencijal na kojoj postoje tri elektrane sa godišnjom proizvodnjom blizu 5 000 gigavat časova, dok je "u novim objektima planiranim na gornjem, srednjem i donjem toku Drine moguće realizovati ukupno oko 1.000 megavata sa srednjom godišnjom proizvodnjom skoro 4.000 gigavat časova.
Jakovljević je podsjetio da su započete aktivnosti u vezi sa gornjim tokom Drine sa Elektroprivredom Republike Srpske, a odnose se na iskorištavanje energopotencijala od granice sa Crnom Gorom do Foče, gdje je predviđena izgradnja četiri hidroelektrane u gornjem toku rijeka Drina i Sutjeska, snage 250 megavata i godišnjom proizvodnjom od 800 gigavat časova, pri čemu je Hidroelektrana "Buk bijela" 370 gigavat časova.
"EPS bi finansirao 50 odsto, Elektroprivreda Republike Srpske 50 odsto i hidroelektrana na Drini uz kasniju mogućnost eventualnog uključivanja strateškog partenra uz predviđenu investiciju od 435.000.000 evra", precizirao je Jakovljević.
On je podsjetio da je ovdje riječ o snazi od 115 megavata usljed stava Crne Gore da ne dozvoli potapanje kanjona rijeke Tare.
"Da je situacija drugčija, odnosno da postoji mogućnost izgradnje objekta u punom kapacitetu imali bi objekat od 450 megavati i godišnju proizvodnju od 1.150 gigavat časova, umjesto 370 gigavat časova", rekao je Jakovljević.