elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

5 Mar 2010 - s media
Srbija mora da poboljša energetsku efikasnost

5 Mar 2010 - vesti
"Simens" pravi "zeleni" Kragujevac

2 Mar 2010 - novosti
Kilovati skuplji za 12,2 odsto

2 Mar 2010 - novosti
Nova brojila lek za krađu

1 Mar 2010 - kWh
Revitalizacije, rehabilitacije, nove tehnologije

1 Mar 2010 - kWh
PREDNOSTI I MANE POSLOVANjA NA BERZI

28 Feb 2010 - kurir
Od 1. marta skuplja struja

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4299 do 4305 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


1 Mar 2010 - kWh - Revitalizacije, rehabilitacije, nove tehnologije

U termoelektranama u prvom planu osvežavanje kapaciteta uz povećanje snage i jačanje energetske efikasnosti . – U hidroelektranama u „Đerdap-1“, „Bajina Bašta“ i „Međuvršje“ u toku su obimni poslovi, dok se na kopovima RB „Kolubara“ i „Drmno“ privodi kraju modernizacija rudarske mehanizacije. – U distributivnim privrednim društvima uvođenje novih tehnologija i softverskih paketa u središtu pažnje

U PD RB „Kolubara“ 10. februara završeni su radovi na realizaciji projekta drugog BTO sistema na Površinskom kopu „Tamnava – Zapadno polje“ i to sa polaskom u transport rotornog bagera SchRs 1600/3x25. Taj bager je najmodernija mašina ove vrste angažovana u površinskoj eksploataciji u Srbiji. Sa visinom od preko 40 metara, dužinom od oko 200 metara, težinom preko 3.400 tona i kapacitetom od 6.600 kubnih metara otkrivke na sat bager predstavlja pravog džina. Ova impozantna mašina nemačkog proizvođača „Krup“ koštala je preko 22 miliona evra. Glavni podizvođač bila je „Kolubara – Metal“.
Najveća investicija u rudarsku opremu u Evropi
Reč je o projektu vrednom preko 77 miliona evra, čija je realizacija započela u 2001. godini, i to zajedničkim angažovanjem EPS-a i Evropske agencije za rekonstrukciju, uz podršku Vlade Srbije. Finansijsku podršku realizaciji projekta predstavljali su povoljni donatorski i kreditni aranžmani sa EBRD i sa nemačkom KfW bankom, zaključeni u 2003. godini. Taj projekat predstavlja i najveću investiciju u ovu vrstu opreme u Evropi u poslednjih desetak godina.
U realizaciji projekta angažovane su vodeće nemačke firme „Tisen“, „Krup“, FAM, „Takraf“ i ABB. Angažovanje četiri nemačke firme na zajedničkom projektu jedinstven je rezultat. A kako one posluju po sistemu „ključ u ruke“, otvoren je time i prostor za angažovanje velikog broja firmi iz domaćeg metalskog sektora („Kolubara – Metal“, „Goša“, „Kopeks“ (nekadašnji MIN), „14 oktobar“, „Zava- rivač“, „Mostogradnja“, ATB „Sever“ i mnoge druge).
Kapacitet novog BTO sistema, koji se sastoji od rotornog bagera za iskop jalovine, sistema tračnih transportera za transport jalovine, ukupne dužine 7,5 kilometara,kao i bagera odlagača, iznosi 12 do 15 miliona kubnih metara jalovine godišnje. Radom ovog sistema otkopavanje otkrivke će se povećati sa sedam na 12 miliona kubnih metara, dok će proizvodnja uglja porasti sa devet na 12 miliona tona godišnje.
I u ovoj godini PD TENT nastavlja sa realizacijom projekata modernizacije postrojenja i vitalnih delova opreme. Kako kaže Vladimir Božinović, direktor za proizvodnju energije, glavni posao predstoji na bloku TENT A-6, čija je prva faza rehabilitacije završena 2008. godine, kada je zamenjena gotovo polovina kotla, ali je preostalo da se zamene delovi cevnog sistema kotla. Ugradiće se i nova turbina visokog, srednjeg i niskog pritiska, a saniraće se i ostala prateća oprema bloka. U okviru ekološke modernizacije, istovremeno, zameniće se postojeći elektrofilter i izvršiti izvesna poboljšanja na kotlovskom sistemu radi boljeg sagorevanja uglja, u cilju smanjenja azotnih oksida. Reč je o izuzetno obimnom i složenom poslu, koji počinje prvog juna, a završava se sredinom novembra tekuće godine. Posle realizacije druge faze rehabilitacije snaga ovog bloka dostići će nominalnih 348 MW, sa povećanjem stepena korisnosti, što će doprineti njegovom znatno efikasnijem radu.
Modernizacija drugog bloka TENT A
Od ostalih aktivnosti, Božinović izdvaja i kapitalni remont bloka A-2. Pored standardnih zahvata, u dvo i po mesečnom remontu, predstoji modernizacija merno-regulacionog up- ravljačkog sistema bloka. Za ove poslove angažovan je Institut „Mihajlo Pupin“ za elektronski deo, a „Alstom“ za hidraulični deo turbine. Poslovi modernizacije manjeg obima predstoje i u okviru mlinskog postrojenja blokova 3, 4 i 5 TENT A, koji imaju takozvane DGS mlinove – čekićare. U remontu bloka A-3 u trajanju od dva meseca planirana je njihova zamena u cilju povećanja finoće i količine meljivosti po blokovima, a što će se u 2011. godini uraditi i na bloku A-5.
I u TENT B nastaviće se, takođe, sa aktivnostima modernizacije postrojenja, posebno kotlovskog dela, sa akcentom na sagorevanje uglja. Ove godine predstoji i priključenje drugog bloka B-1 na novi sistem prikupljanja, transporta i odlaganja pepela i šljake, čime će se zaokružiti primena ekološki najmodernijeg sistema za odlaganje pepela u zoni ove elektrane. Pored redovnih remonata i preventivnog održavanja blokova, u PD TE-KO „Kostolac“ u 2010. godini znatna finansijska sredstva usmeravaju se i u modernizaciju postrojenja u kostolačkim TE. A pošto su elektrofilteri na blokovima TE „Kostolac A“ već prilagođeni evropskim standardima, ova godina proteći će, pre svega, u realizaciji više ekoloških projekata. U završnoj je fazi, naime, zamena sistema za prikupljanje, transport i odlaganje pepela i šljake gustom hidromešavinom u TE „Kostolac B“ i izgradnja nove deponije za odlaganje pepela u prostor kopa „Ćirikovac“. Realizacija ove ekološki značajne investicije, vredne 35 miliona evra, poverena je nemačkom konzorcijumu „Dobersek–Meler“. Montaža nove opreme u elektrani i izgradnja pratećih objekata, zajedno sa montažom cevovoda za transport pepela, šljake i povratne vode, gotovo je završena. Zbog pojave klizišta terena u prostoru buduće deponije, radovi na formiranju deponije su u zakašnjenju u odnosu na ranije utvrđene rokove. Prema najnovijim procenama, očekuje se da će novi sistem otpepeljivanja već u drugom tromesečju ući u probni rad.
U rudarskom sektoru u ovoj godini prioritetni zadaci biće postavljanje i formiranje šestog jalovinskog sistema i nastavak revitalizacije osnovne rudarske mehanizacije, pretransportovane sa kopa „Ćirikovac“ na „Drmno“. Taj rudarski sistem „za humus“, od izuzetnog je značaja, pre svega, zbog smanjenja troškova rekultivacije zemljišta. Sistem, koji će biti postavljen ispred fronta radova napredovanja mehanizacije kopa „Drmno“, namenjen je da otkopava černozem odnosno humus i da ga odlaže na vršnoj etaži unutrašnjeg odlagališta tog kopa. To, praktično, znači da će se u narednom periodu degradirano zemlji- šte brže i ekonomičnije vraćati u funkciju, što će doprineti i smanjenju ukupnih troškova eksproprijacije. Ove godine biće modernizovana i drobilana kopa „Drmno“ montiranjem treće deponijske linije kojom se povećava pogonska spremnost ovog postrojenja za preradu i transport uglja. Značajan projekat koji će se realizo-vati u pomoćnoj mehanizaciji biće početak rekonstrukcije vozila i mehanizacije koji koriste benzin i evrodizel, a da bi kao pogonsko gorivo upotrebljavali naftni tečni gas. Uštede su višestruke, kako sa finansijskog tako i sa ekološkog aspekta.
Sa novim lopaticama turbine – veći stepen korisnosti
Modernizacija opreme u HE „Đerdap“ obuhvata više složenih projekata i zahvata, koji se u ograncima ovog privrednog društva već realizuju, počinju, ili su u planu. Najsloženiji zahvat zamene dotrajale opreme savremenom, uz primenu visoke tehnologije, realizuju se u HE „Đerdap 1“. Reč je o revitalizaciji koja će najvećoj srpskoj HE obezbediti novi radni vek od oko četrdeset godina, nastavak sigurnog rada, povećanu snagu i veće proizvodne mogućnosti. U toku šestogodišnje revitalizacije, koliko će po planu trajati trenutno najvrednija investicija u EPS-u (a počela je 1. septembra), svih šest agregata zameniće se novim, jačim i modernizovanim mašinama. U nove turbine ugrađuju se lopatice manje težine i novog profila, što će za oko 10 odsto podići stepen korisnosti, odnosno povećati proizvodnju. Novi agregati biće snabdeveni modernim sistemima automatskog upravljanja i zaštite sa kontrolom upravljanja. Stari uljni ležajevi, kako noseći, tako i oni na usmerenom aparatu, biće zamenjeni novim teflonskim, koji uz lakše održavanje obezbeđuju sigurniji rad. U montaži novih statora primeniće se najmodernija tehnologija postavljanja, odnosno pakovanja na licu mesta, što će se pozitivno odraziti na kvalitet, trajnost i sigurnost rada.
Na HE „Đerdap 2“ modernizacija, uz unifikaciju opreme, završiće se sredinom godine i to sa kapitalnim remontom A-3. Od 2006. godine, tako su, na svih deset agregata zamenjeni ležajevi novim teflonskim, što je, kako ističe Nebojša Karanović, direktor Direkcije za proizvodnju PD HE „Đerdap“, već dalo izvanredne rezultate. Znatno je olakšano održavanje agregata i sasvim su eliminisani problemi koji su se ranije javljali u toku eksploatacije. Na devet agregata zamenjene su i komandne table novim, sa električnom, digitalnom zaštitom. Ovi agregati snabdeveni su i sa novim turbinskim regulatorima sa savremenom pratećom opremom, koja omogućuje jedinstveno upravljanje putem računara. Preostaje još samo da se i na A-3, sredinom godine, u kapitalnom remontu ugrade takva tabla i turbinski regulator.
U „Vlasinskim HE“ proces revitalizacije odvija se postepenom modernizacijom proizvodne i pomoćne opreme. To se, pre svega, odnosi na veće zahvate u procesu upravljanja agregatima, kao i na zamenu komandnih tabli i pobude i na poboljšanje statorskog dela ugradnjom savremenih materijala i montažom na licu mesta. U poslove modernizacije spadaju i rekonstrukcija izvoda objekata sopstvene potrošnje električne energije, zahvati u razvodnim postrojenjima, kao i radovi na održavanju brojnih kanala, tunela i same akumulacije. A u HE „Pirot“ vodeća aktivnost na modernizaciji opreme odvijaće se u realizaciji Projekta centralnog upravljanja, čija je priprema u toku.
HE „Međuvršje – prva kompletno revitalizovana elektrana
U PD „Drinsko-Limske HE“ ova godina biće u znaku nastavka značajnih poslova na revitalizaciji i modernizaciji proizvodnih pogona. Privodi se kraju revitalizacija uređaja sopstvene potrošnje HE „Bajina Bašta“ i očekuje se da će se završiti do kraja marta 2010, kada će se taj novi sistem pustiti u rad.
Najkrupniji zahvat trenutno je na prvom agregatu u HE „Bajina Bašta“, a 1. juna, po završetku njegove rehabilitacije, počeće, u skladu sa planiranom dinamikom, radovi na drugoj mašini. Po završetku rehabilitacije, čija je vrednost 65,5 miliona evra, snaga elektrane povećaće se sa 368 na 422 megavata, a paralelno sa tim i proizvodnja električne energije. Rehabilitacija HE „Međuvršje“, prema planu, biće završena do oktobra 2010. godine. U toku su radovi na revitalizaciji agregata i objekata sopstvene potrošnje, a posle toga sledi ispitivanje i dokazivanje karakteristika. Novi dizajn turbina, sa povećanim prečnikom radnog kola, omogućiće „Elektromoravi“ (sa revitalizovanom HE „Ovčar Banja“) rast proizvodnje za oko 10 miliona kilovat-sati godišnje, naglašava Mijodrag Čitaković, direktor PD „Drinsko-Limske HE“. To će biti i prva kompletno rehabilitovana elektrana u EPS-u.
Kada je reč o HE „Zvornik“ intenzivirani su razgovori sa projektantima, EPS-om i HE „Bajina Bašta“ u vezi sa njenim budućim „podmlađivanjem“. Radi se, trenutno, na pripremi tenderske dokumentacije i odgovoru na pismo nemačke KfW banke, u kome su dokazani efekti prokopavanja korita Drine nizvodno od elektrane, kako bi se povećao pad. Rehabilitacija HE „Zvornik“, u koju će se ući za dve-tri godine, sasvim je izvesno, biće radikalnija i skuplja nego obnova HE „Bajina Bašta“.
Dok postrojenja „Limskih HE“ ne dođu na red za rehabilitaciju, u ovoj godini radiće se uglavnom na rekonstrukciji i promeni opreme kako bi se povećala sigurnost rada.
Proteklih godina PD „Elektrovojvodina“ angažovala je značajne resurse na realizaciji većeg broja novih razvojnih projekata, pogotovo iz oblasti informatičkih tehnologija i njihove primene u domenu poslovnih i tehničkih sistema, kao podrška poslovnim procesima distribucije. Poseban akcenat dat je automatizaciji tehničkih poslova distribucije u skladu sa svetskim trendovima i u želji da se odgovori savremenim zahtevima i standardima. Sa vizijom da svi procesi budu podržani jedinstvenim sistemom, krenulo se u intenzivan, frontalni razvoj i u unapređenje njegovih segmenata, sa krajnjim ciljem da se svi oni objedine u čvrsto povezani sistem u kome će biti omogućen protok podataka između pojedinih delova.
Nove funkcije DMS
Postojeći Distribution Management System (DMS), čije je uvođenje i upotreba u „Elektrovojvodini“ započelo pre više od deset godina, proširuje se novim funkcijama i modulima. U toku je upgrade sistema na novu verziju, kao i njegovo proširenje u smislu automatizacije vođenja niskonaponske mreže. Ovaj segment definisan je projektnim zadatkom DMS – niski napon, na osnovu koga je izrađenidejni projekat i započela je realizacija modula. U toku je, takođe, i definisanje funkcionalnosti za razvoj modula „Dnevnik pogonskih događaja“. Na polju dispečerskog upravljanja i automatizacije elektroenergetskih objekata i mreže u toku su razvojni projekti započeti i trasirani prethodnih godina, a odnose se na uvođenje integrisane zaštite u elektroenergetske objekte VN/SN sa lokalnim SCADA sistemom za nadzor i upravljanje objektom (protokol IEC 61850 i implementacija GOOSE poruka za blokadne uslove proglašeni su standardom u privrednom društvu) i dalju rekonstrukciju i unapređenje sistema za daljinski nadzor i upravljanje u svim dispečerskim centrima (koja osim prelaska na kvalitativno novu verziju SCADA programa uključuje i dodatni razvoj i implementaciju komunikacionog dela za prenos podataka između kontrolnih centara po standardnom ICCP/TASE.2 protokolu i medium spregu sa DMS sistemom kroz jedinstveni grafički korisnički interfejs). Uporedo s tim radi se i na zameni starih sa daljinskim stanicama najnovijih generacija; dok se postojeći pilot sistem za daljinski nadzor i upravljanje srednjenaponskom distributivnom mrežom u ED Sombor proširuje novim upravljivim objektima (distributivne TS, razvodna postrojenja 20 kV, rasklopna oprema na SN nadzemnim vodovima). Radi se i na uvođenju novih sistema za daljinski nadzor i upravljanje distributivnom mrežom u ED Subotica i Pančevo.
Širok front aktivnosti
Uvođenje novih tehnologija i softverskih paketa koji obezbeđuju veći kvalitet i efikasnost u poslovanju, cilj je kojem teži i PD „Elektrodistribucija Beograd“. Na tom se planu radi u kontinuitetu i sredstva za realizaciju projekata osavremenjavanja tehničkog i poslovnog sistema redovno se obezbeđuju godišnjim planom poslovanja.
– U 2010. godini nastaviće se svakako sa realizacijom već započetih projekata, a predviđeno je i uvođenje novih. Kada je reč o modernizaciji otvoren je širok front aktivnosti – ističe Goran Prelić, direktor Direkcije za informatiku i telekomunikacije PD “EDB”.
– U cilju bolje preglednosti projekti su klasifikovani u tri oblasti, a to su unapređenje upravljanja, informatike i telekomunikacija.
Kada je reč o modernizaciji upravljanja, krajem prošle godine okončan je probni rad nove „Pupinove“ VIEW 2 SCADE i time su stvoreni uslovi za realizaciju ugovora o povezivanju dispečerskih centara “EDB” i Elektromreže Srbije. Realizacijom ovog ugovora omogućiće se bolja komunikacija između dispečerskih centara i smanjiti vreme potrebno da centar reaguje na eventualne neregularnosti na mreži. U 2009. godini realizovan je i ugovor sa Motorolom Ltd Izrael o zameni „Motorolinog“ sistema upravljanja INTRAC novim MOSCAD sistemom. Ovim ugovorom predviđena je zamena repetitora na Avali, kao i svih daljinskih stanica i instalacija „Motoroline“ SCADE u Dispečerskom centru za nadzor sistema, lociranom u poslovno-tehničkom pogonu na Slaviji. A dodatno će biti omogućeno i povezivanje „Pupinove“ VIEW 2 SCADE sa MOSCAD sistemom, tako da će dispečeri sa jedne SCADE moći da prate rad svih daljinskih stanica. Završena je i izrada idejnog projekta i nabavljena je oprema za uvođenje sistema daljinskog upravljanja srednjenaponskom mrežom. Ovaj projekat ugovoren je sa Institutom „Nikola Tesla“ i za početak pilot-projekat obuhvata automatizaciju 115 tačaka. Taj sistem, naknadno, treba da omogući automatizaciju oko deset procenata mreže.
Prema rečima Prelića, u projekti- ma modernizacije telekomunikacija ovogodišnjim programom investicionog održavanja predviđena je rekonstrukcija radio-sistema za prenos govora. Ovde je važno naglasiti da je za rad dispečerskih i ekipa održavanja, kao i svih mobilnih ekipa na terenu, neophodno korišćenje radiosistema za prenos govora, prvenstveno zbog bezbednosti (razgovori se snimaju) i pouzdanosti rada prilikom incidentnih situacija u energetskom sistemu (nestanka napajanja i slično), s tim da taj rad ne isključuje mogućnost i potrebu korišćenja javne GSM mreže. Prema tehničkom rešenju osavremenjavanja govornog dela radio prenosa (radio linkovi), planirana je realizacija „trunking“ radio-sistema, i to u skladu sa planiranom organizacijom i načinom rada dispečerskih centara 35, 10 i 1 kV, odnosno njihovog rada sa mobilnim dispečerskim ekipama i pogonima održavanja. Paralelno sa razvojem elektrodistributivnog sistema, radi kvalitetnijeg povezivanja kako elektroenergetskih, tako i poslovnih objekata, značajna su i ulaganja u optičku telekomunikacionu infrastrukturu. Na konzumu „EDB“ do sada je postavljeno oko osamdeset kilometara optičkih kablova, a sa polaganjem novih u 2010. kablirano područje biće znatno uvećano.
Investicije u šest koraka
U programu poslovanja PD „Elektrosrbija“ u 2010. godini za rekonstrukciju TS 110/x kV i 35/h kV, sa modernizacijom relejne zaštite i pripremom za daljinsko upravljanje, planirano je ukupno 200 miliona dinara. Ovaj deo plana investicija podeljen je u šest segmenata. Modernizacija zaštite i priprema za daljinsko upravljanje predviđeni su za 14 TS 110/h kV. Pored rekonstrukcije energetskog dela trafo-stanica, planirano je i osavremenjavanje relejne zaštite primenom uređaja sa integrisanom funkcijom zaštite, daljinskog upravljanja i nadzora. – Time će se povećati sigurnost u radu i brzina reagovanja dis- pečera, a s druge strane eliminisaće se potreba za dežurnim uklopničarima u tzv. posednutim trafo-stanicama – napominje Dragan Erović, direktor Direkcije za planiranje i investicije PD „Elektrosrbija“. Svi bitni poslovi, uključujući i modernizaciju, pored toga, odradiće se i prilikom rekonstrukcije postojećih 236 TS 35/h kV, a u cilju poboljšanju sigurnosti njihovog rada i mogućnosti daljinskog nadzora i upravljanja iz dispečerskih centara ogranaka.
Programom za ovu godinu predviđena je, takođe, i ugradnja savremene mikroprocesorske zaštite i priprema za daljinsko upravljanje u 63 TS 35/h kV. Nadzor i daljinsko upravljanje srednjenaponskom mrežom ugradnjom reklozera sa daljinskom komandom, lokatora i rastavnih sklopki predstavlja dalji korak u modernizaciji i fleksibilnosti srednjenaponske mreže, što je posebno značajno u vreme preopterećenja i kvarova. Na tom planu ove će se godine posebno raditi na području ogranaka Aranđelovac, Valjevo, Jagodina, Kruševac i Šabac.
Kako dalje ističe Erović, znatna sredstva uložiće se i u projekat telekomunikacija sa daljom ugradnjom optičkih kablova po dalekovodima 110 kV i 35 kV za povezivanje TS 110/h kV i 35/h kV sa dispečerskim centrima, čime će se značajno poboljšati sistemi veza.
Planiran je i nastavak ulaganja u DMS, nabavka istorijskog servera i novih funkcija koje se odnose na niski napon, planiranje distributivne mreže i automatizaciju srednjenaponske mreže i funkciju održavanja. Integracijom SCADA sa DMS-om postići će se maksimalna funkcionalnost DMS-a.
Razvoj elektroenergetskog sistema i aktuelni problemi u vezi sa preopterećenjem i propusnom moći pojedinih elektroenergetskih objekata i ove su godine glavni „pokretači“ investicija namenjenih modernizaciji i rekonstrukciji objekata na srednjem i visokom naponu u ED „Jugoistok“. U skladu sa tim, kako ističu u Službi za planiranje i analizu pogona Direkcije za upravljanje, većina investicionih aktivnosti u 2010. godini usmerena je na završetak radova na visokonaponskim TS „Niš-8“, „Vranje-2“ i „Mosna“. Kraj radova planiran je za oktobar 2010. godine, kadase očekuje i puštanje tih objekata u pogonsko stanje. Finansijska sredstva za rekonstrukciju sva tri objekata obezbeđena su iz kredita Svetske banke u iznosu od skoro 2,6 miliona evra, za koji je EPS dao bankarske garancije. U sva tri objekta radovi se realizuju u dve faze, pri čemu su u prvoj pretežno obuhvaćeni građevinski radovi, dok se u drugoj izvršavaju elektromontažni i preostali građevinski radovi. A značaj tih investicija potvrđuje to što su ovo i prvi objekti naponskog nivoa 110 kV u kojima je izvršeno značajnije povećanje kapaciteta u poslednjoj deceniji, s tim što su TS „Mosna“ i „Vranje-2“ sasvim novi objekti. Očekuje se da će se sa njihovom izgradnjom obezbediti pouzdanost i kvalitet napajanja tih delova konzuma koji pokriva PD „Jugoistok“.
Posebno se, pri tom, izdvaja TS „Niš-8“, koja trenutno radi sa transformacijom 35/10 kV i kapacitetom od 8 MVA. Ono što ga izdvaja od drugih objekata jeste to što napaja konzum čiji zahtevi prevazilaze instalisani kapacitet. A to, pre svega, dovodi do problema koju su do izražaja došli ove sezone, a kulminirali sa brojnim ispadima i sa neredovnom isporukom električne energije. Posle rekonstrukcije „Niš-8“ trebalo bi da bude tipska TS 110/10 kV, opremljena sa dva dalekovodna i dva trafo-polja u 110 kV postrojenju, odnosno 29 srednjenaponskih ćelija od kojih su 25 izvodne, dve spojne i dve merne ćelije. Rekonstrukcijom se povećava instalirani kapacitet sa osam na 63 MVA i taj objekat se uvodi u daljinski režim rada. Proizvođač primarne opreme koja će se ugrađivati jeste „Energoinvest“ iz Sarajeva i usklađena je sa najnovijim standardima i tehničkim preporukama iz oblasti energetike.
Kako je naglasio Boban Milanović, direktor PD „Centar“, tokom 2010. godine najveća pažnja biti posvećena modernizaciji starih i izgradnji novih elektroenergetskih objekata. Planirana je izgradnja nove TS 110/35 kV „Neresnica“, kao i rekonstrukcija TS 110/35/10 kV „Ilićevo“. Na naponskom nivou 35/10 kV u planu je, takođe, izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih TS na području PD. A ovih zimskih dana upravo se privode kraju i projekti za izgradnju i rekonstrukciju TS 35/10 kV „Plana-4“, Toplana 03KG i „Veliko Gradište-1“. Veći broj projekata usmeren je i na nastavak modernizacije srednjenaponskih vodova, prvenstveno na automatizaciju upravljanja. Najveća pažnja, osim toga, biće usmerena i na nove informacione tehnologije i telekomunikacije.