ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
22 Okt 2009 - rtv Srbija u oblasti energetike uspešno ka EU 21 Okt 2009 - danas Manje zagađenja, skuplja struja 20 Okt 2009 - economy Uz energetsku efikasnost ušteda el. energije 19 Okt 2009 - politika Besplatna struja samo uz socijalnu kartu 19 Okt 2009 - press Najveći bager u Srbiji 18 Okt 2009 - kurir Teslina magija 18 Okt 2009 - kWh Sitnica od 680 tona
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4474 do 4480 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
18 Okt 2009 - kWh - Sitnica od 680 tona Dobili smo šlemove, obavezni su! Došlo mi je da zaplačem od smeha. Jer, ako ti ovde, u nepregledno velikoj mašinskoj hali “Đerdapa 1”, ovih dana išta padne na glavu, mogao bi da se žališ jedino svetom Petru. Naime, u toku je demontaža šestog agregata, a na njemu, pričali su mi još onomad, nema ničeg što je lakše od tone. Što je i gore, to je onaj agregat koji je najbliži komšijama Rumunima, pa sve što moćni kranovi onde podignu da bi preneli na pretrpani plac ispred, mora da projezdi čitavom halom! Samo onaj gore može da te sačuva, a ne plas- tični šlemčić. Koračam za inženjerom Ljubišom Jokićem, direktorom HE “Đerdap 1”, a sve zveram uvis i izmičem se s putanje krana. Čak ga i ne slušam, toliko sam se isprepadao. Ipak, krajičkom uha čujem da je rotor težak “tričavih” 680 tona, a da je nosivost krana samo 400 tona?! Grabim priliku da ga uverim kako ga pažljivo slušam i raspitujem se kako će ga izvaditi i izneti? I to preko onih pet agregata koji su sve vreme u pogonu?! – Primetili ste, valjda, da imamo dva krana? – dgovara mi pitanjem. – Ispred ste videli traverznu? Pomoću tog alata ćemo zakačiti rotor, pa će dva krana u paru da ga izvuku i prenesu na montažni plato, na specijalne nosače, gde će se obaviti sanacijai revitalizacija… Klimnuo sam glavom, tobož sve mi je jasno. Posle mi je Čeda Dragišić, stari prijatelj i pouzdani vodič, pokazao traverznu: ima u njoj bar dvadesetak tona, ako ne i više! Sam Bog zna kako će je uneti? Zavrtelo mi se u glavi od pustih desetina i stotina tona, a sve uz posao koji zahteva gotovo sajdžijsku preciznost. To običan čovek ne može da shvati. Ali, pribeležio sam šta će se sve uraditi, redom: novi će biti turbina, vratilo, glavčina s lopaticama, lopatice usmernog aparata, glavni generator sa kućištem, jezgrom i namotajima, pa jezgro i namotaji pomoćnog generatora, rotor glavnog generatora dobija nove polove, pa segmenti ležajeva koji će biti teflonski, sva pomoćna oprema… – Zapravo, šesti agregat će dobiti najviše nove opreme – kaže Ljubiša Jokić. – Već u sledeći, peti, koji ćemo raditi dogodine, biće ugrađen deo revitalizovane opreme s ovog, i tako redom. Oko agregata se vrzma tridesetak ljudi i svi nešto rade. U tom samo naizgled haosu, pažljivi posmatrač mogao bi da otkrije sklad baletske predstave. Dakle, uigran tim… – Taman posla – upozorava me inženjer Ilija Radojčić. – To se radi prvi put! Ja sam jedan od retkih koji je 1972. prisustvovao montaži šestog agregata, ali to nije isto. Eh, kao juče da je bilo. To je i tada bila senzacija: kad se unosio rotor, nije moglo da mu se priđe od silnih ekipa novinara, snimatelja i fotoreportera. Slušam ga u neverici. Sumnjičav sam. Da li pričom kako su svih šest agregata “Đerdapa” radila, evo, gotovo četiri decenije bez remonta pokušava da mi zamaže oči? Zvuči mi neverovatno! Kao juče da je bilo – To je tačno – uverava me. – Jer, upravo ovde je pre trideset pet godina uvedena praksa preventivnog održavanja, a rezultat je ovo što danas gledate. Evo koliko je izdržao… Dugo. Baš dugo! Sećam se da su radove na „Đerdapu” otvorili Josip Broz i Georgi Georgiju Dež, a da su hiderelektranu u rad pustili Tito i Čaušesku. Kad li je to bilo? Sedamdesete? Raspitujem se kako je kod komšija? Smejulje se, podgurkuju. Jedan šeret mi, kao u poverenju, priča kako je za vreme Nikolae Čaušeskua kod njih “sve bilo u najboljem redu”, i tek kad je ovaj diktator svrgnut, njihovi agregati su počeli da “kašljucaju”, a na svetlost dana izašle mnoge havarije koje su bile prikrivane kao najstroža državna tajna. Posmatram te ljude: ugrabili su priliku da predahnu, pa su se okupili oko mene, procenjuju me i ocenjuju kao i ja njih. Jedna stvar mi upada u oči: tu su inženjeri, VK i KV radnici, neki su rukovodioci, neki “ljudski resursi”, ali svi izgledaju isto! Svi su u istovetnim radnim odelima i podjednako umazani mašinskimuljem, šale koje zbijaju na svoj i moj račun iste su, čak se i smeju na isti, srdačan način… – Ispratiću šesti agregat i polovinu petog – prenuo me je iz tog razmišljanja Slobodan Danilović, poslovođa. – A onda će mene da isprate u penziju. Proletelo je… – Ja ću, bogme, da ispratim kompletnu rehabilitaciju – veli njegov kolega Vlada Trailović. – Ostalo mi još sedam godina. Za nama će ovaj Vukašin Petrović i Đorđe Nedeljković, mašinci, obojica imaju tek po trideset godina staža, a ovaj naš Hranislav Konstandinović će da popričeka. Nego, s nama su i naše kolege iz “Đerdap usluga”, greota je i njih da ne spomenemo. Je li, kako vam ono behu imena? Predstavljaju se: Dejan Stevanović i Saša Knežević, oba su KV bravari. – Angažovano je osamdesetak radnika u dve smene, svih sedam dana – objašnjava mi Bora Draganović, tehnički planer. Svi koji mogu, koji ne rade na redovnom održavanju. Ovo je prioritet. Reč je o fizički vrlo teškim, ali i opasnim radovima. Radnici su, na sreću, odlični majstori, vredni i dobri ljudi… Posao stoleća – Još 2007. godine Vlada Srbije je donela odluku da se za tih sto miliona dolara pomogne revitalizacija „Đerdapa” – priča mi inženjer Dragan Stanković, direktor Privrednog društva “HE Đerdap”. – Mi smo posao započeli 1. septembra ove godine, demontirani su krupniji delovi, ovog vikenda na red dolazi i generator… Biće izvađen i rotor. Inače, demontažu i montažu rade naši radnici, a pod nadzorom stručnjaka iz “Silovije mašini”, iz Rusije. To je, po proceni, deset odsto vrednosti ovog projekta. Ali, cene su se u međuvremenu promenile, a mi angažovali naše radnike, i to po radnom nalogu, tako da učestvuju svi zaposleni. Priča mi da je predložio generalnom direktoru ERS-a da se u narednom periodu revitalizacije zaposli izvestan broj ljudi koji već rade u “Đerdapu” po ugovoru, jer je izveo računicu da će do kraja ovog obimnog posla, zbog odlazaka u penziju, ostati isti broj zaposlenih. A reč je uglavnom o ljudima iz nedavne izdvojene firme “Đerdap usluge”, koji su osposobljeni majstori. – Kod nas je zaposleno 1.070 rad- nika, što je svetski standard produktivnosti rada, imajući u vidu broj zaposlenih i proizvedenu električnu energiju – naglašava direktor. Posle mi objašnjava da će ovom revitalizacijom produžiti vreme između dva remonta, ali i da će se obezbediti mogućnost da se proizvodnja električne energije poveća za deset odsto! – Reč je o novom tipu lopatica, o novim materijalima, novoj tehnologiji i elektronici koja napreduje preko noći. Objašnjavao mi je to oko novog tipa lopatica, ali sve dok ih nisam video, nisam imao pojma o čemu je reč. A video sam da su sve one drukčije kons- trukcije, i saznao da su od neuporedivo lakših materijala. Postavili smo Jovana Mihajlovića, špicname Džeri, kraj gorostasnih lopatica da ga fotografišemo kako bi mogao da se stekne utisak o njihovoj veličini. Svejedno što Džeri ima skoro dva metra visine, i on je kraj njih bio sićušan. – Nego, da dođete kad budemo vraćali rotor, to će tek biti priča za slikanje i pisanje – bezecira nas Čeda Dragišić. – Mada, ovde je sve senzacionalno jer je – prvi put. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |