ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
1 Nov 2010 - kWh Druga faza startuje 1. novembra 1 Nov 2010 - kWh Udruženim kapitalom do novih megavata 31 Okt 2010 - s media Male plate i za jeftinu struju 31 Okt 2010 - seebiz Nemačka ulaže 800 miliona evra u SE 31 Okt 2010 - energoportal Elektrane 2010 31 Okt 2010 - kurir POVEĆANA POTROŠNJA STRUJE 28 Okt 2010 - s media Zajam od 70 miliona evra za HE Zvornik
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4033 do 4039 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
1 Nov 2010 - kWh - Udruženim kapitalom do novih megavata Projekti izgradnje elektroenergetskih kapaciteta sa inostranim partnerima sve su aktuelniji u Elektroprivredi Srbije, a nekadašnje ideje iz meseca u mesec postaju sve konkretniji planovi. Trenutno se intenzivno radi na projektima koji su deo međudržavnog sporazuma Italije i Srbije o saradnji u energetici, kao i na projektima proisteklim iz sporazuma sa nemačkom kompanijom RWE. Gradnja 10 malih hidroelektrana na reci Ibar, vredna 285 miliona evra, jedna je od investicija sa kojom se najviše odmaklo. Osim gradnje malih HE na Ibru međudržavni sporazum sa Italijanima predviđa i gradnju hidroelektrana na srednjoj Drini u partnerstvu sa Republikom Srpskom, kao i HE „Kupinovo“ na Savi. Aleksandar Jakovljević, direktor Sektora za strategiju u Direkciji EPS-a za strategiju i investicije, objasnio nam je da je letos potpisan ugovor između EPS-a i italijanske kompanije „Seći energija“ o formiranju zajedničkog preduzeća za gradnju HE na Ibru. Planirano je da se gradi 10 kaskadnih hidroelektrana na potezu od Raške do Kraljeva, ukupne snage 103 megavata i sa ukupnom planiranom godišnjom proizvodnjom od 420 miliona kilovat-časova električne energije. – Osnivanje preduzeća „Ibarske hidroelektrane“ očekuje se ovih dana, imajući u vidu da je nedavno ispunjen i poslednji preduslov, tj. dobijeno je potrebno odobrenje od Komisije za zaštitu konkurencije – kaže Jakovljević. – Završena je prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom. U toku su geodetski i geološki istražni radovi, koji predstavljaju podlogu za izradu narednih nivoa dokumentacije. Sporazum sa Italijom predviđa i saradnju u izgradnji HE na srednjoj Drini, a u tom projektu EPS je već uspostavio partnersku saradnju sa Elektroprivredom Republike Srpske. Polovinom septembra EPS i EPRS potpisali su sporazum za izradu tehničke dokumentacije za gradnju HE na srednjoj Drini, a govori se o izgradnji HE, ukupne snage do 400 megavata i to na četiri do pet lokacija. Prema rešenjima iz osamdesetih godina prošlog veka, na tom delu Drine bilo je predviđeno da se grade tri HE. Kako, međutim, ističe Jakovljević, određena prostorna ograničenja koja su se u međuvremenu pojavila verovatno će usloviti izgradnju više od tri elektrane, sa manjim pojedinačnim padom i kapacitetom. Biće urađene potrebne analize, koje će odrediti optimalno rešenje za iskorišćenje potencijala ovog dela Drine. Za sada se očekuje da će ukupna snaga tih HE iznositi oko 400 megavata. EPS se angažuje za gradnju energet- skih kapaciteta sa Republikom Srpskom i na gornjem toku Drine. Kako je objasnio Jakovljević, EPS ima potpisan sporazum sa EPRS-om za zajedničko učešće u gradnji HE na gornjoj Drini, ali da posao izbora strateškog partnera vodi sama Republika Srpska. Ranije je bilo reči o gradnji četiri HE: „Buk Bijela“, „Foča“, „Paunci“ i „Sutjeska“, snage oko 240 megavata i u vrednosti oko 420 miliona evra. Planirano je da bi i godišnja proizvodnja sa HE na gornjoj Drini mogla da bude 800 miliona kilovat-sati električne energije. Istovremeno, EPS je pre godinu dana potpisao i Memorandum o razumevanju sa nemačkom kompanijom RWE, koji predviđa projekte iskorišćenja hidropotencijala u gornjem toku Drine, gradnju HE na Velikoj Moravi i reverzibilne HE „Đerdap 3“. Prema ranijim planovima na Velikoj Moravi bilo je predviđeno da se gradi sedam kaskadnih HE, ukupne snage oko 250 megavata. – Što se tiče „Velike Morave“, u završnoj fazi je izrada prethodne studije opravdanosti i trebalo bi da bude spremna za koji dan – kaže Jakovljević. – Projekat „Velika Morava“ je, pre svega, vodoprivredni projekat, gde je energetika u drugom planu, pa smo, kada je ovaj projekat u pitanju, u intenzivnoj komunikaciji sa ministarstvom i javnim preduzećem nadležnim za ovu oblast. O potencijalnoj gradnji HE „Đerdap 3“ naš sagovornik ističe da je to veoma kompleksan projekat i potrebno je uraditi novu analizu tržišta, odnosno potreba zemalja regiona, s obzirom na to da on svojom snagom prevazilazi potrebe srpskog tržišta. Kada je prvobitno bila razmatrana gradnja „Đerdap 3“ sagledano je da lokacija tehnički omogućava izgradnju 2.400 megavata, ali je potrebno realno sagledati raspoložive količine energije, kao i potrebe za energijom u regionu. – Najvažnije je utvrditi koja bi to bila potrebna snaga ove HE, jer se mnogo toga promenilo od vremena kada je bilo govora da bi ova RHE mogla da ima snagu i 2.400 megavata – ukazuje Jakovljević. – Treba analizirati i odakle će se obezbeđivati energija koju bi ova HE trošila za svoj rad, kao i kolike će biti potrebe za vršnom energijom u regionu. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |