ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
13 Dec 2010 - press Tužba protiv EPS-a zbog velikih poplava oko Drine 12 Dec 2010 - politika Kad gazda ne zna šta hoće 12 Dec 2010 - rts Dan Elektrotehničkog fakulteta 10 Nov 2010 - b92 Sesti agregat HE Đerdap 1 još nedovršen 10 Dec 2010 - emg Put ka profitabilnosti 9 Dec 2010 - blic Potpisan ugovor za revitalizaciju TE Kostolac 9 Dec 2010 - s media "Đerdap 3" čeka pristanak Rumunije
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 3949 do 3955 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
10 Dec 2010 - emg - Put ka profitabilnosti EPS može da postane konkurent najvećim regionalnim evropskim elektrokompanijama, uspešno preduzeće koje je finansijski sposobno da zadrži najveći deo srpskog tržišta i sa mogućnošću širenja u susedne zemlje. Jedna od pretpostavki za to je povećanje cene električne energije za više od 60 odsto do početka 2013, a potom nastavak rasta cena zavisno od inflacije Elektroprivreda Srbije (EPS) je po vrednosti imovine i sa oko 29.900 zaposlenih najveća srpska kompanija, koja sa 36 teravat časova (TWh) proizvedene električne energije zadovoljava potrebe oko 3,5 miliona srpskih potrošača. Donedavno je EPS bio ekskluzivni proizvođač i snabdevač srpskih potrošača električnom energijom. Međutim, pokrenute su privatne investicije u izgradnju manjih hidrokapaciteta, kao i dva tendera za termoelektrane na ugalj i jedan za kogenerativnu elektranu na gas koji bi bili izgrađeni kroz zajednička ulaganja sa privatnim investitorima. Realizacijom zajedničkih ulaganja za tri do sedam godina, EPS će ustupiti deo srpskog tržišta električne energije, ali su ona neophodna, jer EPS nema finansijsku sposobnost, a ni kreditni potencijal za samostalnu realizaciju ovih projekata. Strani investitori će imati dugogodišnje ugovore sa EPS-om za snabdevanje srpskog tržišta iz njihovih proizvodnih kapaciteta, ali i takve cene koje će im osigurati povratak kapitala na uložene investicije i odgovarajući procenat zarade. Proizvođačke cene električne energije iz novih kapaciteta će biti više od aktuelnih proizvođačkih cena što će rezultovati porastom cene električne energije za srpskog potrošača. Najbolje rešenje za Srbiju i njenog potrošača bi svakako bilo da EPS sopstvenim sredstvima investira i finansira izgradnju novih proizvodnih kapaciteta. Stanje na tržištu Potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske zajednice jugoistočne Evrope, zemlje jugoistočne Evrope i evropske zajednice su osnovale Energetsku zajednicu radi uspostavljanja stabilnog regulatornog i tržišnog okvira u jugoistočnoj Evropi i EU. U skladu sa obavezama koje proističu iz tog ugovora, u Republici Srbiji se usklađuje pravni okvir i obezbeđuju drugi preduslovi za implementaciju propisa o energetici, zaštiti životne sredine, konkurenciji i jačanju tržišta električne energije. Zakon o energetici Republike Srbije definiše dve kategorije kupaca električne energije, kvalifikovane i tarifne kupce. Pravo da budu kvalifikovani imaju svi potrošači osim domaćinstva, ali su oni ostali tarifni zbog niske cene električne energije, jer bi kvalifikovani kupci trebalo da se snabdevaju električnom energijom na tržištu. Osim toga, još uvek nije definisan postupak upravljanja tržištem i tržište Republike Srbije nije operativno jer nije finaliziran podzakonski akt „Pravila o radu tržišta električne energije“ koji je trebalo izraditi u skladu sa Zakonom o energetici. Agencija za energetiku Republike Srbije (AERS), saglasno Zakonu o energetici Republike Srbije i međunarodnim sporazumima, utvrđuje i metodologije za određivanje tarifnih elemenata za obračun cene električne energije za tarifne kupce. Metodologija se sprovodi primenom principa pokrivanja troškova snabdevanja, tehničke efikasnosti, efikasnosti regulacije i usklađivanja sa regulativom EU. Vlada odobrava cene električne energije, ali se mora konstatovati da one nisu u skladu sa cenama proisteklim iz metodologije. Kontrola rasta cena električne energije koju Vlada Srbije kontinuirano sprovodi poslednjih godina jedan je od glavnih uzroka niskih prihoda za EPS. Sve zemlje regiona, bogatije i siromašnije, uskladile su cene za električnu energiju sa stvarnim troškovima. Cene u Srbiji su bile niže nego u većini zemalja u okruženju od 1990. godine, a u prethodnih nekoliko godina ta razlika je postala dramatično veća. EPS treba da bude tržišno preduzeće jer proizvodi potrošnu robu kao i drugi proizvođači energenata (prirodni gas, nafta) i kao takav treba da opstane na tržištu i ne treba da se koristi kao instrument socijalne politike. U svrhu obezbeđivanja zaštite socijalno ugroženih potrošača električne energije, Vlada Srbije je 2009. usvojila Akcioni plan za rešavanje socijalnih posledica Energetske zajednice, ali taj plan još uvek nije realizovan. Potpunim otvaranjem tržišta od 2015. svaki kupac električne energije će imati slobodu da bira da li će električnu energiju nabavljati na tržištu po slobodnim cenama ili će ih i dalje nabavljati po regulisanim cenama u skladu sa metodologijama i tarifnim sistemom. Potpunim otvaranjem tržišta prosečna cena električne energije će biti niža od trenutne. Međutim, zbog značajno niže cene električne energije u Srbiji od prosečne cene na tržištu, otvaranjem tržišta će srpski potrošač kupovati električnu energiju po višoj ceni. Finansijsko poslovanje Ukupan finansijski rezultat EPS-a od 2001. je negativan, osim u 2006. kad je ostvario profit. Međutim, u istom periodu finansijski rezultat iz poslovnih odnosa je uglavnom bio pozitivan. Negativan finansijski rezultat je posledica negativnih kursnih razlika, loše naplate fakturisane realizacije za isporučenu električnu energiju i troškova isplate naknade zarada i drugih troškova zaposlenima u elektroprivrednim preduzećima sa AP Kosovo i Metohija. EPS u periodu od 2004. godine održava novčanu likvidnost zahvaljujući smanjenju operativnih troškova (naročito troškova održavanja i remonta elektroenergetske i rudarske opreme) i smanjenju investiranja. Stopa zaduženosti za EPS iznosi 13,3 odsto i može se smatrati niskom, ali je kompanija na granici likvidnosti čime su onemogućene nove investicije i pozajmice. EPS u planskom dokumentu “Plan rada i razvoja 2008. – 2015.” predviđa investicije koje prelaze devet milijardi evra, a za koje su planirana sopstvena sredstva kompanije (3,4 milijarde evra), krediti (3,8 milijardi evra) i sredstva strateških partnera (oko dve milijarde evra). “Plan rada i razvoja 2008 - 2015.” se zasniva na određenim pretpostavkama, od kojih je veoma značajna dinamika povećanja cene električne energije. S obzirom na to da nije bilo pretpostavljenog povećanja cene električne energije, EPS nije u mogućnosti da raspolaže planiranim sopstvenim sredstvima, već kao izvor finansiranja mora da poveća iznos sredstava strateških partnera i kredita. Potraživanja EPS od kupaca električne energije, toplotne energije, tehnološke pare i uglja za široku potrošnju iznose oko 0,7 milijardi evra, što u značajnoj meri ugrožava likvidnost kompanije. Ovim sredstvima bi se mogao izgraditi proizvodni kapacitet na ugalj od približno 400 MW. Operativno poslovanje EPS je postigao značajne rezultate u proizvodnji električne energije sa rekordnom proizvodnjom u 2009. godini. Od 2001. do 2008. velika investiciona sredstva su uložena u rehabilitaciju termoelektrana i rudnika uglja, a najmanje je usmeravano u distributivna privredna društva. Navedena sredstva su uglavnom dobijena iz donacija posle 2001, uzimanjem zajmova s niskim kamatnim stopama, a deo je iz fonda amortizacije EPS-a. Sredstva iz donacija su iscrpljena i na taj način finansiranja se ne može računati u budućnosti, mogućnost zaduživanja je otežana i zahteva veće troškove, a sredstva EPS-a su nedovoljna zbog već pomenutih ograničavajućih faktora. Iz navedenih razloga je već ove godine smanjena efikasnost proizvodnje iz termoelektrana, a dalji nedostatak sredstava će postepeno prouzrokovati smanjenje proizvodnje uglja i električne energije. Produktivnost u EPS-u, odnosno utrošena radna snaga po jedinici proizvoda – radna snaga po toni uglja, radna snaga po proizvedenom KWh, kao i efikasnost poslovnih i informacionih sistema, značajno su ispod rezultata glavnih regionalnih konkurenata. U 2009. stepen naplate je dostigao alarmantnu vrednost jer oko devet odsto potrošača ne plaća električnu energiju. Gubici usled niskog stepena naplate iznose oko 3,5 TWh godišnje što predstavlja gubitak za EPS od oko 170 miliona evra na godišnjem nivou. Takođe postoje i intervencije da se određenim potrošačima i državnim preduzećima i ustanovama ne isključuje električna energija. Borba protiv krađe električne energije je neefikasna i nekonzistentna u distributivnim kompanijama. Krađa električne energije se kontinuirano povećava, a u 2009. je iznosila rekordnih 4-4,5 odsto ukupne energije koja uđe u distributivni sistem. Samo krađom EPS je oštećen za oko 70-80 miliona evra u 2009. Gubici električne energije u distributivnom i prenosnom sistemu su veoma visoki u poređenju sa ostalim regionalnim konkurentima. EPS se sastoji od 11 privrednih društava, sedam direkcija i dva samostalna sektora što čini ukupno 20 osoba koje su direktno odgovorne generalnom direktoru (pet do osam je uobičajena praksa u velikim kompanijama). Posledica aktuelne organizacione strukture i neefikasnih informacionih sistema je neblagovremeno finansijsko i operativno izveštavanje, što ima uticaj na donošenje efikasnih upravljačkih odluka kao i na odgovarajuće aktivnosti pri rešavanju tekućih operativnih i finansijskih problema. Ovakva organizaciona struktura i način poslovanja imaju veliki uticaj i na upravljanje nižim nivoima kompanije. Zaštita životne sredine u EPS do nedavno nije bila na prioritetnoj listi ulaganja usled nedostatka novca, a tek u poslednjih nekoliko godina je započeto sa ulaganjem u proizvodne kapacitete na ugalj. Približavanje EU i razvoj regionalnog tržišta energije vodi EPS ka učešću u evropskoj šemi trgovine emisijama (očekuje se priključivanje između 2013. i 2018. godine), kao i do verovatne promene statusa zemlje pod Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promenama. To će zahtevati ili ulaganje u smanjenje emisije CO2, uz mogućnost prodaje eventualnog viška emisionih odobrenja, ili ulaganje u nabavku potrebnih emisionih odobrenja na tržištu. Proizvodni kapaciteti u okviru EPS emituju oko 30 miliona tona CO2 godišnje. EPS - profitabilna kompanija Ukoliko EPS nastavi sa dosadašnjim zakonodavstvom i regulativom vezano za način poslovanja javnih preduzeća, postojećim procesima i sistemom upravljanja uz povećanje cene električne energije koje nije veće od godišnje stope inflacije, kompanija će imati sve veće finansijske gubitke i neće imati profitabilnost koja je neophodna za rast, finansijsku stabilnost i održavanje postojećih kapaciteta. Iz tog razloga će strane kompanije postepeno preuzeti većinu snabdevanja na srpskom tržištu, ali po tržišnim i višim cenama na koje neće imati uticaj Vlada. Kontinuirani finansijski gubici mogu se nadoknaditi samo iz budžeta države ili prodajom delova kompanije. Da bi EPS postao profitabilna kompanija u državnom vlasništvu, dugoročni uspešan konkurent u regionu sposoban da zadrži većinu srpskog tržišta, neophodna je podrška Vlade Srbije. Ovaj cilj se može postići samo reformskim i fundamentalnim promenama u EPS-u, njegovom usklađivanju sa modernim upravljanjem u uspešnim elektroprivrednim kompanijama Evrope i značajnim poboljšanjem finansijskih i operativnih performansi. Neophodne su izmene Zakona o energetici Republike Srbije koje se odnose na odgovornosti EPS-a za snabdevanje potrošača i unapređenje tržišta električne energije na teritoriji Republike Srbije, kao i donošenje odgovarajućih podzakonskih akata. Takođe je potrebno da AERS bude odgovoran za definisanje regulisanih cena, što je u skladu sa zakonodavstvom EU. EPS u skoroj budućnosti neće biti vlasništvo samo države već i drugih strana, građana Republike Srbije i zaposlenih u EPS-u, što zahteva korporatizaciju i promenu pravne forme EPS od javnog preduzeća u akcionarsko društvo. Ključne aktivnosti Poslovodstvo EPS-a je prepoznalo činjenicu da mora što pre reorganizovati svoje poslovanje pa je započet program finansijskog i operativnog restrukturiranja kompanije. Svi izrađeni dokumenti, detaljne analize, strategija tržišno orijentisane kompanije, finansijski model sa mogućim scenarijima za budući EPS, specifične preporuke i uputstva za reorganizaciju kompanije i ključnih procesa direkcija urađeni su timskim radom konsultanta i eksperata iz EPS-a za odgovarajuće oblasti poslovanja. Reorganizacijom kompanije u skladu sa izrađenom dokumentacijom EPS bi postao finansijski i operativno efikasnija organizacija sa redizajniranim procesima koji bi se u drugoj fazi restrukturiranja nadogradili promenama i unapređenjem poslovanja i u privrednim društvima. Novopredložena organizaciona struktura bi omogućila najvišem rukovodstvu EPS-a da daleko lakše i efektivnije upravlja organizacijom i uspostavi direktnu kontrolu poslovanja nad odgovarajućim funkcijama privrednih društava. Za smanjenje tehničkih gubitaka u sistemu (mreži) neophodne su dodatne investicije u obnavljanje i povećanje kapaciteta mreže, smanjenje preopterećenosti sistema naročito u zimskim mesecima, smanjenje potreba za reaktivnom snagom (kompenzacija), u osavremenjavanje merne infrastrukture, ugradnju uređaja sa smanjenom sopstvenom potrošnjom električne energije kao i u procenu mogućih tehnoloških inovacija koje se odnose na razvoj mreže (npr. “pametne mreže”). Telekomunikaciona mreža koja je praktično završena, koristiće se za upravljanje distributivnim sistemom i upravljanje potrošnjom električne energije. Pored zadovoljavanja celog elektroenergetskog sistema Srbije, preostali deo kapaciteta ovog sistema treba iskoristiti u komercijalne svrhe. Postoji opcija da EPS postane konkurent najvećim regionalnim evropskim elektrokompanijama, uspešna kompanija koja je finansijski sposobna da zadrži najveći deo srpskog tržišta i sa mogućnošću širenja u susedne zemlje. Jedna od pretpostavki za ovu opciju podrazumeva povećanje cene električne energije za više od 60 odsto do početka 2013, a potom nastavak sa rastom cena koji je povezan sa inflacijom. Dodatne pretpostavke koje je neophodno realizovati su i restrukturiranje kompanije, uspostavljanje kompetentnog menadžmenta na svim nivoima organizacije i značajno smanjenje troškova. U svim većim evropskim elektrokompanijama ne postoje proizvodna privredna društva kao nezavisna pravna lica koja rade na ostvarenju sopstvene profitabilnosti, već postoje proizvodne jedinice koje funkcionišu kao poslovni troškovni centri i EPS treba da razmotri mogućnost primene takve organizacije poslovanja. Troškovi poslovanja u EPS se delom mogu sniziti i smanjenjem broja zaposlenih u skladu sa uporedivim većim regionalnim konkurentima. Poboljšanje efikasnosti kompanije i dalje smanjenje troškova se može postići i uspešnijim planiranjem, zajedničkim i centralizovanim nabavkama određenih potrošnih materijala i rezervnih delova, jedinstvenim informacionim sistemom, nediskriminisanim i transparentnim prijemom novih i unapređivanjem zaposlenih putem konkursa na osnovu odgovarajućih kvalifikacija i sposobnosti, uvođenjem sistema upravljanja performansama kao i porastom lične i profesionalne odgovornosti. Svi navedeni segmenti projekta restrukturiranja zahtevaju značajne troškove, ali bi se taj novac vratio kompaniji u narednih nekoliko godina. EPS ima realne mogućnosti da postane veoma uspešna kompanija ukoliko ispuni navedene pretpostavke i prodaje električnu energiju po cenama koje bi mogle i dalje da budu jedne od najnižih u Evropi, ali je neophodno da budu više nego sada. Od ovakve uspešne kompanije korist bi bila višestruka: • Od ostvarenog profita EPS-a najveću korist bi imala država koja bi raspolagala delom ostvarenog profita u svrhu podmirivanja socijalnih potreba građana Republike Srbije; • EPS bi postao tehnološki i operativno napredan i kao takav “kompanija najboljeg izbora” za visokokvalifikovani kadar u Srbiji; • EPS bi bio u mogućnosti da obezbedi siguran posao mlađim generacijama; • EPS bi mogao da postane najveći izvoznik Srbije već u narednih nekoliko godina, što bi imalo značajan makroekonomski uticaj na stabilnost srpske valute; • Republika Srbija bi imala visokopouzdanog domaćeg proizvođača i distributera električne energije za svoje potrošače; • Veliku korist od uspešnog EPS-a bi imao srpski potrošač jer bi još uvek plaćao cenu električne energije koja bi bila među najnižim u Evropi; • Uspešan EPS bi imao novca za redovne remonte, tekuće održavanje, ulaganje u ekologiju i izgradnju novih postrojenja čime bi doprineo razvoju domaćih privrednih grana i delatnosti (mašinska, građevinska, metalska industrija). Proces restrukturiranja EPS-a je započeo, ali se zbog velikih troškova usled smanjenja broja zaposlenih može realizovati u potpunosti samo na nivou direkcija. U ovom trenutku je restrukturiranje privrednih društava izvodljivo samo na studijskom nivou. Za završetak projekta restrukturiranja cele kompanije neophodna su finansijska sredstva predviđena iz povećanja cene električne energije od 60 odsto do 2013. Zbog sigurnosti snabdevanja potrošača u Srbiji i opstanka kompanije u dužem vremenskom periodu mora se ubrzati transformacija EPS-a u uspešnu kompaniju. U realizaciji tog kompleksnog i izazovnog zadatka neophodna je saradnja Vlade Srbije, političara, poslovodstva i svih zaposlenih u EPS-u. Dragomir Marković je generalni direktor EPS-a, a Rade Simović konsultant za restrukturiranje elektroprivrednih kompanija i vođa tima koji je definisao program restrukturiranja EPS-a |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |