elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

3 Jun 2010 - economy
Energija svuda oko nas

31 Maj 2010 - novosti
Struja sa komšijama

31 Maj 2010 - kWh
EPS I STRATEŠKI PARTNERI

31 Maj 2010 - kWh
Probni rad od 1. juna

27 Maj 2010 - eps
„Slika“ merne opreme na sajtu EPS-a

26 Maj 2010 - danas
Zelena ekonomija - put ka energetskoj nezavisnosti

25 Maj 2010 - politika
U EPS stižu novi stručnjaci

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4180 do 4186 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


31 Maj 2010 - kWh - EPS I STRATEŠKI PARTNERI

Aranžmani sa Italijanima najbrže odmiču, pogotovo kada je reč o gradnji 10 hidroelektrana na Ibru. - Na srednjoj Drini možda i 400 megavata. - RWE zainteresovan i za poslove na Velikoj Moravi
Potencijalna realizacija zajedničkih projekata EPS-a sa različitim strateškim, odnosno inostranim partnerima, slobodno se može reći, poprima sve konkretnije oblike. Sa Aleksandrom Jakovljevićem, direktorom Sektora za strategiju u okviru Direkcije EPS-a za strategiju i investicije, koji je jedan od najangažovanijih predstavnika EPS-a u realizaciji ovih projekata, nastojali smo da razjasnimo neke detalje u vezi sa ovim poslovima, s obzirom da su se u poslednje vreme u javnosti pojavljivale i neke oprečne izjave, a i dosta se proizvoljno baratalo nekim podacima. Reč je, da podsetimo, o projektima koji se pripremaju na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Italije, sporazuma o saradnji između nemačke kompanije RWE i EPS-a, kao i o projektima za koje je EPS započeo tendersku proceduru za izbor partnera za zajedničku realizaciju.
Međudržavnim sporazumima potpisanim između vlada Srbije i Italije, odnosno nadležnih ministarstava, marta i novembra 2009. godine, predviđena je zajednička realizacija hidroprojekata između EPS-a i italijanske kompanije „Seći energija“, koju je za saradnju s nama odredila italijanska vlada. Inicijalno su bili predviđeni projekti hidroelektrana na reci Ibar, kao i HE Kupinovo na Savi, da bi sporazumom iz novembra 2009. bile pridodate i hidroelektrane na srednjem toku Drine, između HE „Bajina Bašta“ i HE „Zvornik“ u saradnji, sa Republikom Srpskom. Prema rešenjima iz osamdesetih godina prošlog veka, na tom delu Drine bilo je predviđeno da se grade tri HE. Međutim, kako ističe Jakovljević, određena prostorna ograničenja koja su se u međuvremenu pojavila verovatno će usloviti izgradnju više od tri elektrane, sa manjim pojedinačnim padom i kapacitetom. Biće urađene potrebne analize, koje će odrediti optimalno rešenje za iskorišćenje potencijala ovog dela Drine. Za sada se očekuje da će ukupna snaga tih HE iznositi oko 400 megavata.

Interesovanje za korišćenje hidropotencijala Ibra

- U poslovima sa Italijanima, ipak se najviše odmaklo oko Ibra. Završena je prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom, koja je predložila tehničko rešenje od 10 kaskadnih hidroelektrana na potezu od Raške do Kraljeva , pojedinačne snage od 8,5 do 12 mega- vata, odnosno ukupne snage 103 megavata i ukupnom planiranom godišnjom proizvodnjom od 420 miliona kilovat-časova. Studija je pokazala da ovaj projekat, u režimu podsticajnih mehanizama italijanske vlade koji je , predviđen međudržavnim sporazumom - može da bude vrlo atraktivan i ekonomski isplativ. Cena za električnu energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu van teritorije Italije, zajedno sa podsticajnim mehanizmima, trenutno iznosi 18 evrocenti, odnosno na pragu elektrane (kod nas u Srbiji) bi to iznosilo oko 14,5 evrocenti, što je znatno povoljnije od cene u Srbiji, čak i uz primenu nedavno odobrenih feed in tarifa. Inicijalni dogovor je da se do otplate kredita i isplate investicije sva električna energija ovde proizvedena, po navedenoj povlašćenoj ceni prodaje Italiji, imajući u vidu znatno višu cenu koja se može dobiti za električnu energiji, a posle toga će se partneri dogovoriti na koji način će se nadalje raspolagati proizvedenom energijom - rekao je Jakovljević. On dalje napominje da se u potpunosti shvataju zabrinutost lokalne samouprave i građana Kraljeva u vezi sa uticajem ovog projekta na životnu sredinu.
- Pokazatelji, kojima mi raspolažemo u ovom trenutku ne ukazuju da može da bude značajnijih negativnih uticaja za životnu sredinu. Studija o proceni uticaja, koja će u skladu sa zakonskom procedurom biti pripremljena, detaljno će to analizirati i ako se pokaže da određena tehnička rešenja ugrožavaju životnu sredinu, ona se neće primenjivati. Lokalna samouprava će kroz dalju proceduru izrade dokumentacije i pribavljanja potrebnih uslova i dozvola više puta imati priliku da izrazi svoje stavove u vezi ovog pro- jekta- kaže Jakovljević i dodaje da će se sa izradom potrebne dokumentacije nastaviti i da bi pripremne radnje za formiranje zajedničkog preduzeća sa Italijanima trebalo da budu obavljene do kraja juna, na osnovu sporazuma o formiranju zajedničkog preduzeća koji je 26. aprila ove godine potpisan u Vladi Srbije.
Kada je reč o poslovima sa poznatom nemačkom kompanijom RWE, 16. novembra prošle godine potpisan je Memorandum o saradnji sa EPS-om, kojim je predviđena saradnja u vezi sa gradnjom reverzibilne HE „Đerdap 3“, kao i hidroelektrana na Velikoj Moravi i na gornjem toku Drine, zajedno sa Republikom Srpskom. Za sve ove projekte postoji dokumentacija koja se mora aktuelizovati i ponovo razmotriti uvažavajući sve promenjene uslove od trenutka izrade do danas.
Aktivnosti su, prema kazivanju Jakovljevića, sada najviše usmerene na pripremu dokumentacije oko iskorišćenja Velike Morave i u tom smislu postoji intenzivna komunikacija sa nemačkom stranom. Projekat „Velika Morava“ je izuzetno kompleksan, imajući u vidu da je to, pre svega, vodoprivredni projekat, gde su energetski aspekti, zapravo, u drugom planu. Radi se, inače, o gradnji šest ili sedam „stepenica“ na Velikoj Moravi, ali i o sređivanju kompletnog vodotoka ove reke koja bi trebalo da postane plovna u celom toku. Kako je nedavno rekao Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a, ne treba da čudi što je baš RWE za to pokazao interesovanje, budući da se zna da se ova kompanija ne bavi samo proizvodnjom energije, njenom distribucijom i trgovinom, već da je veoma aktivna i u vodoprivredi, pa je, recimo, vlasnik i velikih vodovodnih sistema u Mađarskoj, Engleskoj i Americi. Tu je reč i o plovnosti reke, zaštiti od poplava, navodnjavanju i vodosnabdevanju. Energija je u drugom planu i to nije klasični energetski projekat. Inicijalno tehničko rešenje predviđa sedam lokacija, na kojima bi mogle da se sagrade HE, ukupne snage oko 250 megavata.

Regionalno tržište diktira uslove za RHE „Đerdap 3“

- Kada je reč o gradnji RHE „Đerdap 3“, tu osnovna pažnja mora da bude posvećena analizi tržišta i uslovima u kojima bi ta elektrana radila. Uslovi su se značajno promenili u odnosu na period kada je ova elektrana projektovana, tako da se pre svega sa aspekta uslova poslovanja, projekcija količina raspoložive energije, kao i potreba za energijom mora aktuelizovati postojeća dokumentacija. Ona je projektovana i analizirana u vreme SFRJ sa potencijalno maksimalnom snagom od 2.400 megavata (če- tiri puta po 600 megavata), a sada bi predstavljala regionalni projekat, jer svojom snagom, svakako, prevazilazi potrebe srpskog tržišta. Analizom regionalnog tržišta treba sa- gledati sadašnje potrebe i utvrditi koja bi to bila optimalna snaga jedne ovakve reverzibilne hidroelektrane - kaže naš sagovornik.
Treći projekat sa kompanijom RWE, odnosi se na iskorišćenje hidropotencijala u gornjem toku Drine, na teritoriji Republike Srpske. Prema ranijim sporazumima između Elektroprivrede Srbije i Elektroprivre- de Republike Srpske, pripremljena je prethodna studija izvodljivosti, koja je predvidela izgradnju četiri elektrane: „Buk Bijela“, „Foča“ (Srbinje), „Paunci“ i jednu na reci Sutjesci. Očekuje se da će se aktivnosti na ovim projektima intenzivirati, nakon završetka procesa izmene zakonske regulative od značaja za realizaciju ovih projekata, koja je trenutno u toku u Republici Srpskoj.
- Što se tiče tenderske procedure za izbor strateških partnera za gradnju TE „Kolubara B“ i TENT B 3 ona je u toku, ali su se u proceduri pojavila određena pitanja koja su van nadležnosti EPS-a i za čije je rešavanje neophodno uključivanje relevantnih državnih organa. S tim u vezi, početkom aprila Vlada Srbije je formirala radnu grupu za koordinaciju aktivnosti na realizaciji projekata TE „Kolubara B“ i TENT B 3, a sa ciljem da se EPS-u pruži konkretna podrška i obezbede uslovi za nastavak tenderske procedure. Jakovljević podseća da su u daljoj proceduri za TE Kolubara B češki ČEZ i italijanski Edison, dok je pored njih za TENT B 3, još i nemački RWE.
Kod projekta TE-TO Novi Sad u tenderskoj proceduri trenutno učestvuje devet potencijalnih strateških par- tnera, odnosno investitora. Upravni odbor „Energije Novi Sad“ (ENS) , zajedničkog preduzeća EPS-a i grada Novog Sada, koje je formirano sredinom 2009. godine, usvojio je nedavno tendersku dokumentaciju koja će biti dostavljena zainteresovanim potencijalnim strateškim partnerima, odnosno investitorima, koji je budu otkupili. Prema trenutnim sagledavanjima dostavljanje ponuda od strane investitora može se očekivati početkom četvrtog kvartala ove godine.