ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
16 Sep 2009 - beta Proizvodnja struje iz komunalnog otpada u Užicu 15 Sep 2009 - novosti Strateški partner za HE Đerdap 3? 15 Sep 2009 - novosti Elektrane što pre 15 Sep 2009 - beta WTE zainteresovana za projekte u Vojvodini 13 Sep 2009 - dnevnik Taze struja iz Dunava koštaće milijarde 13 Sep 2009 - politika Dalekovodi (ne)dovoljni za struju od vetra 13 Sep 2009 - dnevnik Kilovati čuvaju porodične budzete
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4523 do 4529 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
13 Sep 2009 - dnevnik - Taze struja iz Dunava koštaće milijarde Obezbediti dovoljno energije muka je s kojom se naša zemlja suočava gotovo svake godine, posebno u zimskom periodu. Zavisna od uvoza nafte i prirodnog gasa i sa sve izraženijim trendom porasta potrošnje električne energije, Srbija mora hitno nešto da preduzme i uloži u obnovu i izgradnju novih energetskih kapaciteta. Nove termoelektrane, hidroelektrane, iskorišćavanje potencijala obnovljivih izvora energije – preporuke su koje sadrži Strategija razvoja energetike do 2015. godine. Shodno ovom dokumentu, pokrajinska administracija, odnosno nekoliko nadležnih sekretarijata, dostaviće Ministarstvu rudarstva i energetike predlog prema kojem bi se u Vojvodini mogle izgraditi tri velike hidrocentrale, od kojih bi dve bile na Dunavu, kod Novog Sada i Bezdana, dok bi treća bila na Savi. Uporedo bi se gradile i dve manje hidroelektrane na Tisi, kao i jedna velika termocentrala kraj rudnika uglja u Kovinu, snage 600 megavata. Istovremeno, posebna pažnja u Pokrajini biće usmerena i ka alternativnim izvorima energije, što je rezultiralo idejom da se osnuje Fond za subvenciju proizvodnje obnovljivih izvora energije. Ovaj ambiciozan predlog deluje ohrabrujuće, bar s energetskog gledišta, ali se postavlja pitanje finansiranja i vremena potrebnog da se prvo dobiju sva potrebna dokumetacija i dozvole, a zatim i da se ovi objekti izgrade. Uzmimo za primer Elektroprivredu Srbije, koja je tek sada uspela da izgura planove i pokrene tenedere za učešće starteških partnera u izgradnji termoelektrane „Kolubara B“, „Nikola Tesla“ B-3 i termoelektrane-toplane „Novi Sad“. Biznis-planom EPS-a planirane su investicije od devet milijardi evra do 2015. godine, od čega će tri milijarde biti obezbeđene iz kredita, 3,5 milijarde od kompanije i oko 2,5 milijarde evra od strateških partnera. Izgradnja nove termoelektrane-toplane u Novom Sadu, koja će proizvoditi električnu i toplotnu energiju, trebalo bi da košta oko 200 miliona evra, a očekuje se da to bude prvi novi elektroenergetski objekat u Srbiji, koji će se, ako sve bude teklo po planu, na mreži biti od 2012. godine. Nedavno su pokrenute i priče o hidroelektrani „Đerdap 3“, čija izgradnja se predviđa na tri do pet godina, a spominje se i cifra od tri milijarde dolara! Ciljevi Strategije razvoja energetike Srbije, kako piše u ovom dokumentu, realno su ostvarljivi samo ako se uvažavaju mogućnosti i ograničenja koja nameće privredno-ekonomski razvoj zemlje i ekonomske i energetske okolnosti u zemlji i okruženju. Pri tome, treba poći od činjenice da je Srbija mala zemlja s ograničenim rezervama primarne energije, a posebno kvalitetnih energenata, kao i da je najveći deo tehnički iskoristivog i ekonomski opravdanog hidropotencijala već upotrebila. Mada Srbija ima resurse, treba detaljno ispitati koliko je isplativo ulagati u, recimo, hidropotencijale na Savi i Tisi, istražiti realne rezerve rudnika u Kovinu, ali i „opipati“ tržište i sagledati da li će projekte koje je predložilo nekoliko pokrajinskih sekretarijata realizovati država, privatne ili državne kompanije, ili će se i ovde ići na varijantu pronalaženja strateških partera. Stari plan za Veternik Davne 1980. godine tim beogradskog “Energoprojekta” pripremio je veći deo dokumentacije potrebne za izgradnju hidroelektrane Dunavu kod Novog Sada, ali se od ideje dalje nikada nije otišlo. Projekat je predviđao da HE “Novi Sad” bude locirana u zoni Veternika, da ima instalisanu snagu od 130 megavata i da godišnje proizvede oko milijardu kilovat-časova električne energije. Plan je propisivao zaštitu priobalja, i to ojačanjem nasipa, zatim pravljenjem posebnih drenažnih sistema i izgradnjom celog seta “čuvara” naselja i objekata uzvodno od hidroelektrane. Tada izvedena predračunska vrednost radova bila je na nivou od 1,7 milijardi nemačkih maraka, od čega bi samo glavni objekti hidroelektrane koštali oko milijardu, izgradnja zaštinih pojaseva 500 miliona, dok bi još 200 miliona maraka otišlo na autoput, most, navoze i druge prateće segmente HE. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |