elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

20 Jan 2010 - pmagazin
Potpisani ugovori o gradnji dve VE u Pančevu

20 Jan 2010 - rts
Struja i plate na ledu

19 Jan 2010 - rtv
Raste tražnja za proizvodima solarne tehnike

19 Jan 2010 - rts
Dobit EPS-a iz ušteda

14 Jan 2010 - listzrenjanin
POPRAVKA TURBINE DO OKTOBRA

12 Jan 2010 - press
Struja od februara skuplja 10 odsto

11 Jan 2010 - dnevnik
Za mini–fabriku struje 10 miliona evra

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4355 do 4361 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


11 Jan 2010 - dnevnik - Za mini–fabriku struje 10 miliona evra

Za dobijanje energetskih dozvola za izgradnju elektrana na bazi obnovljivih izvora energije vlada veliko interesovanje i već je izdato oko 25 dozvola za male hidroelektrane, izjavio je nedavno pomoćnik ministra energetike Dejan Stojadinović. On je istakao da se investitori interesuju i za izgradnju elektrana koje kao pogon koriste vetar i biomasu i ukazao da će se konkretni rezultati upotrebe obnovljivih izvora energije u Srbiji videti za oko dve godine, koliko je potrebno za izgradnju tih vrsta elektrana.
Za ulaganje u energetiku, dobro je poznato, potrebna su ogromna finansijska sredstva, a to je slučaj i sa obnovljivim izvorima energije. Stojadinović kaže da je za izgradnju malih hidroelektrana neophodno investirati oko 1,7 do dva miliona evra po jednom megavatu, za elektrane na bazi sunčeve energije oko 4,5 miliona evra po megavatu, za one na bazi vetra oko 1,5 miliona evra, a za elektrane na biomasu od 2,3 do 2,7 miliona evra po megavatu.
Male hidroelektrane su energetski objekti snage do 10 megavata i spadaju u kategoriju povlašćenih potrošača. U zavisnosti od vodotoka, grade se objekti različite snage, a najčešće su to male HE od jednog do pet megavata. To znači da izgradnja male HE, od recimo pet megavata, košta od 8,5 do 10 miliona evra, dok je za onu od devet megavata potrebno od 15 do 18 miliona evra! Procenjuje se da u Srbiji ima 900 lokacija na kojima je moguće izgraditi male hidroelektrane, ukupnog kapaciteta 500 megavati. Iskorišćenjem ukupnog energetskog potencijala malih hidroelektrana moguće je proizvesti oko pet odsto, od ukupne proizvodnje električne energije kod nas i oko 15 odsto sadašnje proizvodnje električne energije u hidroelektranama. Prema rečima Dejana Stojadinovića procenjena dobit svih potencijalnih lokacija za izgradnju malih hidroelektrana u Srbiji iznosila bi oko 50 miliona evra godišnje, što predstavlja motiv za buduće investitore koji nameravaju da ulažu u tu oblast. On dodaje da se najvećim delom taj potencijal nalazi na slivu Morave, na Drini i Limu, kao i na Dunavu.
Energetski potencijal vodotokova i lokacije za izgradnju malih hidroelektrana određene su dokumentom “Katastar malih hidroelektrana na teritoriji SR Srbije van SAP” iz 1987. godine, kao i Katastrom malih hidroelektrana u Autonomnoj pokrajini Vojvodini, u kome je obrađeno 13 hidroelektrana („Hidroinvest” DTD, 1989. godine). Međutim, ove objekte je moguće graditi i na drugim lokacijama, uz saglasnost Ministarstva rudarstva i energetike, i to u pogledu maksimalnog iskorišćenja energetskog potencijala vodotokova i uz saglasnosti drugih nadležnih ministarstava i institucija.
Dosad je u Srbiji izgrađeno oko 60 malih hidroelektrana, od kojih polovina ne radi. Plan Ministarstva rudarstva i energetike je da izradi studiju izvodljivosti za dvadesetak najatraktivnijih lokacija za izgradnju malih hidroelektrana. Lokacije će na tenderu biti dodeljene najpovoljnijim ponuđačima koji će dobiti koncesiju na trideset godina. Inače, energetsku dozvolu za gradnju hidroelektrana izdaje Ministarstvo rudarstva i energetike, ali je za hidroelektrane snage ispod jednog megavata dovoljna samo saglasnost opštine.

Blago hidroenergije
Hidroenergija u ukupnoj proizvodnji električne energije u našoj zemlji učestvuje sa 32 odsto, a hidropotencijal se crpi iz 63 velike brane. Međutim, svega 70 odsto hidropotencijala u Srbiji je iskorišćeno, a čak oko 60 odsto instalisane snage hidroelektrana ima prosečnu starost 40 godina, dok su pojedine hiroelektrane starije i od 50 godina.