elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

24 Dec 2009 - biznis
Pokradeno električne energije za oko milion evra

23 Dec 2009 - studio b
Rekordna potrošnja struje u Srbiji

23 Dec 2009 - poslovni magazin
Izjednačiti cenu el.energije za privredu i gradane

22 Dec 2009 - politika
Čista energija iz Srbije za Italiju i Nemačku

20 Dec 2009 - press
Vetranjače na Tupižnici

20 Dec 2009 - politika
Kapital struji rekama

17 Dec 2009 - kWh
EPS u 2010. godini

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4376 do 4382 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


23 Dec 2009 - poslovni magazin - Izjednačiti cenu el.energije za privredu i gradane

Najava Ministarstva energetike da će od 1. januara 2010. godine električna energija u Srbiji poskupeti za 10% ozbiljno je zabrinula privrednike, pošto aktuelni propisi određuju da privredni subjekti struju plaćaju po 100% višoj ceni od one za građane, tako da je realno povećanje za preduzeća 20%. Ovo povećanje u uslovima svetske ekonomske krize i smanjene kupovne moći građana biće ozbiljan udarac za privredu i nateraće jedan deo proizvođača i vršilaca usluga da novu cenu struje ugrade u cene svojih proizvoda i usluga što će još više ugroziti životni standard građana. Zbog svega ovoga Unija poslodavaca Srbije u ime proizvodnih kompanija traži izjednačavanje cene električne energije za privredu i građane.
Privredni subjekti upozoravaju da se u većini zemalja Evropske unije električna energija naplaćuje po istoj ceni kao i građanima, a u najrazvijenijim evropskim privredama, poput Nemačke, Švedske i Francuske privredni subjekti imaju nižu stimulativnu cenu kao veliki potrošači. Privreda neće imati gotovo nikakve dobiti od Prelaznog trgovinskog sporazuma i on će ostati mrtvo slovo na papiru ukoliko se u okviru Sveobuhvatne reforme propisa ne izjednače cene električne energije, komunalnih usluga, gasa i vode za privredu i građane. Konkurentske kompanije iz EU sve navedene dažbine plaćaju po istoj ili sniženoj ceni u odnosu na građane i zato su u velikoj prednosti u odnosu na srpske proizvođače, jer je njihov krajnji proizvod jeftiniji. Sama primena Prelaznog trgovinskog sporazuma neće značiti mnogo za domaće proizvođače, jer je njihov proizvod skuplji zbog nameta države viših nego u EU i u takvim okolnostima umesto da pospeši izvoz on će samo pojačati konkurenciju u Srbiji i ugroziti poslovanje domaćih kompanija. Ukoliko država želi da ozbiljno podrži izvoznike ona mora ukupno opterećenje privrede izjednačiti sa opterećenjem konkurencije iz EU, inače će uvoz još više rasti na štetu izvoza, a iz Srbije će se odlivati još više sredstava nego ranije.
Iz Srbije se od 2001. godine do septembra meseca 2009. godine odlilo ukupno 56 milijardi i 890 miliona dolara za koliko je uvoz bio veći od izvoza, a udeo izvoza u bruto domaćem proizvodu (BDP) bio je svega 28,5% što je za 15% manje od udela izvoza u BDPu srednjerazvijenih evropskih zemalja. Da bi se u narednim godinama smanjio ogroman spoljnotrgovinski deficit Srbije i povećao izvoz, proizvodna mala i srednja preduzeća moraju podići nivo standarda svojih proizvoda kroz modernizaciju proizvodnih pogona i kvalitetnu edukaciju menadžera koje treba osposobiti da upravljaju proizvodnim procesima i ljudskim resursima na najsavremeniji moguću način, poznavajući sve zakonitosti svetskog tržišta i načela vrhunskog profesionalizma i stručnosti karakterističnih za top-menadžere u zapadnim kompanijama. Međutim, sva ova ulaganja u tehnologiju i ljudske resurse biće uzaludna ukoliko država radikalno ne promeni ekonomsku politiku koja je do sada u najvećoj meri bila destimulativna.
Donja tabela pokazuje odnos cena električne energije za privredu i građane u zemljama EU i Srbiji.

U svim navedenim zemljama postoji više kategorija industrijskih potrošača koji srazmerno potrošnji plaćaju električnu energiju sa određenim nivoom popusta i tako su stimulisani da se razvijaju i troše još više. U Srbiji, međutim, još se zadržava praksa iz vremena Josipa Broza Tita i tzv. kardeljevog propisa kojim se preduzetnici kao pripadnici buržoazije moraju opteretiti većim cenama struje, gasa, vode i komunalnih usluga. Od ove prakse „dupliranja“ računa jedini je odustao Telekom Srbija koji je uvažio principe moderne ekonomije i jednako tretira građane i privredu.
Privreda opominje kreatore ekonomske politike da se mora odustati od zastarelih komunističkih propisa koji onemogućavaju konkurentnost domaćih proizvoda na evropskom i svetskim tržištima i da politička elita mora prestati da prebacuje socijalnu funkciju države na teret preduzeća. Kompanijama se mora omogućiti privredni ambijent u kome će lakše akumulirati kapital i povećavati prihode i profit, a na državi je onda da kroz poreski sistem tako stvoreno bogatstvo preraspodeli penzionerima, javnom sektoru, socijalnim kategorijama stanovništva i drugim korisnicima javnih fondova i republičkog budžeta.