ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
11 Nov 2009 - studio b Energetski prioriteti 11 Nov 2009 - biznis U proširenje kopa uloženo 77 miliona evra 10 Nov 2009 - beta Nemačka uložila 400m evra u srpsku energetiku 10 Nov 2009 - biznis Odluka o Termoelektrani Novo Kosovo 9 Nov 2009 - danas Srbija nezrela za koncesije 9 Nov 2009 - blic Elektrane donose struju, ali i strah od zagađenja 9 Nov 2009 - politika Simens ulaže u obnovljive izvore energije
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4446 do 4452 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
9 Nov 2009 - danas - Srbija nezrela za koncesije Ideja ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađana Dinkića da bi strane investitore zainteresovane da grade hidroelektrane u Srbiji trebalo motivisati davanjem koncesija kroz primenu takozvanog BOT sistema (izgradnja, upravljanje, transfer), nije naišla na oduševljenje stručne javnosti. Iako se ekonomisti ne suprotstavljaju koncesiji kao načinu za privlačenje stranog kapitala ipak imaju dosta rezervi prema tome koliko je taj model primenljiv u Srbiji. Državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Nikola Rajaković kaže za Danas da je BOT sistem koji podrazumeva da kompanija izgradi privredni objekat (u konkretnom slučaju hidroelektranu ), upravlja njime i ostvaruje profit u određenom periodu nakon kojeg koncesija prelazi u ruke države jedan od boljih modela koji bi se mogao primeniti u izgradnji elektroenergetskih postojenja, ali da se ne može reći sa stoprocentnom sigurnošću da će dati pozitivne rezultate. - Ministarstvo rudarstva i energetike nije protiv tog modela. Investicije se mogu privlačiti na taj način isto kao i kroz strateška partnerstva. Za Srbiju je dobro da kombinuje sve te modele kada je reč o izgradnji elektroenergetskih objekata. Vidimo prostora da se primena BOT sistema u Srbiji ozbiljno razmotri. S druge strane, samo praksa može da pokaže da li je taj model primenljiv u Srbiji ili ne. Konkretno, mislim da bi u elektroenergetskom sekoru bilo mnogo manje problema vezano za koncesionu izgradnju, sličnih onima koji su se pojavili oko izgradnje pojedinih putnih deonica. Međutim, nikako se ne može pouzdano utvrditi da do problema ne bi došlo - ističe naš sagovornik. Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište, takođe tvrdi da je koncesija dobar način za izgradnju kapitalnih projekata, ali da u ovom trenutku u Srbiji ne postoje uslovi za tako nešto. - Nesporno je da postoji zainteresovanost investitora za takve projekte. Međutim, ona je samo načelna. Kod stranih ulagača još uvek postoji velika bojazan da u Srbiju ulažu kroz koncesije. Naime, Srbija je zemlja solidnog sistemskog rizika što je osnovna kočnica za dolazak stranog kapitala. Koncesije su model koji će ovde zaživeti tek za četiri do pet godina. Onog trenutka kada se naša zemlja približi ulasku u Evropsku uniju investitori će biti motivisaniji da ulažu u koncesije. Do tada ne verujem da će se takvi projekti dešavati. Inače, koncesiona izgradnja ima svojih prednosti, pre svega jer se ne koristi novac poreskih obveznika, a jedina loša stvar kod nje jeste što se izgrađeni objekat na kraju nađe u rukama države što se na našim prostorima pokazalo kao loš oblik vlasništva - kaže Stevanović. Goran Nikolić, saradnik Instituta za evropske studije, takođe je skeptičan da su koncesije pravi model ulaganja u srpsku elektroenergetiku. - Veliko je pitanje da li je taj metod primenljiv. Naime, koncesija podrazumeva velika ulaganja, a na obrt kapitala se čeka dugo što demotiviše ulagače. Sa koncesionim modelima je bilo dosta problema, recimo, u Hrvatskoj, Rusiji pa i kod nas u saobraćajnom sektoru. Koncesija u energetici ima smisla u naftnom sektoru gde je obrt kapitala brz ili u eksploataciji nekih ruda, ali nisam siguran da bi se pozitivni rezultati ostvarili i u elektroenergetskom sektoru - zaključuje naš sagovornik. Sve opcije za Đerdap 3 moguće - U ovom trenutku je još rano govoriti kada bi mogla da počne gradnja Hidroelektrane Đerdap 3. Naime, trenutno se radi na studiji izvodljivosti tog projekta. Tek kada bude završena moći ćemo da se izjašnjavamo o konkretnijim detaljima. Inače, interesovanje velikih stranih investitora za izgradnju HE Đerdap 3 postoji. Ne bih mogao da kažem na koji način će se taj objekat graditi. Elektroenergetski objekti u Srbiji se grade tako što se organizuju tenderi, ali u slučaju Đerdapa 3 ne bi trebalo isključiti ni mogućnost direktne pogodbe ili BOT sistema - kaže za Danas Nikola Rajaković, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |