elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

2 Apr 2009 - danas
Projekat na dugom štapu

31 Mar 2009 - energetika
Entel: Ugovor za završetak projekta Al Šemal

30 Mar 2009 - dnevnik
EPS NE PRODAJEMO, ZAR NE?

30 Mar 2009 - danas
SRBIJA SE SPREMA DA STIMULIŠE INVESTITORE U OIE

27 Mar 2009 - beta
EPS obezbedio 4,6 milijardi dinara za preseljenje

27 Mar 2009 - dnevnik
Rekordni rezultati TE-KO Kostolac

26 Mar 2009 - blic
Ugovor za unapređenje energetske efikasnosti

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4663 do 4669 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


30 Mar 2009 - danas - SRBIJA SE SPREMA DA STIMULIŠE INVESTITORE U OIE

Iako Srbija raspolaže značajnim potencijalom obnovljivih izvora energije, koji je ekvivalentan potrošnji nafte na godišnjem nivou, zakonska regulativa još uvijek ne motiviše investitore da ulažu u alternativne izvore.
Prema odredbama Zakona o energetici, definisane su kategorije povlaštenih proizvođača električne, odnosno toplotne energije koja se dobija iz obnovljivih izvora, i oni imaju pravo na subvencije, poreske, carinske i druge olakšice.
Problem je, međutim, što podzakonska regulativa koja bi trebalo da precizira kriterijume za sticanje statusa povlašćenog proizvođača, još uvijek nije pripremljena, i očekuje se da bude usvojena do polovine godine.
Objašnjavajući kako će investitori biti stimulisani da grade obnovljive izvore energije, republički ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić nedavno je izjavio da će to biti regulisano kroz otkupnu cijenu po kojoj će država preuzimati struju od proizvođača. Prema njegovim riječima, otkupna cijena za struju dobijenu iz malih i mini hidroelektrana biće između 7,8 i 9,7 evrocenti po kilovat-satu.
Uz konstataciju da je cijena električne energije iz OIE nešto skuplja od struje dobijene iz termoelektrana i hidroelektrana, Škundrić je istakao da je prednost OIE što ne zagađuju životnu sredinu a prognoze su da će u budućnosti cijene struje biti izjednačene, s obzirom na to da se očekuje poskupljenje energije dobijene iz elektrana.
Razlog više da Srbija ozbiljnije krene u korišćenje obnovljivih izvora je i činjenica da spada u zemlje sa zabrinjavajućim stepenom energetske zavisnosti, jer raspolaže niskom instalisanom snagom elektroenergetskih postrojenja i nerazvijenom prenosnom infrastrukturom.
Upravo zato, Srbiji je potreban strateški cilj u oblasti energetike - smatraju eksperti za tu oblast. Oni ističu da postoji veliki potencijal obnovljivih izvora energije, ali da se on veoma malo koristi. Najviše energije iz obnovljivih izvora moglo bi da se dobije iz biomase, kojom je naša zemlja bogata i godišnje bi moglo da se proizvede 2,4 miliona tona, iz kojih bi se dobilo oko 32.000 gigavat sati godišnje Iz drveta bi moglo da se dobije milion tona, a na biomasu iz takozvanih poljoprivrednih ostataka otpada milion tona.
Osim toga, u deset fabrika u Srbiji moglo bi da se proizvede 150.000 tona melase iz koje se dobija etanol. Osim toga, i potencijal vjetra kreće se od 1.500 do 2.000 megavata.
Takođe, do sada nije korištena ni geotermalna energija, a njen potencijal je procijenjen na 1.000 megavata godišnje. Tome bi trebalo dodati i mogućnosti korištenja sunčeve energije kao i malih hidroelektrana koje bi mogle da se izgrade na 836 lokacija.
Pozitivna strana obnovljivih izvora energije ogleda se, između ostalog, i u tome što pružaju mogućnost za saradnju sa susjednim zemljama, a podstiču i razvoj lokalnih zajednica. Međutim, nedostatak političke volje, sredstava i znanja još uvijek sprječavaju veće korištenje obnovljivih izvora.
Stručnjaci naglašavaju da ne bi trebalo zaboraviti i da je riječ o velikim ulaganjima za koje među domaćim investitorima nema dovoljno potencijala, a dolazak stranog kapitala usporava ne samo svjetska ekonomska kriza, nego i opšta investiciona klima u Srbiji koja ne ide na ruku izgradnji kapitalnih objekata.
Spisku problema sa kojima se suočava zemlja u ovoj oblasti trebalo bi dodati i energetsku neefikasnost. Samo u oblasti građevinarstva leži potencijal za uštedu oko 30 odsto energije, prije svega kad je riječ o grijanju koje u ukupnim troškovima učestvuje sa 60 odsto, dok 30 odsto otpada na električne uređaje u domaćinstvu.
Kod javnog uličnog osvjetljenja, moguća je ušteda i do 40 odsto, kod daljinskog grijanja, primjenom energetski efikasnijih instalacija, moglo bi da se uštedi i do 15 odsto energije. Energetska efikasnost veoma je bitna i za preduzeća koja bi, zahvaljujući smanjenju troškova energije, mogla da snize cijenu proizvoda.
Kao pozitivan primjer navode se Sjedinjene Američke Države koje su od 2001. godine u istraživanja alternativnih izvora energije koji smanjuju zagađenje životne sredine uložile 22 milijarde dolara. Brazil je, takođe, država gdje je oko 50 odsto energije bazirano na etanolu proizvedenom od šećerne trske, dok je čak 90 odsto novoproizvedenih automobila opremljeno za korištenje tog goriva.