ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
26 Jan 2011 - biznis Potrošnja struje 146 miliona kWh, sistem stabilan 26 Jan 2011 - politika MIKROTALASNE PEĆNICE:Štede vreme i novac 25 Jan 2011 - energoportal Nacrt zakona o energetici na javnoj raspravi 25 Jan 2011 - balkan magazin DRŽAVNA POMOĆ PROTIV DUGOVA ZA ENERGIJU 25 Jan 2011 - pmagazin Evropska konferencija studenata elektrotehnike 24 Jan 2011 - s media EPS isključuje neplatiše 23 Jan 2011 - b92 Struja može da poskupi do 13,5 odsto
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 3879 do 3885 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
25 Jan 2011 - balkan magazin - DRŽAVNA POMOĆ PROTIV DUGOVA ZA ENERGIJU Vrzino kolo dugovanja i potraživanja duboko je zašlo u sistem poslovanja srpske privrede ali, možda, najviše štete pravi preduzećima koja isporučuju energiju, bilo električnu bilo toplotnu. Na Okruglom stolu "Problemi EPS-a, Srbijagasa i gradskih toplana sa naplatom računa za isporučene ernergente" u ponedeljak, u organizaciji Internet portala "Balkanmagazin", predstavnici EPS-a, Udruženja gradskih toplana i Ministarstva energetike i rudarstva ukazali su na probleme u naplati, ali i na moguća rešenja. Okrugli sto o problemima EPS-a, Srbijagasa i gradskih toplana sa naplatom računa za isporučenu struju, gas i toplotnu energiju, u organizaciji Balkanmagazina: Milovan Lečić - predsednik Udruiženja toplana Srbije, Životije Jovanović - direktor Direkcije za distribuciju električne energije EPS, Jelica Putniković - urednica Balkanmagazina Rastu dugovi za struju i grejanje Mali broj građana i još manji broj firmi, ali i državnih institucija i budžetskih korisnika, pravi velike probleme celoj zemlji i ugrožava stabilnost snabdevanja energijom nagomilavanjem ogromnih dugova. Najveću štetu u celoj priči trpi Elektroprivreda Srbije koja u ovom trenutku potražuje 67,3 milijardi dinara, a samo u toku 2010. godine dugovanje je poraslo za 9,3 milijarde dinara iako je EPS u toj godini uspeo da naplati 95,13 odsto potraživanja. Zbog ovoga, ali i zbog veštački niske cene struje, dovode se u pitanje razvoj i snabdevanje električnom energijom. Po svemu sudeći, električna energija bi trebalo da poskupi u martu ove godine, a trenutno se pregovara koliko će to biti. Gradske toplane su drugi veliki poverilac, ali i dužnik u energetskom sistemu. Njima duguju građani i privreda oko 12 milijardi dinara, a oni energente, gas i mazut, opet moraju da plate svojim dobavljačima, zbog čega i Srbijagas upada u velike dugove prema svojim dobavljačima u inostranstvu, a oni ne dozvoljavaju kašnjenje. Neplaćena struje dostićiće milijardu evra? Životije Jovanović, direktor Direkcije za distribuciju električne energije u EPS-u istakao je da od 67,3 milijardi dinara koje potražuje EPS, 36,7 milijardi se odnosi na domaćinstva, a 30,6 milijardi dinara duguje privreda. "Mi ulažemo maksimalne napore i vreme naših ljudi na terenu da ostvarimo stepen naplate koji omogućava funkcionisanje elektroprivrede. Zahvaljujući tome u 2010. godini smo premašili plan od 93 odsto i naplatili 95,13 odsto fakturisane energije ali ni to nije dovoljno za likvidnost EPS-a, ako se potraživanja povećavaju iz godine u godinu. Ako se ovako nastavi do kraja godine potraživanja će se popeti na 90 milijardi dinara, a biće veoma teško nadoknaditi zaostala potraživanja", upozorio je Jovanović. Prema njegovim rečima, mali deo kupaca duguje većinu ukupnog duga i u privredi i kod domaćinstava. Nešto manje od 300 privrednih subjekata, što je oko 0,17 odsto ukupnog broja preduzeća, duguje više od polovine ukupnih dugova privrede za električnu energiju. Slična situacija je i kod domaćinstava gde njih oko tri odsto duguje preko 18 milijardi dinara, odnosno više od polovine dugovanja stanovništva. Dužnici koji neće ili ne mogu da plate "Mi smo ustanovili dve kategorije velikih dužnika. Prva grupa su socijalno ugroženi. Oni koji se nalaze na listama socijalnih ustanova dobijaju popust od 30 odsto, ali taj spisak ne obuhvata sve socijalno ugrožene građane. Rešenje bi bila socijalna karta, po kojoj bi EPS nekima mogao da obezbedi određene količine energije i besplatno, nekima bi davali popuste, ali da oni koji mogu plaćaju realnu cenu struje. Druga kategorija su oni koji mogu, ali neće da plaćaju. Oni su bahati, ne poštuju nikakve norme i ponašaju se nasilnički prema našim ljudima na terenu. Imali smo slučaj da su u jednoj kući izašli u dvorište sa fantomkama i oružjem i pretili našim radnicima. Mi nemamo specijalne jedinice da se suprotstavimo takvima i za to nam je potrebna pomoć MUP-a", apelovao je Jovanović. On ističe da ako je ovo pravna država, onda se kupcima mora obezbediti ravnopravnost, a ne da neki plaćaju, a nasilnicima se dopušta da ne plaćaju. Takođe, EPS je napravio dosijea velikih dužnika, sa svim izveštajima, pokušajima naplate, opomenama i tužbama. Ovaj spisak od oko 500 neplatiša, zajedno sa pismom, uskoro bi trebalo da ode na adresu MUP-a kako bi se rešio ovaj problem. Grejanje samo uz pomoć robnih rezervi Probleme sa naplatom imaju i toplane, a najdrastičniji primer je gradska toplana u Čačku kojoj je zbog velikog duga Srbijagas zapretio prekidom sanbdevanja ovim energentom. Milovan Lečić, predsednik Udruženja toplana Srbije ukazuje da to nije usamljen slučaj u ovom delu grejne sezone i da očekuje još jednu isporuku mazuta iz robnih rezervi kako bi pregurali i drugi deo sezone. Pošto je i prvi deo sezone takođe preguran uz pomoć robnih rezervi, ukupan dug toplana prema njima iznosiće oko 50.000 tona mazuta. "Danas potraživanja toplana iznose 12 milijardi dinara, od čega sedam duguju građani, a pet milijardi dinara privreda. Nama duguju oko 115 do 120 miliona evra, a energenti za celu sezonu koštaju oko 250 miliona evra. Odatle naša dugovanja dobavljačima i toplane se stalno nalaze pod pretnjom obustave isporuke. Moram reći da je Srbijagas bio korektan, ali i oni se sukobljavaju sa svojim dobavljačima. Mi nemamo mogućnost da isključujemo grejanje pojedinačno, pa nam samo ostaje da utužujemo dužnike. Ali ima veliki broj predmeta, mora da se plaća sudska taksa, što je dodatni trošak, a neizvesno je kada će stići presuda i naplatiti se dug", žali se Lečić. Izgleda da isti ljudi koji ne plaćaju struju, vole i da se greju za džabe. Prema iskustvu toplana, najviše dužnika je među onima koji imaju para, ali neće ili zaborave da plate. S druge strane, siromašni su najčešće redovne platiše, a Lečić posebno ističe ažurnost penzionera. Novi režim za obračun grejanja Što se tiče privrede, u koju se računaju sve ustanove koje nisu domaćinstva, najviše duguju budžetski korisnici. Taj dug je premošten uplatom iz budžeta, ali i dalje su to velika potraživanja, napominje on. "Toplanama je cilj da se što pre zaboravi naplata po metru kvadratnom i da se pređe na naplatu po isporučenoj energiji. Samo u tri grada se primenjuje tarifni sistem i daje odlične rezultate. Kada se difinišu varijabilni i fiksni troškovi, građani sami štede. Toplotna energija je kao i svaka druga roba. Koliko potrošiš toliko moraš da platiš. Naš cilj je da za tri do pet godine kompletno pređemo na ovaj način naplate grejanja", ističe Lečić. Neophodno poskupljenje struje Nikola Rajaković, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike najavio je donošenje novog zakona kojim će se ograničiti rok dugovanja, pre svega zbog EPS-a i Srbijagasa. On je takođe, izjavio da je Agencija za energetiku obavila svoj deo posla oko predloga povećanja cene električne energije, da će se u februaru još konsultovati, da bi najverovatnije u martu došlo do poskupljenja. "Sva je prilika da će električna energija poskupeti u martu. Cena električne energije je dugoročna kategorija i dnevno razmišljanje i vezivanje za izbore je pogrešno. Cena pokazuje trend razvoja energetskog sektora, a ako ne počnemo sa gradnjom ostaćemo bez energije. Ja se zalažem da se na dugi rok tačno utvrdi kada će i za koliko poskupeti struja", kaže Rajaković. On je ocenio i da se simboličan nivo nenaplaćenih potraživanja toleriše i u razvijenim zemljama, ali kod nas su EPS i Srbijagas dovedeni u nemoguću situaciju. "Normalan nivo nenplaćenih potraživanja trebalo bi da bude ispod jednog procenta. Od tri bazična oslonca energetske sigurnosti jedne zemlje, tehničke sigurnosti u snabdevanju, razvoja tržišta i konkurencije i održivosti sekotra, glavna komponenta je ekonomska i finansijska održivost", ocenio je Rajaković. Nema para za popis siromašnih Prema njegovim rečima, socijalna karta je jedno od rešenja i prema nekim procenama na nju bi dospelo oko 10 odsto domaćinstava. Međutim u Ministarstvu rada i socijalne politike koje je zaduženo za taj posao više puta su najavili da nemaju para za izradu socijalnih karata. "Neekonomska cena energije, električne i toplotne, ne pomaže siromašnima, već daje bogatima podstrek da više troše i tako je svuda. Princip zaštite najsiromašnijih može se ostvariti socijalnim kartama, a ko može da priušti da plaća punu cenu. Svetska banka i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) su spremne da finansiraju neke poslove na tu temu. Zdravo ekonomsko funkcionisanje je najbolje rešenje, a siromašni treba da se zaštite", ističe Rajaković. On je najavio i projekat EPS-a vredan 80 miliona evra za nabavku pametnih brojila sa daljinskim očitavanjem. To je korak ka inteligentnim mrežama, gde se isporukom energije upravlja kao kod mobilnih telefona. Milan Mirosavljević iz Elektroprivrede Srbije ističe da u troškovima preduzeća, električna energija iznosi manje od deset odsto a razlog za neplaćanje je često - nemar. "Takođe, firme se retko isključuju zbog neplaćanja da se ne bi prekinuo proizvodni proces, da se ne uništi vredna imovina ili zbog životne sredine i onda nama ostaje samo da pokušamo naplatu sudskim putem. Isto tako, velike dugove prave veliki privredni subjekti u restrukturiranju ili stečaju i likvidaciji. Zakonom je zabranjena prinudna naplata od njih, pa onda mi naplatimo ne više od 20 do 30 odsto potraživanja u takvim slučajevima. U stečaju ili likvidaciji preduzeću se oproste svi dugovi, ali se ono posle ponovo nađe u retstruktuiranju, napravi nove dugove, pa onda opet ode u stečaj i tako u krug. Utuženje jeste trošak, ali mi imamo obavezu da svim dozvoljenim merama pokušamo da naplatimo potraživanje", napominje Mirosavljević. Preuzimanje dužnika? Slobodan Petrović iz Privredne komore Srbije ocenio je da električna energija ima najnižu cenu i u disparitetu je prema svim ostalim energentima. "Svi ostali energenti jednim delom dolaze iz uvoza, pa tako imaju tržišnu cenu. Jedino električna energija nema tržišnu cenu jer je sasvim domaći proizvod. Radi opstanka elektroenergetskog sistema i razvoja države mora se obratiti pažnja na cenu struje, da ona dostigne tržišnu i da bude na nivou kao što je u okruženju. Srbijagas, kada nije mogao da naplati potraživanja, preuzimao je druga preduzeća. Mi smo sada u tržišnoj ekonomiji gde preduzeće treba da ode u stečaj i da se prinudno naplati. Ali pošto smo u tranziciji možda bi i druge kompanije trebalo da rade isto što i Srbijagas. Pošto su to javna preduzeća čiji vlasnik je država, na Vladi je da o tome odluči. Što se tiče naplate, mora se naći model da se olakša radnicima na terenu. Toplane moraju aktima da dođu do vlasništva nad instalacijama u zgradi. Ali treba i adekvatno merenje, a nisam primetio da se u zgrade ugrađuju takvi sistemi", kaže Petrović. Nenaplativa potraživanja Miroljub Mićić iz Elektrodistribucije Beograd ocenio je da je u metropoli skoncentrisana privreda koja se nalazi u veikim problemima i od koje je teško naplatiti energiju. Takođe, kod kolektivnih centara ne zna se kome se plaća, pa se onda ne plaća nikome. Tako na primer kolektivni centar "Beostan" sa tri objekta sa po 130 porodica duguje 160 miliona dinara. On je napomenuo i da su problem neformalni izbeglički centri, o kojima komesarijat za izbeglice ne brine. "Problem su i nelegalne mreže, odnosno nelegalni priključak na mrežu. U Beogradu ima oko 17 kilometara nelegalne mreže. Predviđa se evidentiranje nelegalnih mreža i registracija tih korisnika, jer nama je to sada gubitak. Takođe, imamo oko 12.000 registrovanih potrošača socijalnih slučajeva. Oko 6.000 njih duguje oko 200 miliona dinara. Iako imaju pravo na popust, oni ga ne koriste samim tim što ne plaćaju uopšte", kaže Mićić. Najveći dužnici Najveći problem EPS-a su dugovi 200.000 domaćinstava koja imaju dug za struju veći od 50.000 dinara. Ti dugovi čine 67,51 odsto ukupnih potraživanja od svih domaćinstava u Srbiji. U privredi, veliki problem predstavlja 0,14 odsto potrošača kojima pripada čak 60,30 odsto svih potraživanja. Potrošači iz privrede čiji su dugovi veći od 10 miliona dinara duguju čak 21,8 milijardi dinara, dok ostatak od 8,8 milijardi pripada onima koji nisu platili sume manje od 10 miliona dinara. Među potrošačima iz kategorije privreda, najveći dug od 3,97 milijardi dinara ima RTB Bor koji je tokom cele prošle godine platio svega 532,52 miliona dinara za potrošenu struju. Sledeći na listi dužnika je JP „ŽTP“ Beograd sa 2,84 milijarde dinara dugovanja, dok je na trećem mestu kragujevačka „Zastava energetika“, koja ima neplaćenih 1,72 milijarde dinara. Poseban slučaj je pančevačka "Petrohemija“, koja tokom 2010. godine za potrošenu električnu energiju nije platila ni dinar, a dug je dostigao 872,67 miliona dinara. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |