ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
29 Mar 2010 - novosti Magnetima stopiraju kilovate 28 Mar 2010 - rts Štedljive sijalice 28 Mar 2010 - kWh Trostruki udar na sistem 28 Mar 2010 - kWh Daleko od „najboljih“ godina 28 Mar 2010 - kWh EPS mora da se restrukturiše 26 Mar 2010 - novosti Nema novca za “zelene” kilovate 26 Mar 2010 - gjavnosti Kostolac - investicija decenije
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4264 do 4270 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
28 Mar 2010 - kWh - Trostruki udar na sistem U drugoj nedelji marta, zbog manjka hiljadu megavata raspoložive snage, uslovljenog velikim vodama i ispadom termobloka, i istovremene izuzetno velike potrošnje, EPS bio prinuđen da uveze 26 miliona kWh Sredinom ovoga meseca elektroenergetska situacija u Srbiji počela je polako da se stabilizuje, posle dramatičnih oscilacija koje su obeležile prvu polovinu marta. Srednja dnevna temperatura približila se devetom podeoku Celzijusove skale, što je uticalo na smanjenje dnevne potrošnje električne energije, koja je u Srbiji pala sa prethodnih oko 146 na 120 miliona kWh. Drugim rečima, spustila se na nivo planirane za prosečni martovski dan. U prvoj polovini meseca, prosečna dnevna potrošnja bila je gotovo deset odsto veća od bilansirane. Nagli skok potrošnje nije, međutim, bila jedina nevolja s kojom se suočio EPS u izvršenju elektroenergetskog bilansa tokom prve polovine marta. Miladin Basarić, direktor Sektora za energetsko planiranje i upravljanje u Direkciji EPS-a za trgovinu električnom energijom kaže da se početkom ovog meseca prvi put, posle više godina, desilo da nekoliko dana zaredom energije ima, ali da u proizvodnim kapacitetima EPS-a nema dovoljno raspoložive snage za pokrivanje večernjeg vrha potrošnje. - Poslednja sedmica februara i prva martovska bile su sasvim mirne sa elektroenergetskog aspekta. Zbog toplih dana, krajem februara potrošnja je bila manja, a prvih dana marta na nivou bilansirane. Iako su velike vode ograničile proizvodnju protočnih hidroelektrana, izvršenje bilansa bilo je sigurno. Manjak u hidrosektoru nadoknađivan je većom proizvodnjom u termoelektranama na ugalj. Tih dana bilo je i prodaje viškova električne energije na slobodnom tržištu. Uostalom, to što se događalo na profilima protočnih HE nije bilo ništa novo. To su uobičajene prilike za ovo doba godine, jedino što su velike vode ovoga puta poranile, pa su, umesto u aprilu, stigle u martu - kazao je Basarić. Šta je, onda, izazvalo dramu i hitan uvoz energije? - Drama je nastala kada je u drugoj sedmici marta naglo zahladnelo. Prosečna dnevna spoljna temperatura pala je ispod nule, tako da je potrošnja električneenergije skočila do nivoa potrošnje prosečnog januarskog dana. Mi smo, pak, zbog velikih voda još od početka meseca imali manjak raspoložive snage u hidroelektranama „Đerdap 1“ i „Đerdap 2“. Za više od 400 megavata u ovim elektranama bila je smanjena raspoloživa snaga, jer je priobalje trebalo da se zaštiti od još većih poplava koje su pretile. To je ona situacija kada od viška glava boli. Da nevolja bude veća, pomogla je slučajnost da se baš tada dogodi kvar na drugom bloku TENT B, koji je zbog dužine sanacije kvara morao da uđe u prevremeni remont. Iz sistema je ispalo dodatnih 600 megavata, a to znači da je EPS tada bio bez ukupno hiljadu megavata raspoložive snage na „Đerdapu“ i u TENT-u - istakao je Basarić. Objasnivši da elektroenergetski sistem EPS-a nije mogao bez dodatne energije da izdrži ovaj trostruki udar (velike vode, ispad najvećeg termobloka i enormno veliku potrošnju u isto vreme), Basarić je rekao da se, uz saglasnost Ministarstva rudarstva i energetike, pristupio interventnoj kupovini (uvozu) električne energije od proizvođača u regionu. Tako je, kako je naveo, od 10. do 17. marta kupljeno oko 26 miliona kWh, čime je obezbeđeno sigurno i kontinuirano snabdevanje tarifnih kupaca električnom energijom. U vreme zatvaranja našeg lista stanje se već prilično stabilizovalo. Dotoci na drinskom slivu su u stagnaciji, ali sa tendencijom blagog porasta. Nivo Dunava je i dalje značajno iznad bilansa, no polako opada. Dnevna proizvodnja protočnih HE je oko 35 miliona kWh, to jest gotovo 10 odsto veća od bilansirane. Termoelektrane na ugalj rade punom parom i dnevno sistemu daju (bez TE na Kosmetu) oko 70 miliona kWh ili pet odsto više od planiranog. Akumulacione HE rade samo za pokrivanje prepodnevnog i večernjeg vrha potrošnje, tako da je njihova dnevna proizvodnja (sa HE „Piva“) oko osam miliona kWh, što je oko dva miliona kWh manje od bilansiranog. Basarić kaže da u jezerima ovih elektrana ima više vode nego što bi trebalo da je bude u ovo doba, pa se dnevnom prodajom električne energije na slobodnom tržištu čini sve da se umanji sadržaj akumulacija i mirnije dočekaju prolećne kiše. Sigurnost izvršenja elektroenergetskog bilansa u predstojećem mesecu garantuju i solidne zalihe uglja na deponijama TE, gde ima oko 130.000 tona uglja više nego što je bilansirano za ovo doba. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |