elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

30 Nov 2010 - rts
Najviše troše, najmanje plaćaju

30 Nov 2010 - danas
Srljanje u nuklearnu avanturu

30 Nov 2010 - ekapija
Zasvetleće i na Adi Huji

29 Nov 2010 - novosti
Povećana potrošnja struje

29 Nov 2010 - energoportal
Kostolac:Početkom decembra sinhronizacija bloka B2

28 Nov 2010 - balkans
EPS predstavio realizovane i buduće projekte

28 Nov 2010 - kWh
Džoker za ledene dane

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 3977 do 3983 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


28 Nov 2010 - kWh - Džoker za ledene dane

Zlatne rezerve svi cene, jer „uskaču“ kad je najteže. U elektroenergetici osobine ključnog igrača imaju reverizibilne hidroelektrane, jer pokrivaju potrošnju električne energije najkritičnijim trenucima. U srpskom elektroenergetskom sistemu postoji jedna reverzibilna HE, „Bajina Bašta“, i svojevrsna je rezerva za dane kada nedostaje električne energije.
Stručnjaci jednostavno objašnjavaju da je RHE po konstrukciji slična akumulacionoj HE, ali velike pumpe tokom manje potrošnje energije vraćaju vodu u akumulaciono jezero, dok u vreme nestašice energije puštaju vodu iz akumulacije i proizvode struju kada je najviše potrebna i najskuplja.
Značaj RHE je izuzetan za pokrivanje naglih promena u elektroenergetskom sistemu, kako u slučaju ispada, tako i u održanju bilansa, u vreme prelivnih voda kada ima viškova koje je teško plasirati. RHE su neophodne i u trenucima višesatnih ili višednevnih manjkova.
– Bez reverzibilnih kapaciteta se ne može i njihov značaj se vidi kada se ostane bez njih – kaže Miladin Basarić, direktor Sektora za energetsko planiranje i upravljanje u Direkciji EPS-a za trgovinu električnom energijom. – Koliko je značajna RHE „Bajina Bašta“ videlo se u oktobru kada smo vanredno uvozili struju, jer se zbog nepredviđenih okolnosti praznilo i kasnije punilo jezero na Perućcu.

Kontrola i velikih voda i preliva

Basarić kaže i da je rad RHE posebno značajan u letnjim i jesenjim mesecima, kada opadne hidrologija i rade se remonti u termoelektranama. RHE su, po njegovom mišljenju, veoma važne za stabilnost, odnosno za balansiranje sistema, a nedavno se to i videlo kada je otkazalo po 300 megavata u Obrenovcu i Kostolcu, kao i još dva bloka po 250 megavata na Kosovu i tada je reverzibilna HE radila da bi bio izbalansiran sistem proizvodnje i potrošnje.
– RHE su značajne i za proizvodnju kada dođe do velikih voda, a da ne bi bilo prelivanja na scenu stupaju reverzibilke – objašnjava Basarić. – Pumpanje vode se radi u noćnom režimu od ponoći do osam ujutru i potom se proizvodi električna energija za dnevne vrhove, a opet pumpe rade kasnije popodne i koristi se energija za večernje vrhove potrošnje. RHE „Bajina Bašta“ je značajna za zimske režime, jer tada sa punim jezerom izdržavamo ledene dane i nestašice energije, kao i velike večernje vrhove.
Basarić kaže da godišnja proizvodnja naše RHE zavisi od toga koliko se napuni jezero, odnosno od hidrologije. Tokom prošle godine proizvedeno je oko 600 miliona kilovat-časova, a prosek je oko 500 miliona kilovat-časova.
Da su RHE veoma važne tvrdi i Slobodan Mitrović, pomoćnik direktora Direkcije EPS za strategiju i investicije. Prema njegovim rečima, svako pumpno-akumulaciono postrojenje u „enerdži miksu“ proizvodnje daje vrlo fleksibilnu energiju i snagu, kako i potrošnje, tako i proizvodnje, a obezbeđuje se bolje korišćenje postojeće proizvodnje u HE i TE.
– RHE služe i za smanjenje mogućih preliva kod HE, smanjenje „potiskivanja“ u TE i može se obezbediti „pokrivanje“ nekontinualnog rada budućih vetroelektrana – ističe Mitrović. – Da je bolja organizacija tržišta električne energije na Balkanu, svaka RHE bila bi izuzetno zanimljivo postrojenje za dobru komercijalizaciju deponovane energije. Zasad se korišćenje ovakvih elektrana u pumpnom ili proizvodnom režimu odvija samo u okviru nacionalnih elektroprivrednih sistema.
O budućnosti i investicijama u RHE sve više se govori. Odnedavno je u javnosti aktuelizovan i stari projekat RHE „Bistrica“, a planirano je analiziranje i mogućnosti projekta „Đerdap 3“. Pre godinu dana EPS je sa nemačkom kompanijom RWE potpisao Memorandum o razumevanju, koji se odnosi na projekte gradnje HE na Velikoj Moravi, gornjoj Drini, kao i izgradnju RHE „Đerdap 3“.

Fleksibilan projekat

Prema rečima Slobodana Mitrovića, RHE „Bistrica“ je sa projektovanim vrednostima od četiri agregata po 170 megavata fleksibilnija za sistem EPS-a u odnosu na RHE „Đerdap 3“, za koju je planirano četiri agregata po 600 megavata, a koja zasad ima smisla samo kao regionalni kapacitet
– Komparativno posmatrajući, RHE „Bistrica“ je energetski vrlo korisna i investiciono vrlo prihvatljiva za postojeću veličinu elektroenergetskog sistema EPS-a – kaže Mitrović. – RHE „Bistrica“ bi bila veoma korisna u slučaju ako se raskine ugovor za Crnom Gorom za korišćenje HE „Piva“, a to bi moglo da se očekuje 2015. godine. Tada bi pojava RHE „Bistrice“ u sistemu EPS-a bila kvalitativno i kvantitativno odlična zamena.
Mitrović objašnjava da se u zaleđu RHE „Bistrica“ nalaze jezera Uvac i Kokin Brod, sa mogućom maksimalnom ukupnom akumulacijom od oko 230 miliona kilovat-sati i budući mogući bazen „Klak“ od RHE „Bistrica“ sa projektovanih oko 80 miliona kilovat-časova. To predstavlja izuzetan potencijal deponovane energije za upotrebu u elektroenergetskom sistemu sa visokim stepenom raspoloživosti, odnosno njenog korišćenja u bilo kojem trenutku.
Pomoćnik direktora Direkcije za strategiju i investicije ukazuje i na to da je 230 miliona kilovat-časova energetska vrednost akumulirane vode sa sopstvenim padom, ali ako se računski uzme u obzir energija i na padu nizvodnih elektrana onda je ovaj broj energetske vrednosti deponovane vode znatno veći i dostiže i do 600 miliona kilovat-časova.
– RHE „Bajina Bašta“ godišnje proizvede oko 500 do 600 miliona kilovat-časova, a RHE „Bistrica“ bi „konzervativno“ ocenjeno proizvodila oko 700 miliona kilovat časova zbog korišćenja prirodnih jezera u zaleđu „Limskih HE“ – kaže Mitrović. – U trenutnim okolnostima, da je bilo RHE „Bistrica“ EPS ne bi kupovao toliko energije tokom zime i ne bismo imali toliko problema sa zahtevanom vršnom snagom u zimskim „špicevima“ potrošnje.
Što se tiče RHE „Đerdap 3“, Mitrović smatra da po svojim energetskim karakteristikama takav objekat zahteva međunarodnu, odnosno regionalnu, kooperaciju u investicijama i izgradnji, posebne modele i ugovore o zajedničkom korišćenju vode i energije i znatno ojačanje postojeće prenosne mreže. On kaže i da se konceptualno rešenje za „RHE Đerdap 3“ pojavilo u javnosti sredinom devedesetih godina, a planirano je da EPS i nemački RWE u narednim mesecima u partnerskom aranžmanu urade studije procene ovog projekta.
I Miladin Basarić se slaže da je „Đerdap 3“ važan regionalni projekat, ali da mora da se ima u vidu energija potrebna za pumpanje vode u jezero. Prema njegovom mišljenju, razlika između RHE „Bistrica“ i „Đerdap 3“ je u tome što bi kroz prirodni dotok „Bistrica“ mogla da koristi i prirodne vode koje stižu iz zaleđa, a ne samo iz jezera.