ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
25 Mar 2009 - emportal Dva vetroparka u 2009. 25 Mar 2009 - emportal Struja neće poskupeti 25 Mar 2009 - blic Struja skuplja za osam odsto 25 Mar 2009 - gradjanski Za izgradnju termoelektrana stigle 53 ponude 25 Mar 2009 - biznis Obnovljivi izvori - put ka energetskoj nezavisnost 24 Mar 2009 - danas Da li je država spremna da stimuliše investitore 24 mar 2009 - politika Sažem otvara pogon za proizvodnju el. brojila?
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4670 do 4676 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
24 Mar 2009 - danas - Da li je država spremna da stimuliše investitore Iako Srbija raspolaže značajnim potencijalom obnovljivih izvora energije, koji je ekvivalentan potrošnji nafte na godišnjem nivou, zakonska regulativa još uvek ne motiviše investitore da ulažu u alternativne izvore. Prema odredbama Zakona o energetici, definisane su kategorije povlašćenih proizvođača električne, odnosno toplotne energije koja se dobija iz obnovljivih izvora, i oni imaju pravo na subvencije, poreske, carinske i druge olakšice. Problem je, međutim, što podzakonska regulativa koja bi trebalo da precizira kriterijume za sticanje statusa povlašćenog proizvođača, još uvek nije pripremljena, i očekuje se da bude usvojena do polovine godine. Objašnjavajući kako će investitori biti stimulisani da grade obnovljive izvore energije, republički ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić, nedavno je izjavio da će to biti regulisano kroz otkupnu cenu po kojoj će država preuzimati struju od proizvođača. Prema njegovim rečima, otkupna cena za struju dobijenu iz malih i mini hidroelektrana biće između 7,8 i 9,7 evrocenti po kilovat-satu. Uz konstataciju da je cena električne energije iz OIE nešto skuplja od struje dobijene iz termoelektrana i hidroelektrana, Škundrićje istakao da je prednost OIE što ne zagađuju životnu sredinu a prognoze su da će u budućnosti cene struje biti izjednačene, s obzirom na to da se očekuje poskupljenje energije dobijene iz elektrana. Razlog više da Srbija ozbiljnije krene u korišćenje obnovljivih izvora je i činjenica da spadamo u zemlje sa zabrinjavajućim stepenom energetske zavisnosti, jer raspolažemo niskom instalisanom snagom elektroenergetskih postrojenja i nerazvijenom prenosnom infrastrukturom. Upravo zato, Srbiji je potreban strateški cilj u oblasti energetike - smatraju eksperti za tu oblast. Oni ističu da postoji veliki potencijal obnovljivih izvora energije, ali da se on veoma malo koristi. Najviše energije iz obnovljivih izvora, moglo bi da se dobije iz biomase, kojom je naša zemlja bogata i godišnje bi moglo da se proizvede 2,4 miliona tona, iz kojih bi se dobilo oko 32.000 gigavat sati godišnje Iz drveta bi moglo da se dobije milion tona, a na biomasu iz takozvanih poljoprivrednih ostataka otpada milion tona. Osim toga, u deset fabrika u Srbiji moglo bi da se proizvede 150.000 tona melase iz koje se dobija etanol. Osim toga, i potencijal vetra kreće se od 1.500 do 2.000 megavata. Takođe, do sada nije korišćena ni geotermalna energija, a njen potencijal je procenjen na 1.000 megavata godišnje. Tome bi trebalo dodati i mogućnosti korišćenja sunčeve energije kao i malih hidroelektrana koje bi mogle da se izgrade na 836 lokacija. Pozitivna strana obnovljivih izvora energije ogleda se, između ostalog, i u tome što pružaju mogućnost za saradnju sa susednim zemljama, a podstiču i razvoj lokalnih zajednica. Međutim, nedostatak političke volje, sredstava i znanja još uvek sprečavaju veće korišćenje obnovljivih izvora. Stručnjaci naglašavaju da ne bi trebalo zaboraviti i da je rečo velikim ulaganjima za koje, među domaćim investitorima nema dovoljno potencijala, a dolazak stranog kapitala usporava ne samo svetska ekonomska kriza, nego i opšta investiciona klima u Srbiji koja ne ide na ruku izgradnji kapitalnih objekata. Spisku problema sa kojima se suočava zemlja u ovoj oblasti, trebalo bi dodati i energetsku neefikasnost. Samo u oblasti građevinarstva leži potencijal za uštedu oko 30 odsto energije, pre svega kad je rečo grejanju koje u ukupnim troškovima učestvuje sa 60 odsto, dok 30 odsto otpada na električne uređaje u domaćinstvu. Kod javnog uličnog osvetljenja, moguća je ušteda i do 40 odsto, kod daljinskog grejanja, primenom energetski efikasnijih instalacija, moglo bi da se uštedi i do 15 odsto energije. Energetska efikasnost veoma je bitna i za preduzeća koja bi, zahvaljujući smanjenju troškova energije, mogla da snize cenu proizvoda. Kao pozitivan primer navode se Sjedinjene Američke Države koje su od 2001. godine u istraživanja alternativnih izvora energije koji smanjuju zagađenje životne sredine, uložile 22 milijarde dolara. Brazil je, takođe, država gde je oko 50 odsto energije bazirano na etanolu proizvedenom od šećerne trske, dok je čak 90 odsto novoproizvedenih automobila opremljeno za korišćenje tog goriva. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |