elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

28 Dec 2010 - novosti
Nova brojila isključuju neplatiše

27 Dec 2010 - kWh
NAPREDNE TEHNOLOGIJE U ENERGETICI–SIEMENS BEOGRAD

27 Dec 2010 - kWh
AUTOMATIZACIJA SREDNjENAPONSKE MREŽE U EDB

26 Dec 2010 - politika
Srbija zaostaje u energetskoj efikasnosti

26 Dec 2010 - economy
EPS premašio planove u 2010

26 Dec 2010 - mondo
Cena struje državna je briga

24 Dec 2010 - pink
Omaž naučniku

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 3921 do 3927 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


26 Dec 2010 - politika - Srbija zaostaje u energetskoj efikasnosti

Energetska efikasnost u Srbiji nije na zadovoljavajućem nivou, a stepen racionalnosti u potrošnji energije je veoma mali. U Srbiji se, tek od 2004. godine sistematski vodi računa o energetskoj efikasnosti, dok su se razvijene zemlje posvetile toj oblasti mnogo ranije, čak sedamdesetih godina prošlog veka, ističe Bojan Kovačić, vršilac dužnosti direktora Agencije za energetsku efikasnost.
– Energetska efikasnost kod nas može da se poboljša i u segmentima proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije, a isto to važi i za toplotnu energiju. To, međutim, ne spada u delokrug rada Agencije za energetsku efikasnost, jer mi nismo regulatorno telo koje bi moglo da vrši nadzor i kontrolu nad načinom korišćenja energenata u proizvodnji, distribuciji i potrošnji električne energije. Stoga je potrebno da država stvori povoljan ambijent za unapređenje energetske efikasnosti putem subvencija, novih oblika finansiranja, projekata partnerstva javnog i privatnog sektora, na primer, uvođenjem modela finansiranja iz ušteda – ističe Kovačić za „Potrošač”.
On navodi da Srbija ne troši puno primarne energije po glavi stanovnika, ali ostaje problem energetske efikasnosti, koja se meri energetskim intenzitetom ili specifičnom potrošnjom energije po jedinici novostvorene vrednosti. Naša država, po tom osnovu, zaostaje u odnosu na najrazvijenije zemlje i do pet puta.
– Hrvatska ima indeks energetske efikasnosti 0,45, Srbija 0,8 (u sektoru industrije 0,6), BiH 0,6, Rumunija 0,4, Slovenija 0,3, Češka 0,3, a recimo Nemačka 0,17. Važno je da se indikator energetskog intenziteta Srbije smanji kako bi privreda postala konkurentnija, standard građana bolji, a životna sredina čistija. Ni u centralno ni u istočnoevropskim zemljama nije mnogo bolja situacija, ali se od 2000. godine ona stalno poboljšava, a pogotovo posle ulaska ovih zemalja u Evropsku uniju od 2004. godine. Razlog tome je mogućnost korišćenja investicionih fondova, ali i obaveza implementiranja novih propisa. Ova obaveza očekuje i Srbiju – naglašava Bojan Kovačić.
Naš sagovornik podseća da je harmonizacija propisa sa direktivama i propisima primenjenim u zemljama Evropske unije jedan je od ciljeva koji se postavljao pred mnoge zemlje kada su pristupale formiranju svog pravnog okvira za unapređenje energetske efikasnosti, a taj cilj se sada postavlja i pred Srbiju. Najvažniji opšti akt koji važi za sve zemlje EU i na osnovu koga su doneti propisi zemalja članica, jeste Direktiva o energetskoj efikasnosti na strani potrošnje energije i energetskim uslugama – 2006/32/EC. Predmet ove direktive, definisan već u njenom prvom članu, jeste ekonomično unapređenje efikasnosti krajnje upotrebe energije putem institucionalnog, finansijskog i pravnog okvira i stvaranjem uslova za razvoj i promociju tržišta energetskih usluga i za sprovođenje drugih mera unapređenja energetske efikasnosti za potrošače.
Potrošnja ukupne primarne energije po glavi stanovnika kod nas nije velika, što je posledica slabije industrijske razvijenosti. Mi trošimo oko tri puta manje primarne energije po stanovniku i oko dva puta manje električne energije po stanovniku u odnosu na EU, što je znatno manje i od Slovenije.
– Svetska iskustva ukazuju da je najznačajnija mera racionalnije potrošnje energije njena cena, koja je u ovom trenutku, bar kad je reč o električnoj energiji, destimulativna u smislu motivisanosti, pre svega potrošača, ali i proizvođača za primenu mera energetske efikasnosti. Potrebno je usvojiti zakon o racionalnom korišćenju energije koji bi postavio pravni okvir za sistematsko povećanje energetske efikasnosti u svim sektorima potrošnje (i proizvodnje) energije. Od krucijalnog značaja za unapređenje energetske efikasnosti u Srbiji je i osnivanje fonda za energetsku efikasnost, odakle bi se finansirali i realizovali raznovrsni projekti i programi energetske efikasnosti – ističe Kovačić, za „Potrošač”.