ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
9 Dec 2010 - economy Vlada ne odustaje od nuklearke Belene 9 Dec 2010 - emportal Buduća bugarska nuklearka na trusnom području 9 Dec 2010 - b92 Zbog duga ostaju i bez strujomera 8 Dec 2010 - blic Više struje iz hidroelektrane "Bajina Bašta" 8 Dec 2010 - beta Potpisivanje ugovora za obnovu elektrane KostolacB 8 Dec 2010 - energetika Prva mini vjetroelektrana u opštini Takovo 8 Dec 2010 - pravda Potrošio kilovat – platiće šezdeset
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 3956 do 3962 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
9 Dec 2010 - emportal - Buduća bugarska nuklearka na trusnom području Mesto Belene, na kojem Bugarska u saradnji sa Srbijom želi da gradi nuklearnu elektranu, nalazi se u seizmički osetljivom području na kojem ne bi smela da se grade nikakava postrojenja, rekli su danas bugarski i srpski ekološki aktivisti na zajedničkoj konferenciji za štampu. Bugarska aktivistkinja Denica Petrova upozorila je da je to područje već bilo pogođeno jakim zemljotresom 1977. godine. Tada se epicentar zemljotresa jakog 7,2 stepena Rihterove skale nalazio u Rumuniji, u okrugu Vranča, koji se nalazi i blizu Belena. Denica Petrova je istakla da su ruski stručnjaci 1984. godine uradili detaljnu analizu područja i zaključili da je reč o trusnom području, ali da je ta analiza ignorisana od strane bugarskih vlasti. Denica je takođe postavila pitanje da li će Srbija, ukoliko sa pet odsto odnosno 300-500 miliona evra bude finansirala izgradnju nuklearke u Belenama, preuzeti i pet odsto nuklearnog otpada. Petko Kovačev iz bugarskog Green Policy Instituta rekao je da je nuklearka u Belenama daleko od brige za energiju i da iza ovog projekta stoji Rusija koja kroz vlasništvo nad postrojenjem želi da uđe na evropsko energetsko tržište i takmiči se sa ostalima zemljama na tom polju. Kovačev je rekao da su finansijske procene vrednosti nuklearke u Belenama do sada narasle na deset milijardi evra, a da je do sada nekoliko stotina miliona potrošeno samo na konsultantske usluge. Prema njegovim rečima, nijedna od dvanaest velikih banaka, među kojima su Dojče banka, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Unicredit banka, Citibank, BNP Paribas i druge, nije htela da finansira ovaj projekat, a da su stručnjaci BNP Paribasa koji su radili neke od brojnih procena rekli da nikada ne bi svojim sredstvima finansirali izgradnju te nuklearke. Aktivisti su nameru Srbije da učestvuje u izgradnji bugarske nuklearke nazvali licemernim jer Srbija, kako su naveli, želi da učestvuje u izgradnji nuklearnim kapacitetima u drugim zemljama uprkos tome što sama na svojoj teritoriji to ne dozvoljava. Protesti zbog učešća u gradnji NE Belene Srpski i bugarski ekološki aktivisti protestovali danas ispred Skupštine Srbije zbog zajedničke inicijative dve zemlje da grade nuklearnu elektranu u Belenama u Bugarskoj. Aktivisti iz redova koalicije Bells u Srbiji, Centra za ekologiju i održivi razvoj, Centra modernih veština, Ambasadora životne sredine i Zelene omladine Srbije ocenili su da odlučivanje o gradnji elektrane nije bilo transparentno i da građani nisu pitani da li to žele. Julija Bašić iz organizacije Zelena omladina Srbije rekla je da trebalo organizovati referendum kako bi se građani izjasnili da li žele da zemlja učestvuje u tom projektu i dodala da Vlada Srbije nije htela da kontaktira sa aktivističkim organizacijama u vezi s tim pitanjem. Prema njenim rečima, čak ni u Vladi ne postoji konsenzus u vezi sa učešćem u gradnji nuklearne elektrane i da je Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje navelo protivljenje, ali da nije dalo dovoljno argumenata građanima zašto to ne treba učiniti. Julija Bašić je rekla da je učešće Srbije u projektu nuklearke u Bugarskoj posredan poziv da se sutradan i na njenoj teritoriji gradi slično postrojenje i upozorila da ono može postati meta terorističkih napada. Zvezdan Kalmar iz Centra za održivi razvoj rekao je da je u poslednjih nekoliko godina više banaka odustalo od finansiranja projekta u Belenama, a među njima su i Paribas i Evropska banka za obnovu i razvoj. On je upitao odakle će Srbija obezbediti 300-500 miliona evra za učešće u projektu ako se zna da je duboko zadužena. Aktivisti su posle protesta ispred Skupštine, s transparentima „Ne želimo još jedan Černobil“ i „Stop nuklearkama u Evropi, Srbiji i Bugarskoj“ u pratnji policije krenuli u protestnu šetnju. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |