elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

27 Jun 2010 - kWh
OPAO STEPEN NAPLATE ELEKTRIČNE ENERGIJE

27 Jun 2010 - kWh
Strateški projekti EPS-a sve skuplji

23 Jun 2010 - emportal
Neophodno uvođenje energetskog menadžmenta

21 Jun 2010 - rts
Hlađenje troši kao grejanje

20 Jun 2010 - seebiz
EDB ulaže 23 miliona evra

17 Jun 2010 - b92
Kvar izazvao redukcije struje

16 Jun 2010 - beta
U Boru prva elektrana na solarnu energiju

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4159 do 4165 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


27 Jun 2010 - kWh - Strateški projekti EPS-a sve skuplji

Izvesno usporavanje tendera za gradnju novih elektrana (TE „Kolubara B“ i TENT B 3) posledica je zahteva potencijalnih učesnika na tenderu za produženjem rokova, a ne propusta EPS-a. Postoje, takođe, i određena nerešena pitanja u pogledu zakonske regulative, na koja mora da se odgovori strateškim partnerima. To treba da učini Vlada Srbije, jer postoji značajan set pitanja, koja su u nadležnosti pojedinih ministars- tava. Među njima je i pitanje vlasništva zemljišta koje EPS unosi kao svoj ulog u zajednička preduzeća, pošto su strateški partneri tražili da se Vlada oko toga izjasni. Trenutno postoji pravni vakum između starog i novog zakona, koji još nije usvojen a koji reguliše ta pitanja.
Ovo je, pored ostalog, rekao Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a, u dvočasovnom razgovoru sa novinarima petnaestak najvažnijih medija u Srbiji, koji je održan 10. juna. On je, tom prilikom, apostrofirao i pitanja iz domena Zakona o javnim nabavkama, jer su neki njegovi članovi neprihvatljivi za strane partnere. Sada se traži odgovarajuće tumačenje po kome buduće zajedničke kompanije neće biti obavezni da rade po Zakonu o javnim nabavkama.
- Sva ta pitanja moraju da se reše u vrlo kratkom roku. Glavni akt treba da se donese u julu i time bi se stekao uslov da se odmah otvori postupak i mogućnost da potencijalni inopartneri daju ponude, koje bi mogle da počnu da stižu već u oktobru. Ali, očekujem da će oni tražiti duže rokove, jer je reč o veoma kompleksnim projektima. Moram da naglasim i to da je vrednost svih tih projekata definisana još 2006. godine, a tada je TENT B 3 koštao 900 miliona evra, a TE „Kolubara B“ oko 600 miliona evra. Ti projekti, međutim, prema sadašnjem nivou cena, koštaju mnogo više i ukupna investicija značajno prevazilazi dve milijarde evra. Orijentaciona vrednost projekta TE-TO Novi Sad je 250 miliona evra. I tu bi moglo da se očekuje da u ovoj godini dobijemo strateškog partnera. Četiri inostrane kompanije otkupile su tendersku dokumentaciju - rekao je Marković.

ČEZ nije odustao

Govoreći o prve dve investicije i o pričama o povlačenju ČEZ-a iz ovog regiona, on je napomenuo da EPS nema nikakvu informaciju o odustajanju ČEZ-a od projekata „Kolubara B“ i TENT B 3.
- Kada je reč o sporazumu o saradnji EPS-a i RWE, treba reći da su počele aktivnosti oko projekata za HE Đerdap 3 i za Veliku Moravu. U toku je izrada nacrta ugovora o toj saradnji. Konkretno, rade se i studije izvodljivosti za oba ova projekta. To svakodnevno rade kombinovani stručni timovi EPS-a i RWE-a i za okončanje tih studija biće potrebno nekoliko meseci. Reč je o dva ogromna projekta koji se rade godinama. Očekujemo da sa RWE-om uskoro formiramo i zajedničku firmu, rekao je Marković najavljujući da će se i sa Italijanima uskoro formirati zajednička kompanija, saglasno Međudržavnom sporazumu, koji je nedavno potpisan. To bi trebalo da bude okončano u narednih mesec dana.
- Sada smo u fazi usaglašavanja ugovora o osnivanju zajedničke firme EPS-a i Seći energije, a urađena je i studija opravdanosti za reku Ibar, koju smo zajednički finansirali. Sledi, potom, izrada obimne dokumentacije u vezi sa istražnim radovima, prostorno-planskom dokumentacijom, projekti... Do početka same gradnje biće nam potrebno sigurno dve godine. Reč je o 10 kaskadnih hidroelektrana, ukupne snage 104 megavata. Ima tu raznih strepnji lokalne zajednice, ali je sve to predmet studija koje rade eksperti. Projekat se koncipira tako da se svi ti negativni uticaji na ovaj način popravljaju, pa i kvalitet vode o čemu se priča. Ako neko prolazi tim krajem može videti da je Ibar u tom delu jedna velika deponija smeća, a ovaj projekat će i to da reši - kaže Marković.
Često se u javnosti postavljalo i pitanje da li je pametno izvoziti ovu struju. Marković je odgovarajući na takva pitanja bio prilično jasan i otvoren.
- Elektrane na Ibru u razvojnim planovima Srbije ne postoje. To je u drugom prioritetu i do 2025. godine nije predviđeno da se išta gradi na Ibru. Zato što je to, pre svega, bio neprofitabilan projekat, odnosno ima mnogo boljih projekata, koji su nam preči. Zato smo ovaj projekat i kandidovali, jer sa njim se benefiti mogu ostvariti samo u uslovima povlastica koje na uvoz za tako proizvedenu energiju daje italijanska vlada. To sa našim cenama električne energije nikako ne može da se isplati, pa ovaj projekat tek sa tim podsticajima italijanske vlade postaje i povoljan. Osnovni motiv EPS-a za ulazak u ovaj posao je – profit. Sa ovim podsticajima taj projekat se isplaćuje za sedam godina i to je za hidroprojekte izuzetno povoljno i kratko - ističe Dragomir Marković.

Kineska oprema veoma kvalitetna

Odgovarajući na set pitanja u vezi sa kineskim kreditom, on je precizirao da je povlašćeni kredit kineske vlade ključ za sve najavljene kostolačke investicione projekte sa Kinezima. Još nisu okončani pregovori oko visine i termina kredita i ne očekuje se da će ta odluka biti doneta pre jeseni.
- Reč je o povlašćenim uslovima sa fiksnom kamatom od tri odsto i sa grejs periodom od pet godina. Po odobrenju kineske vlade kredit bi trebalo da se realizuje preko kineske EKSIM banke. U vezi sa nekim sumnjama u kvalitet kineske opreme i kako je navedeno u jednom pitanju, na neblagonaklono gledanje Evrope na ulazak kineske opreme na ovo tržište i na taj način sticanje potrebnih referenci, moram da kažem da je kineska oprema ne u Srbiji, već u Evropi desetinama godina prisutna u elektroenergetici. I kod nas, ali i u Nemačkoj, Francuskoj... Tu nema ničeg spornog. Sve velike evropske i svetske kompanije su u Kini i tu proizvode 50 i više odsto svoje opreme i šalju je pod svojim imenom u Evropu. Tamo su Alstom, RWE, Siemens.... Kada radite direktno sa kineskom firmom, kao u našem slučaju, to je jevtinije za 20 do 30 odsto nego kada na toj opremi stoji nalepnica neke poznate svetske kompanije. E tu bi možda moglo da postoji izvesno nezadovoljstvo sa evropske strane. Moguće je u Kini kupiti posebno pumpu, mlin, elektrofilter i drugo i to je garantovano apsolutno kvalitetno. Obilazili smo te fabrike i one su zaista evropskog, pa čak i iznad takvog nivoa. Mašine, koje se tamo koriste su i najbolje u svetu. Problem je kod njih steći reference na sistemu, jer jedna je stvar kupovati opremu, a druga napraviti hidroelektranu, kao sistem koji se sastoji od niza opreme i tu zapadne kompanije imaju veliku prednost i odnosu na Kineze. Tu je i iskustvo velikih evropskih kompanija i svaka veća elektrana je projekat za sebe. Treba reći i to da su Kinezi 2009. godine u pogon pustili 70 hiljada novih megavata, a to je gotovo deset EPS- ovih kapaciteta, a 2008. godine u rad su pustili 100 hiljada megavata - rekao je Marković.